Opasne poruke poslane su prošloga tjedna iz Kaštela Lukšića i Preloga, gdje su kroz ostvarenja energetski neovisne škole i recikliranjem 60 posto otpada male sredine pokazale da energija i otpad nisu nerješivi problem.
U predivnoj školi Ostrog u Kaštel Lukšiću ostvarena je tako potpuna energetska neovisnost u smislu električne energije. Škola koja je već bila pionir s prvim školskim botaničkim vrtom u Hrvatskoj, bila je u energetski lošem stanju, a sada je krov koji je prokišnjavao dobio hidro i termo izolaciju, na isti krov se postavlja solarna elektrana snage 25.5 kWp, što odgovara potrošnji škole, a rasvjeta je zamijenjena učinkovitom LED rasvjetom.
"Sve je ovo ostvareno bez državnih subvencija za obnovljivu energiju, bez fondova, bez ičije institucionalne pomoći. Ovo se nije dogodilo zbog dobrog sustava potpore u državi", kaže Robert Pašičko iz UNDP-a koji je pomagao Energetskoj zadruzi Kaštela i ravnateljici škole u ostvarenju ove priče o¸energetski neovisnoj školi.
O projektu je H-Alter prvi put pisao krajem 2013. godine kada je pokrenuta crowdfunding kampanja kojom je na kraju prikupljeno deset tisuća dolara koji su bili osnovica od koje je zatim na razne načine uloženo više od sto tisuća eura u OŠ Ostrog.
Već je sama crowdfunding kampanja bila prva inovacija za hrvatske prilike, naime, financiranje obnovljivih izvora energije putem Internet doniranja, a od kraja 2013. trebalo je još mnoštvo inovacija kako bi se preskočio čitav niz planina koje postavlja hrvatska birokracija i nerazumijevanje.
OŠ Ostrog: Ovo je prvi put u Hrvatskoj da je neki opskrbljivač pristao otkupljivati struju po istoj cijeni koju otkupljuje.
"Osim crowdfundinga tu su istestirana još četiri nova poslovna i financijska modela. Energetska zadruga je jedna od prvih koja ima svoju investiciju, zatim uveli smo ESCo model za fotonapon i LED rasvjetu kroz koji se uštedama financira investicija. Privatna tvrtka Eko-Orbis d.o.o. je uložila svoj novac koji je nedostajao za LED rasvjetu. Od ušteda sljedećih pet godina njima ide novac za otplatu investicije, a nakon pet godina sve ostaje školi. Zatim, ovo je prvi put u Hrvatskoj da je neki opskrbljivač pristao otkupljivati struju po istoj cijeni koju otkupljuje. To praktički znači da je električna mreža tvoja baterija. Takav paritet mreže je ključan za razvoj korištenja solarne energije. Peta inovacija je da je privatna tvrtka koristila kredite Europske banke za obnovu i razvoj za zeleno poduzetništvo po povlaštenim kamatnim stopama samo za LED rasvjetu. Pokazali smo tako da ti krediti ne moraju biti korišteni samo za velike projekte poput vjetroelektrana", nabraja Pašičko.
Želja je svih uključenih u ovu priču, od Energetske zadruge Kaštela, UNDP-a, Zelene energetske zadruge iz Zagreba, vodstva škole, da se ovakav model prenese i na druge škole. Bilo bi to na neki način nastavak priče koja je počela još s izgradnjom škole 1976. godine. Tada je na poticaj profesorice biologije Ivne Bućan počelo i uređivanje vrta u kojem danas raste preko tisuću biljnih vrsta, a posađen je i prvi školski maslinik nakon čega su druge škole u Dalmaciji počele također saditi maslinike. Danas je to maslinik s najvećim brojem maslinovih vrsta, dio botaničkog vrta koji je kao i solarna elektrana na krovu danas rezultat entuzijazma nekolicine nastavnika. Od maslina učenici u sklopu učeničke zadruge proizvode maslinovo ulje. Uključeni su dakle, već u još jednu bitnu odrednicu održivog življenja, proizvodnju vlastite hrane.
Sljedeći korak za školu je zamijeniti vrlo neodrživo i skupo grijanje na lož ulje, a kao gorivo bi mogla služiti upravo komina od maslina iz školskog maslinika. "Potrebno je samo promijeniti ložište, u čemu će UNDP pomoći školi da se apliciraju projekt za sredstva Fonda za zaštitu okoliša. Komina kada se osuši slična je peletima i suludo je da se tako nešto baca dok škola na lož ulje godišnje troši 70 tisuća kuna", kaže Pašičko.
Na električnu energiju škola dosad troši do sto tisuća kuna godišnje. "Zamislite da se taj novac uloži u, na primjer, nove kompjutere koliko bi se podigla kvaliteta obrazovanja. Dodatna vrijednost je i to što su sa starim žaruljama djeca imala 2,5 manje svjetla tako da je najveći dobitak zapravo zdravlje djece", ističe Pašičko.
Slično kao i škola, cijela Hrvatska troši jako puno na energente, a drugačijim pristupom mogla bi se osloboditi sredstva za druge stvari.
"Sve što zaradimo u turizmu zapravo odlazi na troškove energenata. Ako se energenti 20 posto učinkovitije koriste, to donosi automatski porast BDP-a od tri do četiri posto", zaključuje.
U Prelogu, gradiću u Međimurju s osam tisuća stanovnika, su u samo četiri mjeseca od početka godine podignuli udio odvojeno prikupljenog otpada na čak 60 posto.
Osim energetike, druga vječna okolišna tema u Hrvatskoj koja se predstavlja kao teško rješiva i skupa, te gdje se nameću veliki centralizirani modeli kao lažno rješenje, je otpad. Međutim, u Prelogu, gradiću u Međimurju s osam tisuća stanovnika, su u samo četiri mjeseca od početka godine podignuli udio odvojeno prikupljenog otpada na čak 60 posto, čime su se svrstali uz pionire razdvajanja u Hrvatskoj Krk i Čakovec. Pokazali su tako da niti je nemoguće niti su građani nezainteresirani razdvajati otpad.
"Ključno je uvođenje sistema skupljanja 'od vrata do vrata' koji motivira građane na sudjelovanje puno više od neučinkovitih zelenih otoka udaljenih od samih kućanstava. Sustav u Prelogu je prilagođen građanima tako da im je lako dostupan i isplativ, što je i diljem svijeta dokazano jedini efikasan mehanizam za postizanje visokih postotaka odvojeno skupljenog otpada. Građanima je na kućnom pragu osigurana skupljačka infrastruktura tj. kante za biorazgradivi otpad i za ostatni otpad te besplatne vreće za različite frakcije otpada: papir, staklo, tetrapak, PET/plastika i metalna ambalaža. Dio građana koristi se i kućnim kompostiranjem te ostvaruje dodatne popuste na osnovnu cijenu usluge", pojašnjava Marko Košak iz Zelene akcije, udruge koja je za preloško komunalno poduzeće PRE-KOM izradila analizu sustava gospodarenja otpadom Donjeg Međimurja.
U analizi je istaknuto kako je važan segment uspjeha i sustavna edukacija svih generacija pomoću kampanje kojom se ukazuje na važnost i potrebu odvajanja i recikliranja otpada. U travnju je otvorena i kompostana, a građanima se iskomuniciralo i kako će brojne jedinice lokalne samouprave u RH uskoro morati plaćati penale zbog neispunjenja ciljeva odvojenog skupljanja i recikliranja, a Prelog će tada imati jedan od najpovoljnijih sustava jer je na vrijeme krenuo s promjenama. Građane će se uskoro dodatno motivirati uvođenjem naplate po količini.
Sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj spada među najgore sustave u EU sa sramotno niskom razinom razvijenosti, što je prvenstveno "posljedica neodgovornog ponašanja MZOIP i velike većine JLS", kaže Košak.
Prema podacima EUROSTAT-a iz travnja ove godine, sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj spada među najgore sustave u EU sa sramotno niskom razinom razvijenosti, što je prvenstveno "posljedica neodgovornog ponašanja MZOIP i velike većine JLS", kaže Košak.
"Na primjeru Preloga dokazano je o da nema smisla čekati izgradnju regionalnih centara jer je takav koncept zastario, skup i neodrživ, već je potrebno usmjeriti sva državna ulaganja na lokalnu razinu i pomagati lokalne samouprave da razvijaju sustave prilagođene građanima. Uz dobru volju lokalne vlasti i komunalnog društva može se postići nešto za što se u velikom dijelu Hrvatske govori da je nemoguće. Količine odvojeno prikupljenog otpada rastu instantno čim se uvodi sustav odvojenog prikupljanja svih vrsta otpada od vrata do vrata i za postizanje visokih ciljeva odvojeno prikupljenog otpada ne treba čekati godinama i mukotrpno educirati stanovništvo. To su izgovori u s vrhu odugovlačenja i stvaranja nereda u sustavu koji odgovara određenim interesima koji na neuređenom sustavu zarađuju milijune", ističe Košak.
Odgovor na pitanje zašto je otpad probleme tako pronalazimo na istome mjestu gdje i ono o zastalom razvoju obnovljivih izvora energije, u inertnosti sustava. Ako jedan grad može riješiti pitanje otpada, zašto ne mogu i drugi? Ako jedna škola može ovoliko postići i pogoniti se na obnovljive izvore bez ikakve podrške države i fondova, koliko se tek može s njima?
Odgovor na pitanje zašto je otpad probleme tako pronalazimo na istome mjestu gdje i ono o zastalom razvoju obnovljivih izvora energije, u inertnosti sustava.
"Sad je red na tome da ministarstva i fondovi stanu, popričaju s ljudima u Kaštelima, vide što se naučilo i to implementira dalje, a ne da se sve radi stihijski. Po ministarstvima ima zaposlenih ljudi koji su zaduženi za razvoj ESCo sustava i za razvoj obnovljivih izvora energije, a da se ništa ne događa. Umjesto toga imamo bal vampira, koji pričaju da ćemo postati izvoznici energije bušenjem Jadrana i spaljivanjem ugljena. Veliki energetski projekti su floskule, nisu se godinama pomaknuli ni milimetra, rješenje je u decentraliziranoj proizvodnji i obnovljivim izvorima", naglašava Pašičko.
Opasne su ovo, međutim, poruke jer nakon dugih desetljeća uvjeravanja da se ne može, što može biti opasnije od poruke da se - može. Najopasnija poruka za establishment koji profitira na business as usual scenariju je upravo ona koja govori da je vrijeme starih obrazaca prošlo.
Što s otpadom nakon prikupljanja?
Osim samog prikupljanja, ono gdje zakazujemo je i kasnije obrađivanje prikupljenog otpada, onaj trenutak u kojem on postaje dio kružne ekonomije, ekonomije budućnosti.
"Nakon prikupljanja i sortiranja otpada on se plasira na tržište reciklanata koje je u RH još uvijek malo, ali to je opet krivica MZOIP koje mora osigurati komunalnim društvima da što lakše plasiraju sirovine na tržište stvaranjem zdrave poduzetničke klime i ravnopravnog tržišnog natjecanja tvrtki koje bi taj otpad oporabljivale. Kada bi MZOIP temeljnim nacionalnim dokumentima razvijalo sustav koji bi se temeljio na odvojenom prikupljanju otpada, bez dileme ne bi bilo problem pronaći tvrtke u RH koje bi taj otpad reciklirale. Stvar je dakle samo u pravilnom postavljanju sustava. U RH i danas ima tvrtki koje recikliraju dio frakcija, a ostatak se izvozi na recikliranje u inozemstvo, što je olakšano ulaskom Hrvatske na jedinstveno tržište reciklanata u EU", pojašanjava Košak.