Koordinator Stožera Tomislav Čolakić uvodno je predstavio stručnjake koji su pozvani da okupljenima, kojih nažalost i nije bio prevelik broj, predstave sustav i program, nazvan popularno ZEko – Zagrebački ekološki program i sustav za komunalni otpad.
O sustavu su govorili prof. dr. Slaven Dobrović, prof. dr. Milan Poljak i prof. dr. Stanko Uršić. Potonji je, najavivši temu predstavljanja, oštro istaknuo da u Zagrebu već godinama djeluje "spalioničarski lobi" te da se alternative spalionici, kojih ima i održive su, sustavno prešućuju.
Naime, 25. rujna zagrebačka Gradska skupština trebala bi na izglasavanje dobiti prijedlog Plana gospodarenja otpadom, koji ima samo jednu točku – izgradnju spalionice. Taj bi pogon trebao biti u Resniku, tik do pročistača otpadnih voda, no, kako saznajemo, za to treba izmijeniti gradski prostorni plan, a resorno ministarstvo još nije dalo svoju suglasnost.
Slaven Dobrović potom je iznio glavne točke ekološkog sustava za gospodarenje otpadom. Budući da dosad nije bilo prilike za stručnu raspravu, kako je naglasio, to je zapravo kontraprijedlog službenom prijedlogu Plana gospodarenja otpadom. Riječ je o cjelovitom sustavu, koji brine i o vrednovanju i o recikliranju otpada, a osnovni mu je princip individualiziranje odgovornosti građana.
Primarno je, veli Dobrović, već u kućanstvu odvajati otpad. Idući je korak kompostiranje biootpada, što bi građani mogli provoditi sami, u svojim domovima. Time bi se "uštedjelo" 30 tisuća tona takvog otpada, koliko se godišnje odlaže na deponiju.
Uspostavili bi se i centri za prihvat i ponovnu uporabu, u koje bi se dovozile stvari (namještaj, kućanski aparati…) koje se mogu eventualno popraviti i ponovno koristiti. U tim bi se centrima mogao zaposliti niz tekstilaca, stolara, električara, bravara…
Nadalje, svako bi domaćinstvo dobilo vlastite, elektronskim ključem kontrolirane posude za otpad, a njihov prihvat provodio bi se u reciklažnim centrima.
Uspostavili bi se i centri za prihvat i ponovnu uporabu, u koje bi se dovozile stvari (namještaj, kućanski aparati…) koje se mogu eventualno popraviti i ponovno koristiti. One vrednije mogle bi se i prodavati, dok bi one srednje vrijednosti mogle postati dijelom socijalnog programa.
Također, u tim bi se centrima mogao zaposliti niz tekstilaca, stolara, električara, bravara… Oni bi osposobljavali namještaj i aparate i dovodili ih u upotrebljivo stanje pa, ističe Dobrović, ovaj sustav na taj način potiče i aktivno zapošljavanje.
U reciklažnim bi se pak centrima otpad koji čeka daljnju obradu balirao, čime bi zauzimao manju površinu, i privremeno odlagao na za to predviđena mjesta. Za Zagreb bi trebalo oformiti 17- 25 reciklažnih dvorišta, veli on. Što se tiče lijekova i opasnih tvari, programom je predviđeno da se za njihovo zbrinjavanje angažira koncesionar. Općenito, intencija je smanjiti količinu neiskoristivog otpadnog materijala.
Kao primjer i dokaz ekonomske održivosti Dobrović je naveo primjer papira i kartona – godišnje ih na odlagalištima otpada završi oko 60 tisuća tona, a njihovim bi recikliranjem zajednica utržila barem 30 milijuna kuna godišnje. Nasuprot tome, ako bi ta količina bivala spaljena u spalionici, trošak bi bio gotovo 60 milijuna kuna. A govorimo o materijalu za čiju je reciklažu sustav donekle i uređen, za razliku o recikliranja plastike, koje ima ogroman potencijal, ali je potpuno neuređeno.
Milan Poljak razložio je načine korištenja i odlaganja mulja iz pročistača komunalnih otpadnih voda i istaknuo da se, uz poštivanje pravilnika koji propisuju uvjete pod kojima je to moguće, on itekako može iskoristiti za obogaćivanje poljoprivrednog zemljišta te podizanje plodnosti i proizvodnosti tla. Danas se on skladišti u krugu pročistača i nakupilo ga se već 50 tisuća tona, a do kraja godine ta bi se brojka mogla popeti na 65 do 70 tisuća.
Stanko Uršić nadodao je da bi mulj mogao biti podloga za brzorastuće kulture koje se koriste za proizvodnju biomase, goriva za termoelektrane, koje bi se onda s ugljena mogle prebaciti na taj energent. S druge strane, veli on, planirano spaljivanje kanalizacijskog mulja u spalionici tim je apsurdnije kad se ima na umu činjenica da je mulju toplinska vrijednost ispod granice potrebne za zapaljenje. "Što bi to spalionica palila", pita se on i nadodaje: "Spalionica siluje principe održivog razvoja. Svi koji znaju nešto o načinu na koji ona funkcionira znaju da je riječ o zastarjeloj tehnologiji, čija primjena ima velike posljedice po ljudsko zdravlje".
Na raspravi koja je potom uslijedila istaknuto je i da će se dioksini iz spalionice širiti i do 15 kilometara oko nje, što znači da će svi građani Zagreba biti izloženi, kao i da je riječ o ekološkoj katastrofi koju Grad uporno i nasilno pokušava progurati. Potvrdilo je to i nekoliko zastupnika u Gradskoj skupštini koji su imali hrabrosti doći na ovo predstavljanje, između ostalih i Andrija Mikulić, predsjednik Gradskog odbora HDZ-a. Istaknuli su da će oni na sjednici Skupštine glasati protiv prijedloga Plana upravljanja otpadom. Ratko Bedeković iz Udruge za zaštitu okoliša Jakuševec zatražio je da se gradski skupštinari na tom glasovanju izjašnjavaju imenom i prezimenom jer, kako veli, "ako to bude izglasano, jednog će se dana morati podizati i kaznene prijave".
Okupljenima se obratio i popularni resnički župnik Marijan Piskač, koji je u emotivnom obraćanju, više puta prekidanom pljeskom, istaknuo važnost da se mali čovjek bori za svoja prava, zdravlje i zdravlje svoje djece.
Na pitanje iz publike koliko je vremena potrebno da predloženi sustav ekološkog gospodarenja otpadom zaživi, Dobronić je odgovorio da bi sustav mogao profunkcionirati za šest mjeseci, ako se svi relevantni sudionici odmah u njega uključe, a za godinu dana količina smeća već bi se mogla, tvrdi on, prepoloviti.
Na predstavljanju su bili i članovi nekoliko ekoloških udruga, koje su sve podržale ovaj sustav. Najavljeno je, također, da će u Resniku u nedjelju, 21. rujna u 12 sati biti održan mirni prosvjed protiv spalionice, a Bedeković iz jakuševečke udruge istaknuo je da će, revoltirani razvojem događaja, vjerojatno vrlo skoro organizirati još jednu blokadu Jakuševca.
"Ekološki sustav za gospodarenje komunalnim otpadom ne treba niti smetlište/deponij niti ekstremno loša, antiekološka i civilizacijski prevladana zastarjela 'rješenja' poput spalionice otpada", naveli su zaključno eko-aktivisti.
