Za razliku od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta koje se već mjesecima ne očituju o studentskim zahtjevima, fakultetski plenumi i skupštine nastavile su sa svojim radom i po završetku odnosno ''zamrzavanju'' blokada fakulteta hrvatskih sveučilišta.
Tako su na redovnom zasjedanju Skupštine Fakulteta političkih znanosti na poziv Koordinacijske grupe gostovali SDP-ova saborska zastupnica Marija Lugarić i Thomas Farnell, voditelj programa Instituta za razvoj obrazovanja. Lugarić je okupljenima predstavila SDP-ov prijedlog Zakona o visokom obrazovanju te kroz otvorenu raspravu odgovorila na sporna pitanja.
Prije samog izlaganja zastupnica je izjavila kako su oni i njezine stranački kolege već u početku izrade ovog prijedloga bili svjesni činjenice kako on neće biti prihvaćen, no kako se Vlada nakon prestanka blokade nije očitovala o svojim daljnjim koracima, glavna motivacija opozicije bila je upravo potaknuti vladajuće na djelovanje.
SDP-ov prijedlog sastoji se od izmjene članka 86. spornog zakona. Tako država ne bi subvencionirala školarine redovnih studenata dijelom, kako stoji u zakonu koji je na snazi, već u cijelosti u skladu s izračunom troškova studija po područjima, odnosno po sastavnicama sveučilišta te po broju studenata i profesora. Osim izmjena SDP se zalaže i za stvaranje pritiska na razine lokalne samouprave koje bi iz svojih proračunskih sredstava novčano nagrađivale najuspješnije studente i studente slabijeg imovinskog statusa. Iako je SDP svoj prijedlog u saborsku proceduru uputio još prije dva tjedna, on još nije došao na red za raspravu, a kako Lugarić ističe, sumnjaju da će se na redu naći prije jeseni. Zastupnica je objasnila da takvu izmjenu treba donijeti žurno kako bi se već od početka nove akademske godine osigurao studij bez plaćanja školarina za sve redovite studente.
''Ako se odjednom našao novac za besplatne knjige, naknadu mljekarima, a uskoro će i za naknadu ratarima onda se mora naći i novac za školarine'', rekla je Lugarić.
Iako je jedan od osnovnih studentskih zahtjeva bio i ukidanje školarina za izvanredne studente te studente poslijediplomskih studija, SDP u svom prijedlogu nigdje ne spominje ovu stavku.
Lugarić je istaknula kako po bolonjskom sustavu izvanrednih studenata ne bi trebalo niti biti te da će se takva situacija prije ili kasnije morati riješiti. Smatra i kako se poslijediplomcima ne bi trebala ukinuti školarina već da bi trebalo spustiti njezinu sadašnju visoku cijenu. Okupljene na Skupštini brinuo je i problem kvota jer bi se upravo zakonom koji bi financirao školarine samo redovnih studenata mogao stvoriti manevarski prostor za zarađivanje pojedinih fakulteta. Tako bi fakulteti mogli smanjiti upisnu kvotu redovnih, a povećati kvotu izvanrednih studenata kao što su to prije nekoliko godina napravili Ekonomski i Pravni fakultet u Zagrebu.
''Određivanje kvota ne smije biti limitirano novcima već uvjetima na pojedinim fakultetima, ali moramo biti i svjesni činjenice da se novac mora rasporediti u granicama proračunskih mogućnosti'', rekla je SDP-ova zastupnica.
Kako novac iz proračuna iz godine u godinu kasni na dospijeće fakultetima, Lugarić je istaknula da u pitanju javnih sredstava ne bi trebalo biti pogovora, a ako je to jedini način za rješavanje takve situacije, vladajućima ponovno treba odgovoriti građanskim neposluhom.
Njihov plan je prikupiti podatke o temelju za utvrđivanje troškova studiranja, o socijalnoj strukturi studentske populacije te stupnjeve nejednakosti između socio-ekonomskog statusa i (ne)uspjeha na fakultetu. Prema planu je potrebno analizirati različite europske modele i oformiti tim domaćih i međunarodnih stručnjaka koji bi predložili najprikladniji model financiranja za Hrvatsku te stvoriti nacionalni odbor za koordinaciju izrade politika financiranja visokog obrazovanja.
Iako pozdravljaju činjenicu da su studenti diljem Hrvatske pokrenuli proces zagovaranja jednakosti pristupa visokom obrazovanju, Farnell je u ime Instituta upozorio da će bez paralelnog rada na poboljšanju sustava studentske potpore, upisne politike i na otklanjanju nejednakosti u predškolskom, osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju visoko obrazovanje i dalje ostati nedostupno osobama nižeg socio-ekonomskog statusa.
Institut kritizira i stav Vlade prema kojem je uspješnost jedini kriterij za oslobađanje od plaćanja studija jer takva politika dovodi u opasnost da oslobađanje od plaćanja i stipendije ponajprije dobivaju studenti višeg socio-ekonomskog statusa kojima ta pomoć nije potrebna. Nezadovoljni su i trenutnim sustavom školarina koji prema Farnellovim riječima, nije pravedan niti transparentan.
Iako je jedan od osnovnih studentskih zahtjeva bio i ukidanje školarina za izvanredne studente te studente poslijediplomskih studija, SDP u svom prijedlogu nigdje ne spominje ovu stavku
''U javnosti se do sada nije raspravljalo o socijalnoj osjetljivosti školarina, kriterijima prema kojima visoka učilišta utvrđuju visinu školarina i jesu li ti kriteriji utemeljeni na stvarnim potrebama, o visini prihoda koje visoka učilišta stječu putem školarina te o načinu ulaganja prihoda od školarina i vidljivost takvih podataka za javnost'', rekao je voditelj programa Instituta.
Kako studentska pobuna ima i političku nit u vidu borbe protiv komercijalizacije i neoliberalizma te traži instantno rješenje problema školarina, niti ovaj prijedlog nije u potpunosti podudaran sa zahtjevima studenata.
''Iako mi u Institutu za razvoj obrazovanje nemam takvo stajalište svjesni smo potrebe za sinergijom snaga studenata i policya. Institut je ovaj prijedlog kao dugoročno rješenje još prije četiri godine staviti na dnevni red rasprave, no sve do studentskih blokada fakulteta nitko se nije obazirao na taj prijedlog'', rekao je Farnell.
Jedna od točaka dnevnog reda redovne Skupštine FPZG-a bila je i rasprava o nedavnom napadu na doc.dr.sc Tončija Kursara. Profesor Kursar još je u osmom mjesecu prošle godine zaprimio prijetnju, a u ožujku ove godine nepoznati počinitelj u blizini zgrade Fakulteta zalio ga je kantom boje. Profesor je oba napada prijavio policiji koja ga u međuvremenu nikada nije kontaktirala. Prije tjedan dana Kursar je po treći put postao žrtvom napada kada mu se u blizini istog mjesta prošlog incidenta napadač približio s leđa te ga drvenom letvom udario po glavi.
Farnell je u ime Instituta upozorio da će bez paralelnog rada na poboljšanju sustava studentske potpore, upisne politike i otklanjanju nejednakosti u predškolskom, osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju visoko obrazovanje i dalje ostati nedostupno osobama nižeg socio-ekonomskog statusa
Sam dolazak profesora Kursara na Skupštinu okupljeni su pozdravili gromoglasnim pljeskom, a Koordinacijska grupa Skupštine studenata/ica FPZG-a već je ranije iznijela svoj stav u kojem se osuđuje fizički napad na profesora. Studenti i studentice smatraju kako profesor Kursar savjesno i uzorno obavlja sve svoje profesorske dužnosti te služi na čast Fakultetu i akademskoj zajednici te apeliraju na sve nadležne institucije da hitno poduzmu sve mjere kako bi se počinitelj identificirao te primjereno kaznio, a profesor zaštitio.
Stav Koordinacijske grupe na Skupštini je usvojen i važeći je za sve studentice i studente FPZG-a, a grupa je još jedan put pozvala sve da potpišu peticiju podrške za napadnutog profesora. Kako se policija nakon ovog događaja ponovno nije oglasila sa svojim izvještajima, Skupština FPZG-a je odlučila zatražiti pismeno očitovanje policije kako bi ubrzala sam proces pronalaska napadača i zaštite profesora. Za profesora Kursara biti će biti zatražena policijska zaštita za vrijeme održavanja jesenskih ispitnih rokova.
Sam Kursar je naglasio kako su priče koje su ovih dana kružile po medijima o razlozima napada, neistinite te da je jedini uvjet za proći njegov ispit elementarno znanje. Istaknuo je i kako on nije jedina žrtva napada u akademskoj zajednici te da ne treba zaboraviti niti ostale profesore koji dobivaju prijetnje ili su ikad bili žrtve napada.
