"Tretiranje muzejske djelatnosti kao gospodarske djelatnosti, što je u središtu iznijetoga prijedloga, smatramo neprihvatljivim. Zalažemo se za sasvim suprotno: držimo da muzeji, kao javne službe od nacionalnoga interesa, moraju ostati neprofitne organizacije. Novi bi se zakonski prijedlog trebao ponajprije usredotočiti na razvoj muzejske djelatnosti u novim tehnološkim uvjetima, te se fokusirati na problematiku razvijanja publike. Takvo je viđenje, uostalom, sukladno i s Europskom strategijom 2020, dok je sasvim netočna konstatacija da se muzejska djelatnost mora usklađivati s EU Direktivom o uslugama koja regulira unutrašnja komercijalna tržišta, budući da su iz nje isključene društvene usluge", ističe Marina Biti.
ORaH koristi ovaj povod da istakne i svoju zabrinutost zbog urušavanja standarda demokratičnosti predlagateljskih procedura. To proizlazi iz činjenice da se dokument koji je bio predočen u svibnju 2014. bitno razlikuje od onoga koji je u siječnju 2015. bio odaslan Vladi i Saboru, pri čemu posebno zabrinjava činjenica da većina primjedbi struke na prvi nacrt dokumenta nije uzeta u obzir.
Da je prijedlog neodrživ pokazuje između ostaloga to da se u čitavome nizu predloženih rješenja ovoga zakona višekratno spominje dobit, ali se propušta definirati situacija eventualnog gubitka. U slučaju gubitka, postavlja se pitanje ulaze li primjerice muzejske zbirke i prostori u stečajnu masu i što se u tom slučaju događa s muzejskim prostorima? Nadalje, Prijedlog Zakona o muzejima nekorektno favorizira marketinške stručnjake koji ne istražuju i ne dokumentiraju muzejsku građu, niti je pripremaju za izlaganje, a u isto vrijeme ne razrađuje problematiku novih tehnologija kao ni onu stručnih zvanja koja uvode europski muzeji, što je vezano uz upravo razvoj novih tehnologija. Ponuđena rješenja marginaliziraju muzeološku struku, a muzejsku djelatnost izlažu brojnim mogućim manipulacijama koje proizlaze iz tretiranja javnoga dobra kao tržišne kategorije, zključuje ORaH u današnjem priopćenju.
