Kako su se ti stolovi ubrzo pokazali kao nepraktični, pa i izrazito ružni, a cjelokupno rješenje trga bilo izloženo utemeljenoj kritici stručne i kulturne javnosti, na trgu je naknadno intervenirano pa su umjesto spomenutih mramornih stolova koji su, kao nekad boksevi stajali uz svako drugo stablo, postavljeni cvjećarski kiosci na južnoj strani trga. Tih kioska, dakle, u pobjedničkom natječajnom rješenju na temelju kojega je trg devedesetih rekonstruiran uopće nije bilo, već su oni rezultat intervencije koja se već u startu pokazala promašenom, a na ruku je išla isključivo cvjećarima koji su dobili veći skladišni prostor.
Sada, u jeku radova na Cvjetnom, ti su kiosci po prvi put - i to privremeno - uklonjeni s trga kako ne bi ometali radove u sklopu kojih je predviđeno da dobiju vlastiti vodovod i odvode tj. ono što do sada nisu imali budući da je rješenje bilo improvizirano. Dakle, planira se da oni tamo trajno ostanu, unatoč tome što se radi o vrlo lošem rješenju.
Tako svako rješenje nužno mora uključivati kontinuitet cvjećarske djelatnosti na plohi Cvjetnog i to s jedinom razlikom da novi način izlaganja i skladištenja cvijeća na trgu treba biti učinkovit i s minimalnim posljedicama po sam trg, a što je inteligentnim rješenjima vrlo lako ostvarivo.
A kod eventualne zamjene kioska primjerenijim boksevima, pretpostavljeni otpor cvjećara uklanjanju kioska koji im unazad zadnjih 17 godina omogućavaju da cvijeće ne samo prodaju već i u znatnijoj mjeri skladište na trgu, nipošto nema prednost pred javnim interesom.
Zahtjev za uklanjanje kioska i deblokadu javnog prostora i logičnih komunikacijskih pravaca tj. postavljanje bokseva upućen je gradskoj upravi već u dva navrata ove godine, uključujući peticiju Inicijative 1POSTOZAGRAD čiji tekst sa svim ostalim zahtjevima možete vidjeti ovdje.
