Agencija za zaštitu osobnih podataka danas je novinarima prezentirala izvještaj o ostvarivanju prava na informaciju u 2011. godini.
Ravnatelj AZOP-a Dubravko Bilić na početku je upozorio da je Hrvatska nedavno potpisala Partnerstvo za otvorenu vlast, kao jedan od važnih preduvjeta za smanjenje korupcije u društvu. Ostvarivanje prava na pristup informacijama koje se nalaze u posjedu tijela javne vlasti jedan je od prvih koraka u borbi protiv korupcije. "U našem smo ovogodišnjem izvješću ustanovili da postoji puno prostora za napredak u ostvarivanju tog prava. Ne možemo biti zadovoljni dosad ostvarenim rezultatima. Glavni zadatak koji je pred nama je osnaživanje kapaciteta odjela Agencije koji se bavi problematikom prava na pristup informacijama, jer u tom odjelu
Dubravko Bilićtrenutno radi svega troje ljudi." Do kraja godine u AZOP-u namjeravaju osnažiti taj odjel s još najmanje pet radnika, kako bi se on mogao ažurno i adekvatno baviti svim poslovima, od edukacije građana i službenika za informiranje do rješavanja žalbi i pritužbi građana. Po Bilićevu mišljenju, u Hrvatskoj nije potreban povjerenik za informiranje, već on smatra da Agencija ima dovoljno stručnih ljudi, a imat će ih i više, koji tu funkciju mogu obavljati.
dubravko_bilic.jpg
Dubravka Bevandić, načelnica Odjela za pravo na pristup informacijama iznijela je podatak da je ove godine 2655 tijela javnih vlasti ispunilo zakonsku obavezu i dostavilo izvještaje o ostvarivanju prava na pristup informacijama u 2011, dok ih je lani za prethodnu godinu to napravilo svega 854. Usprkos tom napretku, riječ je o svega 49 posto TJV-ova koji su ispunili svoju zakonsku obavezu. "Za 51 posto TJV-ova jednostavno ne znamo jesu li uopće primjenjivali zakon." Izvještaje je dostavilo svega 62 posto općina, 57 posto trgovačkih sudova i 51 posto visokih učilišta. Uočljivo je da se niže razine tijela javnih vlasti daleko slabije pridržavaju ove zakonske obaveze. Ista je stvar i sa žalbama, gdje Agencija ima daleko većih problema s općinama nego sa županijama i ministarstvima, napominje Bevandić. Agencija ne može nikako biti zadovoljna s ovakvim odnosom prema zakonskim obavezama i nastojat će da daleko veći broji TJV-eva ubuduće podnosi izvještaje.
Agencija je uočila da neki službenici za informiranje nisu u stanju razlikovati zahtjeve za informacijom u smislu Zakona o pravu na informaciju od različitih drugih pitanja
Ova 2655 TJV-a koji su podnijeli izvještaj, zaprimili su ukupno blizu 52 tisuće zahtjeva za informacijom, što je znatno veći broj prijavljenih zahtjeva nego u 2010. godini, kada ih je bilo svega 1240. Taj porast uzrokovan je, s jedne strane, većim brojem TJV-eva koji su podnijeli izvještaj, ali također i time što je AZOP prekinuo raniju praksu Ministarstva uprave, po kojoj su se kao zahtjevi za informaciju tretirali samo oni pismeni podnesci koji su se pozivali na odgovarajuće članke Zakona o pravu na pristup informacijama. "Agencija je u svojim uputama naglasila da se kao zahtjevi za pristup informacijama moraju tretirati i oni koji su postavljeni putem e-maila ili telefona, kako i jest regulirano Zakonom. Agencija je također uočila da neki službenici za informiranje nisu u stanju razlikovati zahtjeve za informacijom u smislu Zakona o pravu na informaciju od različitih drugih pitanja, što pokazuje da ih je potrebno dodatno educirati. "Građani se nikako ne trebaju pozivati na Zakon o pravu na pristup informacijama da bi se njihov zahtjev obrađivao."
Statistika pokazuje da je u 2011. godini podneseno ukupno 493 zahtjeva za dopunu ili ispravak informacije. "Agencija nije zadovoljna tako velikim brojem zahtjeva za dopunu ili ispravak, jer oni pokazuju da tijela javne vlasti nisu građanima dala potpunu i točnu informaciju koju su tražili. Osim toga, AZOP zaprimio 209 žalbi. Jedan od prvih poslova koje je Agencija obavila nakon što je postala drugostupanjsko tijelo u PPI-ju jest da je izradila kriterij za naplatu materijalnih troškova za pružanje informacija, kako bi suzbila dotadašnju praksu po kojoj su poneki TJV-i naplaćivali i po desetak kuna za stranicu fotokopiranog materijala. U skladu s tim kriterijima, građani su u 2011. godini isplatili državi 110 tisuća kuna na ime materijalnih troškova za pružanje informacija.
Tijela javne vlasti su se prošle godine dosta koncentrirala na dostavu informacija o sklopljenim i izvršenim ugovorima koji se odnose na javnu nabavu. Razlog tome bila je obaveza koju je Vlada propisala svim tijelima javne vlasti da na svojim internetskim stranicama objavljuju preglede sklopljenih i izvršenih ugovora.
U pogledu objavljivanja nacrta zakona i podzakonskih akata, Agencija nije i ne može biti zadovoljna, kaže Bevandić. Izuzetno mali broj TJV-ova je dostavilo informaciju o tome jesu li objavljivali nacrte propisa. "Njihovo neobjavljivanje protivno je i ZPPI-ju i Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Drugim riječima, građane se praksom njihova neobjavljivanja onemogućava u upoznavanju novih propisa."
Neobjavljivanje nacrta propisa protivno je i ZPPI-ju i Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Drugim riječima, građane se praksom njihova neobjavljivanja onemogućava u upoznavanju novih propisa
Mnogi katalozi informacija koje su TJV-ovi dužni voditi nisu u skladu sa zakonskim odredbama. AZOP u prošloj godini nije usmjeravao svoj rad prema tim katalozima, ali je u međuvremenu izradio preporuke što bi svaki katalog trebao sadržavati i koje bi informacije trebale biti objavljene na web-u, i te će se preporuke ovih dana naći na internetskim stranicama AZOP-a. "TJV-ovi moraju uložiti dodatne naporne za proaktivnu objavu informacija", objašnjava voditeljica Odjela za pravo na pristup informacijama.
Nadalje, usprkos tome što osoba koja podnosi zahtjev po Zakonu nije dužna izložiti svrhu podnošenja zahtjeva, neka tijela javne vlasti objavila su na svojim internetskim stranicama obrasce na kojima se od korisnika traži da se iznese svrha zahtjeva. Agencija je, nadzirući "stanje na terenu", naložila da se iz takvih obrazaca ukloni svrha. Također, mnogi TJV-ovi još uvijek nisu uskladili naplatu materijalnih troškova s donesenim Kriterijima.
Mora postati jasno i da su dokumenti poput ugovora o javno-privatnom partnerstvu javni podaci, isto kao i izvještaji o radu. Takve informacije ne smiju biti proglašavane tajnom
Agencija nije zadovoljna ni time što se 65 posto od ukupno 209 žalbi odnosi na ignoriranje zahtjeva građana, takozvanu "šutnju uprave". "Šutnja uprave je automatski kršenje zakona, jer ona pokazuje da TJV nije riješio zahtjev u roku od 15 dana, odnosno za 30 dana ako se radi o zakonski opravdanim razlozima za njegovo produljenje. Predstoji nam edukacija službenika za informiranje, kao i čelnika TJV-a koji moraju shvatiti da su poslovi pružanja informacija prioritetni i da se trebaju kvalitetno obavljati." S druge strane, Agencija smatra da je pohvalno to što su građanske udruge među najčešćim podnositeljima žalbi. "Udruge pokreću teme koje su od interesa za širu javnost, vezane uz okoliš ili uz borbu protiv korupcije." Mora postati jasno i da su dokumenti poput ugovora o javno-privatnom partnerstvu javni podaci, isto kao i izvještaji o radu. Takve informacije ne smiju biti proglašavane tajnom. Ako je za neke informacije prošao rok određenog stupnja tajnosti, one također moraju biti javno dostupne. TJV-evi ne smiju koristiti zaštitu osobnih podataka kao izgovor za uskratu informacija, što prečesto rade. U tom slučaju, TJV-i uvijek mogu prekriti određene dijelove informacija koji se odnose na privatni život određenih ljudi i objaviti ono što svaki građanin ima pravo znati. AZOP također smatra da nije dobro to što neka tijela javne vlasti, poput komora, smatraju da su dužna rješavati zahtjeve za informacijom svojih članova, ali ne i ostalim građanima. "Svaka institucija koja je TJV, mora primjenjivati Zakon", ističe Bevandić.
Na kraju, načelnica Odjela za pravo na informaciju upozorila je da svijest korisnika nije osobito visoka. "Agencija vidi priliku da putem organizacija civilnog društva poradi na njihovu educiranju, kako bi se mehanizam prava na pristup informacijama mogao koristiti u općem društvenom interesu."
Kroz jednogodišnju primjenu sadašnjeg ZPPI-ja u AZOP-u su uočili da bi ga još jednom trebalo doraditi. Jedan od osnovnih problema je taj što Agencija ne može izvršiti uvid u klasificirane informacije. Formirana je radna skupina za izmjenu zakona i predviđa se da će te izmjene nastupiti u trećem kvartalu ove godine.
