Svjetlana Lugar, spisateljica i aktivistica, predsjednica udruge "Travno moj kvart", već je u drugom mandatu i gradska vijećnica u Vijeću Gradske četvrti Novi Zagreb - Istok kao članica stranke Zeleni Zajedno. Govori o komunalnoj opremi, proširenju tramvajske mreže po Novom Zagrebu, otpadu i svinjama na Jakuševcu, pokušaju ujedinjenja zelenih stranaka i drugom.
Nedavno je Travno dobilo niz novih klupa. Za tu stvar lobirate od kad ste ušli u Vijeće gradske četvrti, a da se ostvari trebalo vam je duže od jednog mandata. Kako to da tako korisne, jednostavne i financijske nezahtjevne stvari tako teško nalaze put do realizacije?
Širenje i umrežavanje tramvajske pruge kroz naselja Novog Zagreba i spajanje s Gradom na sjevernoj strani Save nije novina
Moje uporno lobiranje bilo je usmjereno prvenstveno na srce naselja, Park Travno i otvoreni prostor ispred Osnovne škole Gustav Krklec. Prije više od trideset godina, kad sam se iz centra grada doselila u Travno, klupa nije nedostajalo i park je bio dnevni boravak naselja. Zaštićena od gradskog prometa tu su nam odrastala djeca, a i nama odraslima park je bio dodir s prirodom. S nostalgijom se sjećam dviju mreža za odbojku za koje se čekalo u redu, i još nekih sadržaja, ali uslijedilo je vrijeme neodržavanja i svega je bivalo sve manje.
Lobiranje nije uspjelo cijeli jedan mandat zbog spleta okolnosti. Klupe su mala investicija i naprosto kroz procedure oko malih komunalnih akcija imenovala bi se veća ulaganja, a kako financijski klupe nisu velika stavka ostale bi na margini.
Suradnja s Mjesnim odborom Travno sada je ipak dala rezultat da se davna odluka o klupama konačno i ostvari.
Zagovornica ste produženja tramvajske mreže po Novom Zagrebu. Koliko je realno da se to u dogledno vrijeme i ostvari?
Širenje i umrežavanje tramvajske pruge kroz naselja Novog Zagreba i spajanje s Gradom na sjevernoj strani Save nije novina. Postoje hvaljeni elaborati, studije, odluke lokalne samouprave, koje su uporište imali i u GUP-u već daleke 1965. i 1971. i nikom ništa.
Postoji i razrada mreže lokalnih vlakova koji bi uz tramvajsku mrežu i potrebnih cestovnih intervencija spojila Novi Zagreb između naselja i sa sjevernim djelom grada
Postoji i razrada mreže lokalnih vlakova koji bi uz tramvajsku mrežu i potrebnih cestovnih intervencija spojila Novi Zagreb između naselja i sa sjevernim djelom grada u svim pravcima u cjelinu, jer ne zaboravimo da svi putovi s juga u Zagreb vode preko Novog Zagreba.
Studije pokazuju da, na primjer, prva etapa tramvajske mreže od Zapruđa, Sarajevskom i Vatikanskom ulicom do naselja Sloboština, košta oko 40 milijuna kuna. Kome je to skupo ulaganje u više desetaka tisuća korisnika? Bandićeve fontane koštale su 18 milijuna.
Godine 2012. raščišćen je prostor budućeg javnog parka sa zapadne strane Mamutice. Međutim, od onda do danas niti je proveden javni natječaj za njegovo krajobrazno uređenje, niti je park uređen. U kojoj je trenutno fazi pretvaranje te sada zelene površine u javni park?
Ulaganje u opće dobro u predizborno vrijeme je politička taktika. Tako je gradonačelnik medijima izjavio da će uređenje parka ići na natječaj, da će to biti najljepši park, čak i da će imati fontane. Vijeće Gradske četvrti izuzeto je iz sudjelovanja u uređenju parka što se s obzirom na najavljeni natječaj možda može izroditi u dobitak za četvrt, ali s druge strane i poučena zagrebačkom praksom parkova koji su uređeni bez natječaja, i natječaja koji su provedeni bez da su ti parkovi ikad uređeni, skeptična sam. Park svakako traži javni natječaj, i to temeljen na programu koji valja definirati u suradnji s građanima.
jakusevac_marina_kelava_630.jpg
Ove godine obnovljen je i plato Mamutica, što ste također dugo zagovarali?
Plato je dugi niz godina bio veliki problem čije se rješenje kao ping-pong loptica prebacivalo na sve moguće strane. Svi smo bili uvučeni u tu igru bez ikakve mogućnosti rješenja tj. bez moći i sredstava da ju pokrenemo. Sve se pokrenulo čarobnim štapićem u ruci gradonačelnika u vremenu i prostoru predizborne kampanje.
Kako gledate na moguću privatizaciju komunalnih službi?
Komunalno poduzeće se treba prilagoditi gradu i građanima. Zato trebamo i očekujemo točne i nedvosmislene upute što, kako i gdje odvajamo
Unaprijed sam protiv svih privatizacija. Iskustvo nas je poučilo kako naše privatizacije u startu idu iz nerada, izgubljenog vremena i očaja kako spasiti i zadržati zatečene pozicije bez promišljanja budućnosti. Najprije se fiksiraju na osobu budućeg vlasnika pa se dalje naštimavaju elaborati i zakonske regule koje su često rastezljive onoliko koliko se ucjena u procedurama mora ugurat.
Kako komentirate činjenicu da od svih aktera u problematici otpada jedino nevladina organizacija Zelena akcija nudi konkretno rješenje problema, dok od onih koji su za to plaćeni i odgovorni takve inicijative uopće ne dolaze pa Zagreb do danas, unatoč svoj sili zaposlenika, nema ni Strategiju zbrinjavanja otpada, građanima se otpad nepravedno naplaćuje po kvadratima stana umjesto po količini tj. obavljenoj usluzi, odnosno iz svega proizlazi da se Grad Zagreb problemom otpada aktivno uopće ne bavi? Istovremeno, neki drugi gradovi u Hrvatskoj dokazuju da se može puno bolje.
Komunalno poduzeće kao sakupljač otpada treba objediniti osnovne zadaće koje mu sugerira Zakon: Odluke o komunalnom redu, mišljenja i rješenja od stručnjaka i u dogovoru s proizvođačima otpada dogovoriti detalje kako bi odvoz i odlaganje otpada tekao najpraktičnije za Grad i nas proizvođače otpada.
Komunalno poduzeće se treba prilagoditi gradu i građanima. Zato trebamo i očekujemo točne i nedvosmislene upute što, kako i gdje odvajamo, a za ostatni, komunalni otpad da nam se da mogućnost da ga pripremimo u čipiranoj vrećici. Zakon nas štiti da plaćamo učinjenu uslugu i ne želimo sudjelovati u nikakvim solidarnim plaćanjima koja Čistoća osmišljava ne bi li opet svoj nerad prebacila na građane.
U svemu valja i ostaviti svakom građaninu na izbor da kompletni svoj otpad pripremi za odvoz i to skupo plati te predvidjeti kazne za one koji varaju.
jakusevac3.jpg
Što s deponijem Prudinec/Jakuševec?
Sva rješenja oko deponija moraju biti vraćena u okvir zaštite okoliša i planiranog, a imamo neriješen problem već desetak i više godina koji će tek eskalirati.
U čemu je sve problem kod pitanja svinja na Jakuševcu?
Ponudili smo našu stranku Zeleni Zajedno, da bude platforma na kojoj će se okupiti zelena scena. Kako se rad na stranci nije pokrenuo, nerad je urušio ideju o ujedinjenju zelenih
Prvo, tu je domicilno stanovništvo predvođeno svinjarima koje je prije dva ljeta zatvorilo ulaz u deponij i agresivnim nastupom i ucjenama otvorilo mogućnost da izvuku što više novca za sve što se može: za rente zbog blizine deponija, jeftinu legalizaciju ilegalno sagrađenih objekata, zaštitu uzgoja svinja u urbanom naselju kojima tu nije mjesto i da izmještanje njihovih farmi u budućnosti organizira i financira grad u svim stavkama. Da stvar bude još gora, što su tražili su i dobili.
Ovaj dobitak ima i drugu stranu medalje. Otvoren je put da se uz deponij ubace postrojenja koja su dio sustava gospodarenja otpadom i dugoročno zaustave razvoj Jakuševca u urbano naselje, na štetu zdravlja i kvalitetnog života sadašnjih i budućih pokoljenja i gradske četvrti kao cjeline.
Drugi je faktor urbano stanovništvo koje je kupilo stanove u novogradnjama, sagrađenim na zemlji koju je domicilno stanovništvo u tu svrhu i prodalo i dobro zaradilo, znajući samo za deponij koji se trebao zatvoriti do kraja 2010. godine. Oni čine oko dvije trećine ukupnog stanovništva i njihov protest što svakodnevno žive u smradu je sustavno ignoriran. Oni su prevareni i svakim danom sve više obespravljeni. Samo žele da se smrad makne iz naselja da mogu otvoriti prozore, prošetati naseljem i pustiti djecu na igru na otvorenom i da se deponij zatvori. Da li je to previše?
Treći faktor je sam gradonačelnik i njegovi uredi koji su svojim odlukama i djelovanjem još više razjedinili stanovnike naselja, a nije trebalo biti tako. Ponudili smo zajedništvo u rješavanju problema, da sve pameti stavimo na sto, poradimo na povjerenju i dogovorimo rješenja. Ponudili smo i pogodnost, kao izraz dobre volje, koju je gradonačelnik s radošću prihvatio, a sam dogovor u konačnici izigrao.
Danas se nije za čuditi da manjina van zakona manipulira većinom koju nominalno štiti zakon. Mi ne vjerujemo u bilo koji izrečeni rok rješenja ovog problema jer svaki se produžetak imenovao kao "zadnji rok", i imamo indicija da će se i ovaj zadnji, od 1. rujna 2014, prolongirati.
skijaliste_jakusevac.jpg
Gdje je odgovornost Gradske skupštine?
Nema je. Vrijednosti su degradirane, a odluke koje naprosto traže objašnjenje upakiraju se u okvir najgore izreke od koje mi je svaki puta muka: izabrali ste me, dali ste mi mandat i radim u interesu vas, jer ja znam najbolje što je najbolje za vas.
Kako komentirate činjenicu da u Hrvatskoj ne postoji snažna zelena politička opcija?
Ljudi ne mogu zaboraviti neslaganja i sukobe koji sežu daleko u prošlost, od dana stvaranja zelenih kod nas i svaki pokušaj dijaloga vraćao ih je na sukob i početak.
Ponudili smo našu stranku Zeleni Zajedno, da bude platforma na kojoj će se okupiti zelena scena. Deset velikih sastanaka okupljanja smo odradili. Kako se rad na stranci nije pokrenuo, nerad je urušio ideju o ujedinjenju zelenih.
