"Novi Zakon o pravu na pristup informacijama kojeg predlaže Povjerenik vodio bi ka snižavanju standarda transparentnosti i otvorenosti javnopravnih tijela koja raspolažu javnim novcem", upozorava Zelena Istra.

Bivša državna tajnica u MVEP-u, a današnja potpredsjednica HDZ-a i predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan RH uskratila je potporu Alumniju europskih studija na već zaključenom natječaju, zato što je predsjednik udruge, Jan Klasinc, na Facebooku ismijao bivšu predsjednicu KG-K. "Od predsjedničinih mudroserina može se dobiti velevrijed na želucu, sa zlatnom danicom, metastazama i x-zrakama", istina je čije je izricanje koštalo ALES financijske podrške projektu.

Blaženka Sečkar, zamjenica izvršne direktorice Gonga: Organizacije sve više vremena provode ispunjavajući tablice i obrasce, kopirajući podatke iz jedne tablice u drugu. Izvještavanje je usitnjeno kako bi postalo konstantno, što nas dovodi do ključnog - organizacije u Hrvatskoj imaju sve manje vremena za obavljanje svojih misija, odnosno posla radi kojeg postoje - rješavanje društvenih problema, jačanje društvene kohezije i stvaranje pozitivnih društvenih promjena.

Umanjuje li birokracija učinak ulaganja ESF-sredstava u hrvatsko društvo? Gabrijela Medunić-Orlić, Sunce-ST: "Zbog administrativne složenosti ESF-natječaja često se gube iz vida ciljevi samog projekta kao i njihovi konkretni rezultati. Pitamo se koliko je uopće održivo ovakvo zagušenje administracijom." Valentina Zeljak Božović, RCT Zagreb: "Vrijeme koje bismo posvetili kvalitetnijem i duljem radu s korisnicima godinama se postupno smanjuje u korist administracije."

Recentno preuređenje Trga žrtava fašizma podiglo je javnost na noge zbog mnogobrojnih nepravilnosti, a najčešće spominjana jest da se projekt provodi bez javne rasprave. Međutim, čak i onda kada je sudjelovanje javnosti u donošenju odluka zakonska obveza, to se provodi nemarno, površno i tek toliko da se zadovolji forma. Dobar primjer je izrada prostornih i urbanističkih planova gdje postoji sasvim zadovoljavajuća zakonska regulativa za sudjelovanje javnosti u donošenju plana, ali u praksi to funkcionira daleko od idealnog.

Ministarstvo kulture dopustilo je pristup dokumentaciji programa potpore neprofitnim medijima. Sada je sudski potvrđeno da tijela koja raspisuju natječaje moraju računati s time da su svi podaci iz natječajnih postupaka u načelu javni. Ministarstvo je prvobitno odbilo pružiti ove informacije, ali je promijenilo mišljenje nakon što je povjerenica za informiranje Anamarija Musa utvrdila "grube povrede zakonitosti" u sročenoj odbijenici.

Cornelia Abel, regionalna koordinatorica Transparency Internationala: "Od Trumpa i Putina do Plenkovića globalna je tendencija pokušaja 'sramoćenja' nezavisnih medija i rata protiv njih. Trump proziva medije koji ne pišu u njegovu korist, a Plenković novinarska pitanja koja mu nisu po volji proglašava dijelom 'hibridnog rata'. Takvim tvrdnjama stvara dodatne tenzije u društvu, pokušava se prikazati kao 'spasitelj' koji će naciju vratiti u stanje sigurnosti. Te izjave tipične su za društva kontrole - zbijanje nacionalnih redova služi za prikrivanje problema za koje vladajuća elita nema rješenja".

Vjerodostojnost tijela javne vlasti može se razvijati jedino na temelju njihove potpune transparentnosti, kako bi javnost mogla informirano ocjenjivati postoji li nedopušteni utjecaj i prostor za pogodovanje, te prevenirati diskreciju i korupciju, upozorava GONG povodom Međunarodnog dana prava na pristup informacijama.

Svega dva dana nakon masovnog iskazivanja nezadovoljstva njegovim radom, dekan Filozofskog fakulteta Vlatko Previšić sam sa sobom sklapa dodatak ugovoru o radu kojim si produžuje ugovor za još jednu godinu, i to bez zakonom propisane procedure. U dodatku ugovora kojim je produžio Ugovor o radu zaposleniku Vlatku Previšiću, dekan Vlatko Previšić poziva se na odluke Fakulteta i Senata u kojima se ni na jednom mjestu ne navode članci Zakona, Statuta ili nekog drugog propisa po kojima bi to bilo moguće napraviti.

Da su ovogodišnji rezultati Javnih potreba u kulturi nova u nizu manifestacija HDZ-ove, Vladine, pa time i Hasanbegovićeve klerikalne, proustaške politike, tvrdnja je koju nema smisla posebno dokazivati. Smisleno bi ipak bilo pokušati uvidjeti koji su mehanizmi u dosadašnjoj praksi raspodjele sredstava za javne potrebe u kulturi stajali Hasanbegoviću na raspolaganju, i na kakav bi ih način trebalo unaprijediti ili promijeniti jednoga dana kada razgovor o kulturnoj (i medijskoj) politici opet postane barem donekle moguć.