Fotografije: Robert FaberFotografije: Robert FaberKašnjenje s uvođenjem nekog iole suvislog plana gospodarenja otpadom u Zagrebu nasljeđe je iz vremena HDZ-ove vladavine gradom i nastavlja se kroz sve mandate gradonačelnika Milana Bandića, a to nije malo. Zagrebačko brdo smeća Prudinec u Jakuševcu nezaustavljivo raste, a na njemu se gomilaju toksične tvari, strpljivo čekajući priliku da se ponesene vodom ili vjetrom rašire lokalnim i regionalnim prostranstvima. Brdo je "mudro" smješteno uz desnu obalu Save, odmah uz nasip, kako bi štetni utjecaji imali veću mogućnost prožimanja šireg teritorija prljave naše.

S brda se, uz stvaranje stakleničkih plinova i prepoznatljive mirisne senzacije, širi pogled na infrastrukturno zapušten te kulturno i urbanistički devastirani Zagreb.

Par kilometara nizvodno od brda smeća, tik uz nasip lijeve obale Save, smješten je pročistač otpadnih voda koji dnevno proizvodi oko 100 tona mulja, za čije trajno odlaganje još uvijek nema prihvatljivog rješenja. To postrojenje predstavlja spomenik netransparentnom, skupom, okolišno opasnom i klijentelistički umreženom sustavu zbrinjavanja otpada koji je obesmislio gradonačelnik Bandić. Ovim postrojenjem za čišćenje ne Par kilometara nizvodno od brda smeća, tik uz nasip lijeve obale Save, smješten je pročistač otpadnih voda koji dnevno proizvodi oko 100 tona mulja, za čije trajno odlaganje još uvijek nema prihvatljivog rješenjasamo voda nego i gradske blagajne već se bavio USKOK. Srećom, gradonačelnik se u zakonskom, pravosudnom, moralnom i otpadnom mulju snalazi kao riba u vodi, pa je pronašao na desetke milijuna skupi niz rješenja koja problem prebacuju u tuđe dvorište.

Najprije se mulj odvozio u Drniš na spaljivanje na lokaciju u neposrednoj blizini kuća i Nacionalnog parka Krka. Poklon nesuđenog gradonačelnika Hrvatske lokalno stanovništvo dočekalo je s velikim uzbuđenjem, međutim verbalnom i neverbalnom komunikacijom ukazali su da nisu dostojni primiti tako dragocjen koncentrat sastojaka izvađenih iz kanalizacijskog sustava Zagreba u koji se slijevaju otpadne vode njegovih kućanstava, bolnica i industrije.

Budući da slabije razvijeni dio Hrvatske nije shvatio potencijal muljanja s muljem za razvoj turizma i ekološke poljoprivrede u okolici NP Krka, krenulo se s njegovim premještanjem na poljoprivredne površine razvijene županije Međimurske u okolici Čakovca. Međimurci također nisu skrivali svoje oduševljenje Bandićevim poticajima razvoja ekološke poljoprivrede njihove regije, a kad je 250 tona otpadnog pepela začinjenog teško razgradivim visoko toksičnim spojevima bilo je spakirano u vrećama koje su se s godinama počele raspadati omogućivši vjetru da takav pepeo raznosi po okolišuinspekcija potvrdila da su njegovi darovi, usprkos tvrdnjama milijunima kuna plaćenog izvođača, podizvođača ili podpodizvođača radova, ipak pristigli protuzakonito, s bolom u duši i suzom u oku pratili su uklanjanje mulja s polja i njegov put povratka prema Zagrebu (Resniku) na lokaciju pročistača, odakle je i krenuo na skupo hodočašće po Hrvatskoj. Ali ni tu delanju nije kraj, jer inventivnih ideja koje kruže Bandićevom mrežom nikada ne manjka. RTL je već sredinom veljače 2018. kod Zagreba dronom snimio vrijedne djelatnike kako mulj istovaruju na pristupnu cestu blizu savskog nasipa.

Primjere nesposobnosti rješavanje problema i s njima povezane ekološke incidente teško je pobrojati, ali za dobivanje cjelovite slike prisjetimo se i nekih iz malo dalje prošlosti. Nakon manjeg požara 2001. godine, 2002. godine planuo je veliki požar u spalionici opasnog otpada Puto na lokaciji odlagališta Jakuševec. To se dogodilo u vrijeme kratkog diskontinuiteta Bandićevog gradonačelnikovanja. Tada je bio tek dogradonačelnik i ujedno predsjedao ZGOS-om zaduženim za vođenje pogona i sanaciju odlagališta Prudinec u Jakuševcu te se prije havarije u svom stilu hvalio rezultatima premještanja toksičnog otpada.

Ostaci pepela koji sadrže razne štetne tvari, uključujući poliklorirane bifenile (PCB), uz blagoslov nadležnog Ministarstva ostali su još godinama na otvorenom na lokaciji odlagališta. 250 tona otpadnog pepela začinjenog teško razgradivim visoko toksičnim spojevima bilo je spakirano u vrećama koje su se s godinama počele raspadati omogućivši vjetru da takav pepeo raznosi po okolišu. Tek nakon kampanje Zelene akcije i drugih građanskih udruga tijekom 2008. godine vreće su negdje maknute s lokacije odlagališta. Požari na raznim ilegalnim i legalnim lokacijama prikupljanja i obrade otpada, poput Jankomira, nastavljeni su i narednih godina (1., 2.).

Kao što se vidi iz navedenog, nalazimo se u situaciji da mjerodavne institucije pokušavaju riješiti problem otpada lošim, nepropisnim i besmislenim metodama. U Zagrebu još uvijek nema suvislo razrađenog ni kratkoročnog, a kamoli dugoročnog plana, već se sve temelji na krpanju pojedinačnih problema koji svako malo eskaliraju, uz uporne pokušaje prebacivanja cjelokupne odgovornosti za neuspjehe u gospodarenju otpadom na građane. Takvo okruženje pogodno je za sve masovniju pojavu ilegalnog odlaganja otpada i bujanje divljih odlagališta na području čitavog grada.

U Zagrebu još uvijek nema suvislo razrađenog ni kratkoročnog, a kamoli dugoročnog plana, već se sve temelji na krpanju pojedinačnih problema koji svako malo eskaliraju, uz uporne pokušaje prebacivanja cjelokupne odgovornosti za neuspjehe u gospodarenju otpadom na građaneZadnja afera s ilegalnim odlaganjem otpada u medijima se zakotrljala kada je građanin dronom snimio divlje odlagalište na lokaciji zaštićenog krajobraza i vodozaštitnog pojasa uz jezera na području Savice. Premda su ribiči mjesecima slučaj prijavljivali nadležnim službama, reakcija je uslijedila tek kada su kamere Nove TV medijski zainteresirale širu javnost za taj ozbiljan ekološki i zdravstveni problem. Bandić je kamere iskoristio da se po tko zna koji put predstavi kao superheroj koji rješava sve probleme, iako je u prilogu bilo vrlo jasno da upravo njegova nesposobnost planiranja i upravljanja gradom predstavlja glavni uzrok svih problema.

Kamioni su promptno počeli odvoziti ilegalno odloženi otpad, ali kad se kamera malo skrije nestane Bandićeve čarolije te sve ostane kao prije. Zajedno s kamerama ugasili su se motori kamiona za odvoz smeća. Više od tri tjedna nakon pokaznog čišćenja za medije, kamiona na toj lokaciji više nema, a gomila otpada stoji gdje je i bila te dalje klizi u jezero.

Od zaštićenih jezera na Savici bicikliranje putevima otpada nastavlja se dalje uz nasip na lijevoj obali Save prema Domovinskom mostu. Na tom potezu se proteže i pločama označeno vodozaštitno područje vodocrpilišta Petruševec. Izuzev kratkog početnog dijela puta uz sama jezera, ostali dio ceste ukrašen je mnogobrojnim hrpama ilegalno odloženog otpada. Ako od strane Bandića angažirane i skupo plaćene tvrtke mogu nekažnjeno odlagati mulj po pristupnim cestama blizu savskog nasipa, primjer takvog gospodarenja otpadom očigledno slijede i razni drugi "poduzetnici". Ljepote krajobraza možete vidjeti na narednim fotografijama.

Bandićev poklon Slavoniji

S Domovinskog mosta pruža se pogled na Savu, a posebno je interesantan pogled nizvodno od mosta jer otkriva još jedno divlje odlagalište otpada. Za razliku od prethodno fotografiranih, ovo se nalazi unutar nasipa uz samu rijeku. Posebnost ovog divljeg stovarišta otpada je u tomeHrpe otpada vidljive su i na satelitskim snimkama što za vrijeme viših vodostaja Save, koji nisu rijetka pojava, kada se razina vode podiže do nasipa, tok rijeke odnosi nagomilani otpad. Ilegalna odlagališta su na lijevoj obali Save koja na tom dijelu pripada u teritorijalni ustroj grada Zagreba.

Zanimljivo je da na istom potezu desne obale, koja potpada Zagrebačkoj županiji, divljih odlagališta nema iako je pristup vozilima na tom dijelu nasipa bitno jednostavniji nego pristup lijevoj "Bandićevoj" obali. Na feudu s lijeve strane Save propisi i zakoni se tumače puno relaksiranije jer o njihovom tumačenju i primjeni ovisi Saborska većina. Koridor slijetanja aviona na "Franju" prolazi kraj savskih brežuljaka smeća, pa se stranci i prije nego dotaknu sveto hrvatsko tlo mogu upoznati s civilizacijskim dostignućima zemlje domoljuba. Hrpe otpada vidljive su i na satelitskim snimkama.

Takva situacija sigurno veseli nizvodne županije, a posebno stanovnike Slavonskog broda jer kad već imaju zagađen zrak i zagađene podzemne Hrpe otpada poredane su blizu korita rijeke i ukoliko proces prepustimo Bandićevoj viziji i privatnim inicijativama umreženog društva, uskoro će formirati novi i ljepši nasipizvore vode mogu se, u dokolici dok čekaju cisterne, lijepo zabaviti prateći šarene plutajuće predmete koje im donosi Sava iz zagrebačke prijestolnice smeća. O raznim spojevima koji su otopljeni u vodi iz nagomilanog otpada raznih pa i opasnih vrsta, bolje da ne razmišljaju. Bandićev model gospodarenja otpadom utječe na zrak, tlo i vodu širom države. Od Drniša i Međimurja do Slavonije pa i preko naših granica.

Hrpe otpada poredane su blizu korita rijeke i ukoliko proces prepustimo Bandićevoj viziji i privatnim inicijativama umreženog društva, uskoro će formirati novi i ljepši nasip. Koliko takvog otpada završava odbačeno izravno u tok rijeke teško je utvrditi. Naznake da se odvija i takvo "zbrinjavanje" otpada mogu se vidjeti u tome što odbačenog otpada ima uz sam rubu korita rijeke. Da stvar bude zanimljivija, divljih deponija ima i neposredno uz rijeku na lokacijama koje su svega stotinjak metara udaljene od legalnog brda otpada na Jakuševcu.

Na primjeru otpada jasno je vidljiv Bandićev populizam i nesposobnost upravljanja što srozava kvalitetu života u gradu i može ozbiljno zaprijetiti zdravlju stanovnika Zagreba i Hrvatske. Umjesto da se na poslovima zbrinjavanja otpada otvaraju nova radna mjesta koja bi izvlačenjem korisnih sirovina i njihovom prodajom punila gradsku blagajnu, gradski populist razbacuje desetke milijuna kuna na besmislene, protupropisne i okolišno štetne zamisli po načelu "brigo moja pređi na drugoga".Na primjeru otpada jasno je vidljiv Bandićev populizam i nesposobnost upravljanja što srozava kvalitetu života u gradu i može ozbiljno zaprijetiti zdravlju stanovnika Zagreba i Hrvatske

Kružno gospodarstvo jedan je od prioriteta Europske unije, a kao važnu kariku procesa posebno dobro definira ciljeve u gospodarenju otpadom, pa je Europski parlament u skladu s ciljevima, 18.4.2018. usvojio zakon o kružnom gospodarstvu. Zagreb je očigledno napredna metropola koja je davno anticipirala taj zakon jer su već na samim počecima Bandićevog upravljanja gradom usvojeni ciljevi kružnog gospodarstva po načelu "ja tebi, ti meni". Kruženje zagrebačkog mulja po Hrvatskoj, divlja odlagališta i puštanje otpada niz rijeku samo je fino štimanje tih dobro uhodanih i novčano podmazanih načela provizije bez vizije.

Ne poštuj, zaobiđi i ignoriraj

Nepoštivanje propisa i procedura, zaobilaženje struke te ignoriranje građana zaštitni je znak Bandićevog upravljanja gradom u svim segmentima. Nepoštivanje propisa i procedura, zaobilaženje struke te ignoriranje građana zaštitni je znak Bandićevog upravljanja gradom u svim segmentimaPo istim načelima stihijski se nasrće na zelene površine, ulice i trgove Zagreba, donose prometna rješenja, gospodari otpadom i gradskom imovinom.

Nedavni napad bagerima na Trg žrtava fašizma gdje se pod krinkom uređenja javnih i zelenih površina po prethodno navedenim načelima stihijski "uređuje" Meštrovićev paviljon koji zajedno s pripadajućom parkovnom arhitekturom predstavlja jedno od uporišnih točaka povijesnog i kulturnog identiteta grada, pokrenuo je organizirani otpor građana. Iščupana magnolija postaje simbol otpora takvom vođenju grada, države i kleptokraciji. Hoće li val otpora i građanskog neposluha narasti dovoljno da pomete gradski otpad i odloži ga sortirano na za to odgovarajuća mjesta, pokazat će vrijeme.

bandic_vcmbd.jpg
<
Vezane vijesti