U posljednjih nekoliko godina često se govori o devastaciji hrvatskih šuma, a kako bismo utvrdili što se točno događa razgovarali smo s predsjednicom udruge VIDRA (Veterani i društvena akcija) i voditeljicom njihova foruma Zeleni odred Vesnom Grgić, koja se već dvije godine intenzivno bavi temom korupcije i deforestacije.
Grgić i još četvero veterana rata devedesetih osnovali su ovu braniteljsku udrugu kao odgovor na medijski sveprisutne hrvatske branitelje koji potiču netrpeljivost i često neopravdano uživaju različite državne povlastice. Jedan od razloga osnivanja VIDRA-e bio je pokazati javnosti da postoje branitelji koji podržavaju antifašizam i odbijaju se stopiti s dominantnom strujom. Grgić je istaknula da mnogi zbog tog odabira žive u stambenim objektima bez struje i vode, kao beskućnici i na rubu gladi.
Međutim, glavna je zadaća VIDRA-e, tvrdi Grgić, poboljšati zajednicu na bilo koji način. Zato je osim pitanja zanemarenih bivših branitelja Na upit zašto mediji nedovoljno prate tužbu, Grgić je odgovorila da su mnogi mediji bili jako zainteresirani sve dok nije počela govoriti o konkretnim imenima visokopozicioniranih političara, izvoru dokaza, obimu i milijunima eura kojima se mjeri udruženi poduhvatantifašista odlučila pomno istražiti ono hrvatskih šuma te osnovala forum Zeleni odred unutar udruge. Kako bi ukazala na različitost njene udruge spram drugih braniteljskih, Grgić ističe da aktivno surađuje sa sličnim organizacijama u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Zeleni odred je volonterski entitet koji se najvećim dijelom financira osobnim sredstvima, a ove je godine osvojio značajnu nagradu za društvenu inovaciju SozialMarie.
Hrvatska ima relativno malu količinu privatiziranih šuma u usporedbi sa zapadnim državama te bi u slučaju održivog gospodarenja šumama takav politički oblik bio hvale vrijedan. Država bi se služila drvećem koje treba posjeći na način koji je u interesu svih građana ili bi raspisivala javne natječaje za sječu i korištenje dobivene sirovine. Međutim, način na koji javno poduzeće Hrvatske šume d.o.o. raspolaže javnom imovinom iznimno je upitan i zabrinjavajući.
Zbog državnih poticaja drvnoj industriji kubični se metar trupaca u Hrvatskoj može kupiti višestruko jeftinije nego u drugim europskim zemljama. Zbog toga mnoge firme pokušavaju doći do ugovora o nabavi, a HŠ odlučuje tko će ih uspješno potpisati. Obrazloženje toliko niskih otkupnih cijena je olakšanje poslovanja i razvitak drvne industrije. Kogeneracije na biomasu, pilanari, parketari i drugi, svi se imaju pravo prijaviti na raspisane natječaje za otkup trupaca od HŠ po istoj cijeni. Međutim, samo odabrane firme uspijevaju sklopiti ugovore o otkupu, a to su gotovo bez iznimke one najveće. Koliko su ti ugovori sumnjivi i značajno pogoduju preprodaji ukazuje činjenica da, na primjer, kogeneracije čak nisu morale biti puštene u pogon, a godinama su ostvarivale pravo na otkup trupaca. Pilanare nitko nije kontrolirao koliko su trupaca doista obradili te su time imali otvorena vrata za neometani izvoz trupaca i ostvarivanje milijunskih zarada.
To znači da su dampinške “poticajne” cijene otkupa trupaca u RH bačene u vjetar, odnosno nisu tu radi poticanja rasta i razvoja drvne industrije Prekomjernom sječom ogromnih površina u kratkom roku ozbiljno se narušava bioraznolikost što nerijetko uključuje uništenje staništa zaštićenih životinja i biljaka, isušenje tla i voda, poticanje klimatske krize i niz drugih ekoloških problemanego nečeg drugog. Grgić navodi da se domaća drvna industrija većinom svela na nešto malo parketara i pilanara koji gotovo uopće ne uspijevaju nabaviti tu jeftinu subvencioniranu drvnu građu nego moraju kupovati nekoliko puta skuplje trupce iz drugih država. Upravo zbog takvog zapostavljanja hrvatskih pilanara u zadnjih nekoliko godina cijena drva za ogrjev u Hrvatskoj raste, naglašava Grgić.
Pitajmo se. Zašto bi se trupci koji su ciljano jeftini kako bi potaknuli drvnu industriju tako rijetko prodavali domaćoj drvnoj industriji? Zašto HŠ gotovo bez iznimke odabire najveće firme kao partnere ako su cijene iste za sve? Zašto ne provjerava jesu li firme uopće u pogonu i obrađuju li drvo koje im je dano po tako niskim cijenama? Za pretpostaviti je da je u pitanju nekakav dogovor o dijeljenu zarade između uprave HŠ i velikih tvrtki koje neometano preprodaju trupce iz hrvatskih šuma jer većinsko dodjeljivanje resursa onima koji nemaju ni pogon za obradu materijala u suprotnom slučaju nema nikakvog smisla.
Grgić je istaknula da je Zeleni odred na jednoj od sjednica Vlade prozvan opasnom skupinom, ali da ju usprkos njenim izjavama nitko još nije tužio, vjerojatno zato što, kako tvrdi, znaju da ima dokaze. Umjesto tužbi dolaze joj redovne prijetnje, a trojicu članova Zelenog odreda su, kaže, pretukli. Suvišno je naglasiti da aktivisti Zelenog odreda ni po čemu nisu fizički agresivna skupina već ih naprosto zanima legalnost postupaka onih na vlasti.
Budući da je HŠ javna tvrtka, ona mora svojim građanima pokazati sve svoje poslovne podatke, a Grgić ističe da je mnogi zaposlenici HŠ, pa i visoko pozicionirani zviždači, u tajnosti usmjeravaju gdje gledati. Zbog zviždača zna i koliko su političari protiv kojih je prijavila tužbu uznemireni njome, na kojim su lijekovima za smirenje i slično. To puno govori o kvaliteti optužbi, ali i o potencijalnoj opasnosti u kojoj se oni kao tužitelji nalaze. U Rumunjskoj su, kaže, ubijali aktiviste poput njih.
Sve spomenuto do sada ukazuje na vrlo vjerojatnu korupciju, ali nismo se još ni dotakli ekološke devastacije. Bez brige, ona slijedi.
HŠ gospodari šumama putem desetogodišnjih planova koje pregledavaju i odobravaju Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zaštite okoliša i Budući da je HŠ javna tvrtka, ona mora svojim građanima pokazati sve svoje poslovne podatke, a Grgić ističe da je mnogi zaposlenici HŠ, pa i visoko pozicionirani zviždači, u tajnosti usmjeravaju gdje gledatienergetike. Prekomjernom sječom ogromnih površina u kratkom roku ozbiljno se narušava bioraznolikost što nerijetko uključuje uništenje staništa zaštićenih životinja i biljaka, isušenje tla i voda, poticanje klimatske krize i niz drugih ekoloških problema. Prema pravilima potrajnog gospodarenja šumama, kako bi se šuma kvalitetno očuvala i povećala svoju vrijednost, ne preporuča se sječa veća od ⅔ prirasta, uz posebnu brigu o održanju bioraznolikosti i očuvanju staništa. Sječa veća od 100 posto prirasta smatra se pustošenjem, kaznenim djelom. Rukovodeća garnitura Hrvatskih šuma u javnosti se zaklinje u sječu od ⅔ prirasta, no Zeleni odred je dokazao da u Planu poslovanja za cijelo područje RH od 2016. do 2025. godine nalazimo da isplanirana sječa iznosi čak 116 posto prirasta, što je po svim definicijama planirano pustošenje, koje je kažnjivo zatvorom. Samo jedan od primjera je gospodarska jedinica Bukovac čije je pustošenje od 130 posto prirasta potpisao bivši ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.
Na osnovu analize poslovanja HŠ, Zeleni odred je ustanovio da je u samo desetak godina prikazan manjak od 17 milijuna kubnih metara drvne mase, vrijedne oko milijardu eura. Cijeli obim devastacije je vidljiv i na satelitskim portalima koji prema onome što je Zeleni odred do danas obradio iznosi preko 100.000 hektara. Treba li se onda čuditi što u Hrvatskoj izumiru pčele, tartufi, nestaju rijetke ptice i staništa dabrova, pita se Grgić.
Zeleni je odred prvu prijavu podnio krajem 2018. godine DORH-u. U njoj su se nalazile optužbe za pustošenje i modeli zloporaba povlaštenih cijena sa jasnim poveznicama na ministre poljoprivrede Tihomira Jakovinu i Tomislava Tolušića, predsjednika Uprave HŠ Krunoslava Jakupčića i niz drugih ljudi. DORH je optužbu zbog njene naravi predao USKOK-u. Početkom ove godine Zeleni odred podnio je novu kaznenu prijavu protiv odgovornih za pustošenje Medvednice na kojoj je "nestalo" 330.000 kubnih metara šume vrijednih oko 14 milijuna eura. Usprkos tome, ništa se ozbiljno još nije dogodilo.
Iz navedenih se je razloga Grgić odlučila obratiti Europskoj komisiji te je na 180 adresa europarlamentaraca poslala 80 stranica dokaza o pustošenju hrvatskih šuma i o povezanosti naših nadležnih institucija u negiranju i prikrivanju ekocida. Među ostalima odgovorio joj je i član Zašto bi se trupci koji su ciljano jeftini kako bi potaknuli drvnu industriju tako rijetko prodavali domaćoj drvnoj industriji? Zašto HŠ gotovo bez iznimke odabire najveće firme kao partnere ako su cijene iste za sve? Zašto ne provjerava jesu li firme uopće u pogonu i obrađuju li drvo koje im je dano po tako niskim cijenama?Europskog parlamenta Thomas Waitz kojeg je posebno uzrujala sječa šuma u zaštićenim ornitološkim rezervatima Crna mlaka i Lonjsko polje te nenamjensko trošenje novca iz EU fondova za takozvanu biološku obnovu šuma. Naime, Zeleni je odred jasno pokazao nesrazmjer primljenog novca u odnosu na izvršene radove za obnovu šuma.
Waits je zaslužan za uspješnu obustavu devastacije šuma u Poljskoj, Rumunjskoj, Albaniji i drugim državama koje su obnašale slične koruptivne prakse te se Grgić nada da će se obustava dogoditi i ovdje. Nedavno je Zeleni odred dobio službeni odgovor da će od jeseni Europska komisija početi sudski rješavati taj slučaj. Grgić ističe da u Srbiji i BiH oni na vlasti koriste isti korumpirani poslovni model te je iz tog razloga važno međusobno dijeliti iskustva i podatke, boreći se za isti cilj.
Na upit zašto mediji nedovoljno prate tužbu, Grgić je odgovorila da su mnogi mediji bili jako zainteresirani sve dok nije počela govoriti o konkretnim imenima visokopozicioniranih političara, izvoru dokaza, obimu i milijunima eura kojima se mjeri udruženi poduhvat. Do tada je Zeleni odred tri puta sudjelovao u Potrazi na RTL-u, dva puta u Provjerenom Nove TV, nekoliko puta na HTV-u, AlJazeeri, Z1, N1, nebrojeno puta na radio postajama i mnogim portalima, a danas ih više nitko ne zove. Čak su čuli da su neki novinari dobili otkaze zbog toga što su ih navodno doveli u neku od emisija.
Grgić je tijekom razgovora isticala niz primjera o tome što devastacija šuma zapravo donosi. U mnogim se mjestima u Hrvatskoj mogu čuti prigovori da divlje svinje silaze s planina te im uništavaju polja i vrtove. Ta se praksa vrlo lako može povezati sa šumama jer su njihovom devastacijom uništena staništa, a time i izvor hrane divljih svinja, koje su primorane iz njih izići i potražiti hranu negdje drugdje. Zbog prekomjerne sječe je iz Lonjskog polja nestala crna roda, sa Bilogore dabar, a nestanak biljnih vrsta je nebrojiv. Osim izostanka bioraznolikosti tu su i ostali ekološki problemi poput manjka apsorpcije CO2 te posljedično pomaganje klimatske krize, kao i već spomenuti problemi isušivanja voda i degradacije tla. Intenzivnost nedavne poplave u Zagrebu vrlo se lako može pripisati deforestaciji jer korijenje drveća i lisni pokrov zadržavaju vodu.
Volonterski rad ove udruge uključuje ozbiljnu pravnu borbu s vrhom hrvatske politike kako bi se obustavila devastacija hrvatskih šuma, a iako je uspjeh Zelenog odreda još uvijek pod upitnikom, činjenica da je Europska komisija najavila sudski postupak govori nam mnogo.
Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
