Nacionalna razvoja strategija kulturu smješta u poglavlje o gospodarstvu. Usko fokusiranje na videoigre, filmsku industriju i medije potpuno izostavlja druge oblike kulture poput kazališne, književne ili likovne umjetnosti te drugih kulturnih oblika koji uglavnom ne povećavaju BDP, ali su vrijedni iz razloga što potiču kritičko mišljenje, introspekciju, preispitivanje društva ili političku participaciju, što razvija demokratske vrijednosti i društvenu koheziju u koju se strategija kune.

Karantena je zapravo bila posljednja šansa za Europsku prijestolnicu kulture - Rijeka. Bila je to velika prilika da se, makar zbog izvanjske, prisilne situacije, napokon u dobrosusjedstvo pretvori sva ta udrugaška građanskost, da se stvarno zaživi i ostvari sva ta solidarnost, jednakost, fleksibilnost, mobilnost i sve ostalo poznato iz već predosadnog repertoara floskula europskih fondova i lokalnih aplikatora. Moglo je, zapravo, biti odličan poticaj za stvaranje nečeg istinski novog i drugačijeg.

Nezadovoljstvo protiv nedavno objavljenih rezultata dodjele javnih sredstava za glazbene programe od strane Ureda za kulturu grada Zagreba i Ministarstva kulture jutros su izrazili predstavnici udruge Promo te su pozvali na smjene Tedija Lušetića i Borislava Šipuša, koje drže najodgovornijima za nastalu situaciju.

Članica Predsjedništva ORaH-a, Marina Biti, ocijenila je Prijedlog Zakona u Muzejima inkompatibilnim s ORaH-ovim viđenjem ciljeva održive kulturne politike, iznijevši stav stranke ORaH da je taj prijedlog potrebno povući iz procedure i radikalno preraditi, uz uvažavanje mišljenja struke.

Na jučer održanoj tribini u prostorijama Hrvatskog društva povjesničara umjetnosti okupljeni su stručnjaci raspravljali o Zakonu o muzejima koji je prije desetak dana bio u Saboru na prvom čitanju.

Marina Biti, članica predsjedništva OraH-a: Svi znamo za velike mogućnosti zadiranja političkih instancija u odluke koje donose kulturna vijeća, kao i za manjak kriterija i kontrolnih mehanizama kojima bi se takve intervencije  ograničile. Uloga kulturnih vijeća je savjetodavna, što u naravi znači da su ona predlagatelji, ali ne i donosioci odluka, čime se otvara golem neregulirani prostor za podešavanje predlaganih rješenja partikularnim interesima nevidljivih aktera. U tu je sivu zonu svakako potrebno regulatorno ukoračiti!

Otvoreno pismo muzičara Karla Hubaka Draženu Siriščeviću, direktoru zagrebačke Dvorane Lisinski, povodom najave nastupa Nives Celzijus: "Naravno da postoji granica i dobrog ukusa, i primjerenosti, i građanske pristojnosti, i svakome je jasno da ju se ovime prelazi; Nives Celzijus to upravo stoga i radi, jedina metoda kojom ona raspolaže je - drska provokacija. Vi ste se, kao direktor dvorane očito odlučili praviti da ne znate ništa."

Snježana Banović i Sanja Bachrach Krištofić, članice Savjeta za kulturu grada Zagreba, za "H-Alter" govore o neuralgičnim točkama zagrebačke kulturne politike: o potrebi osamostaljenja Gradskog ureda za kulturu, o neprozirnosti i sukobima interesa u kulturnim vijećima i o odsustvu recentne umjetnosti u javnom prostoru.

Slobodan Šnajder: Ni na kraj pameti mi nije bilo izlaziti na Jelačić plac u pravilnim vremenskim razmacima, te vikati o nadnaravnim sposobnostima voljenog gradonačelnika. Naprotiv, ja tu vidim ne osobito sposobnog činovnika od kojega još nisam čuo neku prosto proširenu rečenicu.

Knjižni blok objavio je istraživanje o tržištu knjige u kojem detektira glavne probleme, od loših zakonskih regulativa, nepriznavanja knjižarstva i nakladništva kao kreativne industrije, do nepovoljnih uvjeta na tržištu u kojem su velike knjižare ujedno i izdavači. Osim analize nude i rješenje, a nadležne institucije pozivaju na djelovanje.