Foto. Dario Grizelj, Hina<br>Foto. Dario Grizelj, Hina
Zakon o vojsci na granicama kao oružje trenutačne vlasti za unutrašnjopolitičku upotrebu: o korištenju izbjegličke krize za potrebe nove militarizacije hrvatskog društva za H-Alter govore mirovni aktivist Gordan Bosanac, katolička teologinja Ana Raffai, sociologinja Silva Mežnarić i Igor Tabak, novinar specijaliziran za vojna pitanja. "Vojskom se nikada ne brane ljudi, već kapital"; "Sabor mora angažirati sve svoje snage kako bi se spriječila eventualna zlouporaba tog zakona."

Vlada je prije tjedan dana u saborsku proceduru uputila prijedloge za izmjenu Zakona o obrani te Zakona o nadzoru državne granice, kako bi, prema procjeni ministarstva obrane ili premijera, vojska mogla intervenirati na granici u okolnostima izbjegličke krize. U međuvremenu, zatvorena je tzv. balkanska ruta, kako se čini, prema uputama Austrije. Zemlje na potezu od Slovenije do Makedonije odlučile su da više neće propuštati izbjeglice bez valjanih viza i putovnica. Problem s priljevom izbjeglica je stoga trenutno zaustavljen na granici između Makedonije i Grčke.

Činjenica da se i Hrvatska odlučila na mogućnost korištenja vojske po uzoru na Sloveniju i Mađarsku uzbunila je mirovne aktiviste, a neke od njih potakla i na konkretne akcije. Zagrebački Centar za mirovne studije priprema zahtjev za ocjenu ustavnosti spomenutih prijedloga zakona koje će ovih dana poslati Ustavnom sudu. Gordan Bosanac iz CMS-a kaže kako su, prema njihovom mišljenju, zakonski prijedlozi izvan ustava Republike Hrvatske.

Gordan Bosanac<br>
Gordan Bosanac

"Ustav jasno prepoznaje kada policija može zatražiti pomoć Hrvatske vojske, a ova situacija sada to nije. Vojska se može angažirati jedino u sitauciji neposredne ugroženosti. Militarizacijom krize, suzavcima, batinjanjem i angažmanom vojske ništa se neće riješiti. Čak i kada bi prijedlog zakona bio u skladu s Ustavom, a nije, zakon je napisan neproporcionalno, odnosno nije jasno definirano koje su ovlasti policije, a koje vojske."

Na pitanje smatra li da se iza te odluke krije nešto drugo, nečiji partikularni interes, u smislu nabavke oružja ili namjerne destabilizacije regional Gordan Bosanac: "Jače članice EU-a zlorabe tzv. balkanske zemlje da zaustave migrantsku krizu. Stvara se zapravo nova balkanska vojna krajina"nih odnosa, Bosanac odgovara:

"Činjenica je da imamo identične trendove na tzv. balkanskoj ruti, što je šira politička priča. Očito je da jače članice EU zlorabe tzv. balkanske zemlje da zaustave migrantsku krizu. Stvara se zapravo nova balkanska vojna krajina koja bi štitila jake gospodarske članice EU kako ne bi preuzimale financijsku odgovornost u suočavanju s krizom. Ništa  nismo naučili iz našeg rata, pa opet preuzimamo vojnu ulogu, umjesto da se odmičemo od nje. Predsjednica Grabar-Kitarović to radi vrlo svjesno, nastavljajući politiku ‘Jadran-Baltik-Crno more', pazeći istovremeno na odnos NATO-a prema Rusiji. S druge strane, financijska politika je takva da će se i dalje morati rezati proračun za vojsku. Ovim širenjem paranoje i straha, slanjem vojske na granicu i incijativama o vojnom roku želi se uvjeriti javnost da bi se proračun za vojsku dugoročno trebao povećati."

Katoličku teologinju i mirovnu aktivisticu RAND-a (Regionalna adresa za nenasilno djelovanje), Anu Raffai brine opća militarizacija društva.  

Ana Raffai<br>
Ana Raffai

"Obrazlaganje slanja vojske na granicu je šupljikavo. Hrvatska  nije u opasnosti i nitko nas ne misli napasti. Politika koju, između ostalih, vodi i ministar vanjskih poslova, Miro Kovač samo je nastavak politike mađarskog premijera Viktora Orbana. Dizanje brana može samo izazvati nove Ana Raffai: "Apsurdno je da se hrvatsko većinsko katoličko stanovništvo oglušuje na apele pape Franje" probleme i eskalaciju sukoba. Orban kaže da se na taj način brane kršćanske vrijednosti. Ali kršćanske vrijednosti se ne brane žicom. Otvorenost Hrvatske prema izbjeglicama, koju smo imali u mandatu ministra Ranka Ostojića sada nestaje. Gubimo kulturu dobrodošlice, a društvo preuzima kultura zatvaranja i militarizma. Vojskom se nikada ne brane ljudi, već kapital. Apsurdno je da se hrvatsko većinsko katoličko stanovništvo oglušuje na apele pape Franje koji je u jeku prvog velikog izbjegličkog vala poručio Crkvi – svaka župa neka primi jednu izbjegličku obitelj. No, nitko ga ne sluša. I Ivan Pavao II je 1994. godine u Hrvatskoj pozivao na mir, ali ga nitko nije slušao."

Raffai kaže da je na djelu hipokrizija političara koji pripadaju kršćanskom svjetonazoru, ali rade upravo protiv kršćanskih vrijednosti.

"Ne možeš kršćanstvo braniti nacionalnim instrumentima. Kršćanstvo nije nacija ili država. Jedan prijatelj pastor mi je rekao: Pa dolaze nam ljudi, a ne bombe. Imamo povijesnu šansu pomoći nekome, a  mi to odbacujemo i dižemo zidove. Zapravo, igramo igru koji igraju drugi i koju nam diktiraju."

Jesu li vladine odluke odraz puke militarističke svijesti ove administracije, za H-Alter komentira etnologinja, dr. sc. Silva Mežnarić.

Silva Mežnarić<br>
Silva Mežnarić

"Ne bih brzala s riječju militarizacija. Ipak je to nešto što rade i druge zemlje u schengenskoj i predschengenskoj zoni. Međutim, važno je naglasiti da je to tek prijedlog vlade i živo me zanima kako će o tome proći rasprava u saboru. Sabor, koji ima krajnju nadležnost u tome, mora angažiSilva Mežnarić: "Sumnjam da bi Sabor mogao izglasati te prijedloge zakona. Mislim da ministar Orepić nije poslušnik"rati sve svoje snage kako bi se spriječila eventualna zlouporaba tog zakona. Tu će svoju riječ imati i ministar unutarnjih poslova, Vlaho Orepić, za koga mislim da ima zrno soli u glavi. S druge strane, predsjednica Grabar-Kitarović traži svaku legalnu nišu da bi nadredila svoju nadležnost. Ona može interpretirati ovu situaciju kao ugrozu suvereniteta, jer joj je vojska očito jako mila."

Činjenicu da pojedinci iz Domoljubne koalicije, poput AS-HSP-ovog Pere Čorića otvoreno navijaju za što šire angažiranje vojske, odnosno spominju i moguće sukobe sa Srbijom i tzv. istočnim blokom u narednih godinama, Mežnarić komentira ovako:

"Osobe poput Čorića su najobičniji dileri straha. Idu čak i protiv svog osnovnog autoriteta Ante Starčevića koji je ipak bio obrazovaniji. Sumnjam da bi Sabor mogao izglasati te prijedloge zakona. Mislim da ministar Orepić nije poslušnik, već misli svojom glavom pa će u svemu tome imati bitnu riječ."

Mogućnost nekakvih većih sukoba u regiji odbacuje s podsmjehom i vojni analitičar Igor Tabak. Kaže da su razlozi tome jednostavni - nitko u regiji naprosto nema novca za ratovanje. Smatra kako su i same vladine izmjene zakona diskutabilne, odnosno ne preciziraju koje ovlasti ima policija, a koje vojska.

Igor Tabak<br>
Igor Tabak

"Svrha čitave ove zakonodavne inicijative strogo je unutarnje-politička, odnosno ispunjavanje predizbornih obećanja koja su se davala povodom izbijanja migrantske krize u Hrvatskoj."

Argument vladajućih kako je ovo jedina logična reakcija na izbjegličku krizu u ovom dijelu Europe, Tabak komentira ovako:

"To ne odgovara činjeničnom stanju. Migrantska kriza se odmakla od Hrvatske. Težište se prebacilo na granicu Grčke i Makedonije. Ako ne dođe Igor Tabak: "Dvije zakonske izmjene koje je vlada uputila u saborsku proceduru sadržajno su manjkave"do nekog ozbiljnijeg raspada regionalnog i europskog dogovora, kriza će ostati koncentrirana ondje. To zapravo govori u prilog smanjivanja neposrednog rizika za Hrvatsku."

Tabak smatra i da prijedlozi zakonskih izmjena nisu precizno postavljene.

"Dvije zakonske izmjene koje je vlada uputila u saborsku proceduru sadržajno su manjkave. Naime, reguliraju sam čin slanja vojske na ispomoć policiji, međutim propušteno je reguliranje onoga što bi u praksi, na samom terenu, moglo postati problematično, a to je prenošenje policijskih ovlasti na djelatnu vojsku, pa makar i pričuvnu. Takvi problemi su bili vidljivi i u Sloveniji, koja nam je uzor u ovom slučaju, no zaboravlja se da je u Slovenija prošla četiri mjeseca aktivne javne rasprave, što je rezultiralo donošenjem namjenskog pravilnika koji rješava problem ovlasti između policije i vojske."

Foto: Dario Grizelj, Hina<br>
Foto: Dario Grizelj, Hina

Na pitanje je li omogućavanje vojsci da bude na granici najava obaveznog vojnog roka, dio neke veće priče, odnosno radi li se tu o interesu nabavljanja oružja ili natjecanja u naoružavanju sa susjedima, Tabak odgovara:

"Ne možemo govoriti ni o kakvoj nabavci oružja kada je obrambeni proračun srezan za 300 milijuna kuna. Takvim inicijativama se eventualno skreće pažnja da će proračunska izdvajanja za vojsku i dalje padati, nakon dvogodišnjeg stagniranja u proračunu bivše vlade. Samo ako bi se izdvojio potreban novac, vojska bi, naravno, odradila ono što se od nje traži. Priča o obveznom vojnom roku je najobičnije puštanje probnih balona obojanih vojnim uzorkom."


 

eea_grants_gif_copy37117.gifnorway_grants_gif_copy67165.gifzaklada77_copy55082.jpg

Ovaj članak je nastao u sklopu projekta "Dosta je mržnje!", uz financijsku podršku Fondova Europskog gospodarskog prostora i Kraljevine Norveške za organizacije civilnoga društva, čiji je provoditelj za Republiku Hrvatsku Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva. Za sadržaj članka isključivo je odgovorna Udruga za nezavisnu medijsku kulturu i on ni na koji ne način ne predstavlja službene stavove donatora.

<
Vezane vijesti