Ni prva hladna i vjetrovita nedjelja ove jeseni nije spriječila oko 35 veslača, aktivista i zabrinutih građana, da se ukrcaju u kajake, kanue i preveslaju nekoliko kilometara Dunava kako bi upozorili da ovoj rijeci prijeti napad teške mehanizacije.
Naime, Agencija za vodne putove uputila je Ministarstvu zaštite okoliša zahtjev za provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš zahvata "uređenje vodnog puta i regulacijski radovi na rijeci Dunav od 1380 km do 1433 km." Prema toj javnoj ustanovi opsežni su radovi potrebni kako bi se osigurala plovidba Dunavom.
"Transport Dunavom je moguć i u ovakvom stanju u kakvom je i ne znamo zašto je potrebno trošiti novce i ugrožavati prirodu", kaže Jasmin Sadiković iz Zelenog Osijeka, udruge koja je uz Svjetski fond za zaštitu okoliša i Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode organizirala ovu prosvjednu regatu.
Ako se ostvare planovi Agencije za vodne puteve i 53 riječna kilometra na granici Hrvrtske i Srbije pretvore iz živog riječnog sustava u beživotne kanale, ugroženima će se naći Park prirode Kopački rit i Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje u Srbiji
Plovidba od Zelenog otoka pokraj sela Batina do Pješčanog otoka otkriva pogled na lijevu stranu Dunava gdje su sačuvane prirodne pješčane plaže po kojima se vrzmaju mnogobrojne vrste ptica i beživotnu drugu obalu koja je djelomično već "uređena" na način kako to zamišljaju razne podružnice Hrvatskih voda.
"Ne, ovakvi projekti nisu mogući nigdje drugdje, jer su zastarjeli i kriminalni. Najvrjednija su područja Dunava na svih njegovih gotovo tri tisuće kilometara dužine delta u Rumunjskoj i upravo ovo područje gdje smo se danas okupili", izjavio je Arno Mohl, stručnjak za slatkovodni sustav iz Svjetskog fonda za zaštitu okoliša (WWF) iz Austrije.
Mohl je upozorio da projekt regulacije Dunava nije u skladu ni s hrvatskim ni s europskim zakonima i predstavlja uništavanje ne samo naše prirodne baštine, već i budućeg UNESCO-ovg Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, takozvane "europske Amazone".
Ako se ostvare planovi Agencije za vodne puteve i 53 riječna kilometra na granici Hrvrtske i Srbije pretvore iz živog riječnog sustava u beživotne kanale, ugroženima će se naći Park prirode Kopački rit i Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje u Srbiji.
Osim što će uništiti prirodne riječne obale i meandrirajuću rijeku pretvoriti u kanal, planirana izgradnja 75 pera i obaloutvrde smanjit će dotok vode u jedno od najvećih poplavnih nizina u Europi, ugrožavajući tako 285 vrsta ptica koje tamo povremeno ili stalno obitavaju, upozorili su aktivisti.
Posljedice će se prenijeti i na pitku vodu, šume i ekoturizam u tom području. "Nećemo prihvatiti da kvaliteta života lokalnih ljudi i naš jedinstven okoliš budu ugroženi zbog dobiti za malu skupinu profitera", kaže Sadiković.
Osim što će uništiti prirodne riječne obale i meandrirajuću rijeku pretvoriti u kanal, planirana izgradnja 75 pera i obaloutvrde smanjit će dotok vode u jedno od najvećih poplavnih nizina u Europi, ugrožavajući tako 285 vrsta ptica koje tamo povremeno ili stalno obitavaju
Osim što plovidba Dunavom ne zahtijeva regulirano korito rijeke, na cijelom tom području nema većih naselja ili infrastrukture koji bi mogli biti ugroženi poplavama. "Ogromne močvare Kopačkog rita i Gornjeg Podunavlja koje su u blizini služe kao prirodna zaštita od poplava", istaknula je Olga Jovanović iz WWF-a u Hrvatskoj.
Iz Svjetskog fonda za zaštitu okoliša upozoravaju i na apsurd da je Ministarstvo zaštite okoliša započelo postupak procjene utjecaja na okoliš za taj projekt tek nekoliko dana nakon što je Ministarstvo kulture predalo zahtjev UNESCO-u za priznavanje istog tog područja, zajedno s rijekama Dravom i Murom, kao Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav.
Nije to jedini ovakav slučaj na području koje se Hrvatska potpisivanjem međudržavnih ugovora sa susjedima obvezala zaštiti. Hrvatske vode žele kanalizirati i ušće Mure u Dravu. Iako je Ministarstvo kulture dalo negativno mišljenje za taj projekt, Hrvatske su se vode utekle poznatom rješenju, tražeći proglašenje prevladavajućeg javnog interesa za tu devastaciju. Ni ta prijetnja još nije otklonjena, a u planu Hrvatskih voda je i regulacija na sličan način i donjeg toka rijeke Drave na čak 56 kilometara.
Međutim, udruge i zabrinuti građani ne namjeravaju odustati od borbe da se rijekama dopusti da ostanu rijeke. Niz se nevladinih organizacija tako uključio u kampanju "Čuvamo rijeke" koja se provodi unutar projekta "Zaštite europske linije života" kojom će redovito obilaziti područja i izvještavati o štetnim aktivnostima.
U srpnju je sedam hrvatskih udruga uz međunarodne organizacije WWF i Euronatur poslalo pismo u kojem su zatražili od Europske komisije da utječe na našu Vladu kako bi odustala od provedbe ovakvih projekata te započela s planiranjem projekata koji će poštivati nacionalno zakonodavstvo i očuvanje prirodnog nasljeđa Hrvatske.
Planiraju se i daljnje prosvjedne akcije poput regate u nedjelju na kojoj je za Dunav, zajedno s ostalim sudionicima iz Hrvatske, Madžarske, Austrije i Srbije, veslala i najbolja hrvatska veslačica, Osječanka Mirna Rajle Brođanac.
Članak je objavljen uz podršku Heinrich Böll Stiftung - Hrvatska. Iznesena
mišljenja nužno ne odražavaju stajalište Heinrich Böll Stiftunga.
