Na Međunarodni dan parkinga, koji se održava u preko sto gradova širom svijeta, Zelena akcija i inicijativa Parkticipacija danas su u 11 sati ispred zgrade Gradske uprave pokazali što gubimo kada svaki slobodan prostor u gradu zauzimamo betoniranjem parkirališta za automobile. Naime, na jednom od parking mjesta narasli su paprika i kupus, cvijeće, maslačak, pa čak i stablo lovora, u performansu kojim su aktivisti željeli potaknuti Grad da pokaže barem jednaku volju za uspostavljanje javnih vrtova u svim gradskim četvrtima, kao što pokazuje za uređenje parkirnog prostora.
"Jedna od mogućnosti za drugačije osmišljavanje urbanih površina, i betonskih i zelenih, je prenamjena u urbane vrtove. Nije nužno prenamijeniti ogromne površine, čak i kada bi se mali postotak betonskog parkinga prenamijenio mogla bi se, na primjer, uzgojiti dovoljna količina voća i povrća za svu predškolsku djecu u Zagrebu, što nije zanemarivo. Procjena je bazirana na tome da se na urbanim vrtovima na manjoj površini može uzgojiti više hrane nego klasičnom monokulturalnom poljoprivredom na poljima", istaknula je Gordana Dragičević iz inicijative Parkticipacija.
Zbog pogrešne prometne politike koja je favorizirala korištenje automobila, gradila nekvalitetne biciklističke staze te dovela do apsolutno preskupog javnog prijevoza, broj automobila u Zagrebu se do nedavno povećavao za oko 10.000 godišnje. To je rezultiralo situacijom u kojoj zagrebačka parkirališta svakodnevno koristi oko 400.000 automobila.
Proračunska sredstva potrebna za ulaganje u vrtove su gotovo zanemariva, a koristi bi mogli imati svi građani podjednako, a ne samo korisnici automobila.
"Kada bi se kvalitetnom prometnom strategijom koja potiče javni i biciklistički promet broj automobila smanjio za samo jedan posto, oslobodilo bi se čak 48.000 m2 prostora koji bi mogao biti otvoren za korištenje svim građanima, primjerice za uzgoj hrane. Na toj površini se u godinu dana može uzgojiti čak do 240 tona svježeg povrća i voća", pojasnio je Bernard Ivčić iz Zelene akcije.
Proračunska sredstva potrebna za ulaganje u vrtove su gotovo zanemariva, a koristi bi mogli imati svi građani podjednako, a ne samo korisnici automobila. Urbani vrtovi u gradskim naseljima mogli bi i smanjiti gužvu na prometnicama i potrebu za dodatnim parkirnim mjestima, jer bi građani, umjesto da automobilom odlaze u kupovinu u udaljene trgovačke centre, mogli ubrati svježe povrće i voće u blizini svojih domova.
"U Zagrebu postoji veliko zanimanje za urbanim vrtlarenjem, neki ljudi su već hrabro počeli saditi, ali mi bismo željeli da se uredi legalni status tih vrtova, dodijeli zemljište, ogradi i učini vodu dostupnom", ističe Dragičević.
