Drugi članak o administrativnoj torturi koja udrugama (i ostalim korisnicima) "sljeduje" kao sastavni dio programa potpora iz Evropskog socijalnog fonda, intervju je s Blaženkom Sečkar, zamjenicom izvršne direktorice udruge Gong. Njezini interesi usmjereni su, između ostaloga, na problematiku financijskog poslovanja udruga, a program "dobre vladavine" jedan je od zaštitnih znakova uspješne organizacije u kojoj radi. Gong je početkom ljeta objavio analizu utjecaja EU fondova na strukturu domaćih udruga, koja pokazuje da one, uslijed bavljenja pretjeranim projektnim tehnikalijama, imaju sve manje vremena za onaj dio posla zbog kojeg su se osnovale - rješavanje društvenih problema i stvaranje pozitivnih društvenih promjena. Mnoge od njih, ustanovljeno je u analizi, pate od sagorijevanja i iscrpljenosti i već dulje vrijeme plešu na rubu egzistencije. "Kroz Europski socijalni fond, Operativni program 'Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.' kojim upravlja Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, provodi se financijsko iscrpljivanje i administrativno nasilje kroz nepridržavanje kalendara objave natječaja, neobjave natječaja, česte obustave i poništavanja istih, te brojne izmjene natječajne dokumentacije", navedeno je u tom dokumentu. "Odugovlači se s odgovorima na upite i zahtjeve, uvodi bezbroj pravila i procedura, daju općeniti odgovori, te zavlači same korisnike. Provedbena tijela su neusklađena, vidljiv je nedostatak fleksibilnosti i šire perspektive te nedostatak transparentnosti cjelokupnog procesa."
U posljednje vrijeme među organizacijama civilnog društva koje za svoje projekte koriste sredstva ESF-fondova čuje se dosta nezadovoljstva u pogledu načina provođenja ESF-natječaja i programa. Smatrate li nezadovoljstvo opravdanim? Kakva su Gongova iskustva?
Pratim reakcije organizacija s provođenjem ESF-a već nekoliko godina i najčešće su to bili dopisi, molbe ili zahtjevi prema provedbenim tijelima u U razgovoru s predsjednikom Milanovićem spomenuli smo i sužavanje prostora za djelovanje organizacijama civilnog društva putem financijskih mehanizama, poput štetnog tumačenja deminimis uredbe ili administrativnog nasilja koje se provodi u ESF-ovimakojima smo i sami sudjelovali i u kojima bismo jasno opisali probleme, kako se dalje reflektiraju na provođenje projekta ili kako se dalje multipliciraju u organizaciji ili sektoru. Često bi tu organizacije uključile i neka traženja, ili bi se davali prijedlozi poboljšanja, jer je organizacijama stalo do toga da sustav funkcionira. Iznesene kritike s prijedlozima poboljšavanja tumačim kao iskaz konstruktivnog dijaloga, upozorenja da nešto nije u redu i kao apel prema usvajanju principa dobrog upravljanja.
S odmakom, tamo negdje od provođenja projekata financiranih iz predpristupnih fondova, vidim da se sustav samo dodatno birokratizirao i zakomplicirao, otuđio od korisnika i bazično postao sam sebi svrha. Teško mi je za povjerovati da je to nužno ili jedino moguće, uzimajući u obzir "hrvatske gabarite" u odnosu na druge sustave - bilo zemalja članica u provođenju ESF-a, pojedinih sustava Europske komisije ili čak nekih međunarodnih organizacija ili kompanija koje su i veće i imaju više novaca te kompliciranije operativne mehanizme ili lance opskrbe. U današnje vrijeme teško je zaista povjerovati da su naši sustavi nužno ovakvi.
Gongova analiza koju smo objavili početkom lipnja ove godine simboličnog naziva Državni udari na civilno društvo potpomognuti EU fondovima naš je pokušaj opisa višegodišnje agonije u provođenju EU projekata s ilustracijama reperkusija koje one imaju na civilno društvo. Organizacije sve više vremena provode ispunjavajući tablice i obrasce, kopirajući podatke iz jedne tablice u drugu. Izvještavanje je usitnjeno kako bi bazično bilo konstantno, što nas dovodi do ključnog - organizacije u Hrvatskoj imaju sve manje vremena za obavljanje svojih misija, odnosno posla radi kojeg postoje - rješavanje društvenih problema, jačanje društvene kohezije i stvaranje pozitivnih U zadnje vrijeme primjećujem da organizacije sve više traže pravnu zaštitu u odnosu na postupanje provedbenih tijeladruštvenih promjena.
Pomalo smo zavidni kojom lakoćom u pristupu projektnoj administraciji posluju naši kolege u Italiji, Španjolskoj ili Belgiji u odnosu na nas.
S obzirom da je pravo na pristup informacijama jedan od glavnih Gongovih programa, a ZPPI insistira na javnosti informacija o raspolaganju javnim sredstvima, kako komentirate "načelo tajnosti" koje je uvedeno za postupke ESF-natječaja?
Na isti način kako doživljavam i Opću uredbu o zaštiti osobnih podataka. Kada ju se želi koristiti jačajući načela dobrog upravljanja, to je sjajna stvar. Istovremeno, može služiti kao izgovor za odugovlačenje ili nedavanje informacija od javnog značaja. U Općoj uredbi se ponekad priča svede na pitanje legitimnog interesa, jer on spada pod najfleksibilniju mogućnost obrade osobnih podataka.
Zakonodavac je najčešće fleksibilan kako bi ostavio dovoljno mogućnosti za navigiranje u pojedinim pravnim slučajevima. Međutim, namjerno izigravanje pravnog okvira, odnosno nepoštivanje principa dobrog upravljanja je bazično zloraba javnog sustava.
U konkretnom slučaju provedbe ESF natječaja, samo mogu podsjetiti na izvješće Povjerenice za informiranje iz 2018. godine u kojem stoji jasna preporuka za javnu objavu plana natječaja, natječajne dokumentacije i detalja prijave, javnu objavu rezultata s popisom korisnika, te po mogućnosti i popis članova povjerenstava za ocjenjivanje.
Imena članova i članica Povjerenstava u sklopu Programa ulaganja u zajednicu, pokrenutog za mandata sada bivše ministrice Gabrijele Žalac, Izmjena operativnog programa uglavnom se ticala neuspješne prioritetne osi "Dobro upravljanje". Ispada da je Vlada zaista odustala od principa dobrog upravljanja ili smatra da joj ono nije potrebno, a u zadnjoj godini provedbe programa, Europska komisija je to i odobrilakonačno su dostupna javnosti.
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU odbilo je dati te podatke novinarki Slavici Lukić, pozivajući se na Opću uredbu o zaštiti osobnih podataka, a Gong ih je ipak dobio temeljem zahtjeva za pristup informacijama. Liste projekata subvencioniranih ovim Programom od 2017. do 2020. godine dobili smo u PDF-u.
Smatrate li da je reakcija civilnog društva na sporne postupke provedbenih tijela u provođenju ESF-natječaja odgovarajuća?
Koliko sam do sada vidjela, mislim da su se organizacije maksimalno trudile utjecati na unaprjeđenje sustava, davale su konstruktivne kritike uz prijedloge poboljšanja.
Primjerice, izvještavanje na razini jednog projekta je toliko usitnjeno da ga sustav ne uspijeva obraditi, i onda se nađete u klopci gdje izvještavate o trećem projektnom kvartalu dok čekate odgovore na drugi kvartal, a upravo ste primili korekcije na prvi. Pa i kada želite nešto ispraviti ili doraditi, više ne znate ni kada ni gdje niti kako da to unesete.
Ako se odmaknemo od jednog projekta i promatramo takav princip rada na razini poziva, onda primijetite otvaranje i zatvaranje poziva kao da je semafor, ali se ipak netko stigne prijaviti, ili primijetite česte izmjene natječajne dokumentacije za pozive za koje godinama unaprijed postoje indikativni kalendari natječaja. Ili primjerice štetna primjena i tumačenje deminimis uredbe, pa u pozivu za podršku učinkovitoj resocijalizaciji i reintegraciji počinitelja kaznenih djela u društvenu zajednicu gdje su prihvatljivi prijavitelji bili neprofitne organizacije ili jedinice lokalne/regionalne samouprave, nametnuo se pristup ograničavanja pristupa financijskim sredstvima za profitni sektor i zaštitu tržišne utakmice od tzv. subvencija i nelojalne konkurencije.
Ako gledamo na razini cijelog programa, kako bi stigla potrošiti predviđena sredstva, Hrvatska je javila Europskoj komisiji da ključne etape nekih prioriteta nisu ostvarene, pa je stoga predložila preraspodjelu sredstava za uspješnost prioritetima koji su već ostvarili svoje ključne etape.
Ironično, izmjena operativnog programa uglavnom se ticala neuspješne prioritetne osi - "Dobro upravljanje". Ispada da je Vlada zaista odustala Vidim da se sustav samo dodatno birokratizirao i zakomplicirao, otuđio od korisnika i bazično postao sam sebi svrha. Teško mi je za povjerovati da je to nužnood principa dobrog upravljanja ili smatra da joj ono nije potrebno, a u zadnjoj godini provedbe programa, Europska komisija je to i odobrila kako bi se ipak utrošila sredstva.
To nikako nije dobra poruka i ne vidim zašto bismo za naredni period provedbe ESF+ očekivali poboljšanja. Ispada da je poruka i kada imaš vremena i sredstava da se poboljšaš - ti to odbijaš.
Kako to sve onda izgleda u praksi?
U zadnje vrijeme primjećujem da organizacije sve više traže pravnu zaštitu u odnosu na postupanje provedbenih tijela. Znam da je mnogima to bila zadnja instanca, ili to osjećaju kao osobni poraz jer nisu zagovaranjem uspjele utjecati na sustav da se poboljša, već moraju djelovati i pravnim putem, primjerice pokretanjem upravnih sporova. Zaključno, najteže je probuditi nekog tko se samo pravi da spava.
Bili ste u delegaciji OCD-a koja je krajem srpnja razgovarala s predsjednikom Milanovićem. Središnja tema bila je - "take ower" vladinog Savjeta za razvoj civilnog društva od strane tijela javne uprave. Jeste li mu možda ukazali i na administrativne probleme do kojih dolazi u provedbi ESF-a?
Ukratko smo izložili izazove s kojima se susreću organizacije civilnog društva danas u Hrvatskoj, od imenovanje predstavnica iz Hrvatske u Europski gospodarski i socijalni odbor do imenovanja predstavnice državne zaklade u Savjet za razvoj civilnog društva u kvotu predviđenu za civilno društvo. Spomenuli smo i sužavanje prostora za djelovanje organizacijama civilnog društva putem financijskih mehanizama, poput štetnog tumačenja deminimis uredbe ili administrativnog nasilja koje se provodi u ESF-ovima. Tim posjetom smo htjeli ukazati na trend negativnih pojava koji u konačnici doprinose lošoj percepciji javnosti prema, u prvom redu, udrugama.
Mislim da je važno javno i otvoreno o tome razgovarati. Informirat ćemo i druge institucije i relevantne dionike, poput novog potpredsjednika Vlade za društvene djelatnosti u čiju nadležnost spada i civilno društvo. Apelirat ćemo dalje i na sve provedbena tijela s kojima surađujemo jer nam je stalo da se sustav popravi