"Biljke su zaraza", govori agronomka Jadranka Mijić dok stojimo okružene stotinama biljaka u stakleniku OŠ "Ostrog" u Kaštel Lukšiću, jedine škole u Hrvatskoj koju okružuje botanički vrt. Ispod stabla avokada pod je pun plodova, rogača ima toliko da vam ne treba čokolada... Ova izuzetna škola sada ima novi san, o energetskoj neovisnosti.

"Biljke su zaraza", govori agronomka Jadranka Mijić dok stojimo okružene stotinama biljaka u stakleniku Osnovne škole Ostrog u Kaštel Lukšiću. Jedina je to škola u Hrvatskoj koju okružuje botanički vrt i to ne bilo kakav već jedan u kojem se u ove jesenske dane možete dobro i najesti. Ispod stabla avokada pod je pun plodova, rogača ima toliko da vam ne treba čokolada, sve vrste agruma koje rastu na Mediteranu možete ubrati u agrumiku, južnoameričkom orahu pekanu klima odgovara, tu su i pistacije... Stablo banane doduše nema zrelih plodova, ali je ipak nezaobilazno. Ima u vrtu i niz biljaka koje su bile ili će biti značajne za svakodnevni život čovjeka, biljka od koje se radi papir, pamuk, biogorivo, jedna čudesna učionica na otvorenom za učenike ove škole i sve ostale. Vrt je naime otvoren posjetiteljima, tijekom turističke sezone svakodnevno, a izvan po najavi.

"Kada je škola sagrađena 1976. godine, ovo oko nje je bila samo žuta zemlja. Na poticaj Ivne Bućan, tadašnje profesorice biologije, krenulo je uređenje ovoga vrta u kojem danas imamo više od tisuću biljnih vrsta. U stakleniku ih razmnožavamo pa, iako dolaze sa svih kontinenata, mnoge su se biljke ovdje već udomaćile", govori Mijić dok pokazuje novu mladicu avokada koju je uzgojila iz jedne sjemenke sa stabla u vrtu koji je danas zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture.

U južnom dijelu vrta rastu biljke koje trebaju više sunca, ali i egzotične četinjače poput ginkhoa i sekvoje i libanonskog cedra, a oko cijele škole raspoređeno je čak 24 vrsta palmi. Tu je i mali bambusov vrt, a u sjevernom pak vrtu rastu masline, bademi, smokve.  Unutar ovog malog raja ove izuzetne škola nalazi se još jedan mali raj, maslinik s 40 sorti maslina i 170 stabala. Zanimljivo da je maslinik počeo nastajati u vrijeme kada je koncentracija zagađivačke industrije u Kaštelanskom zaljevu bila na vrhuncu, osamdesetih godina prošlog stoljeća, a "virus" zelenila u okruženju devastiranog okoliša proširio se pa su i brojne druge škole u Kaštelima i okolici zasadile svoje maslinike.

"Ove godine smo ubrali 1400 kila maslina. Masline su prerađene odmah isti dan u uljari u Kaštelima i dobili smo 150 litara ulja", opisuje učenica sedmog razreda Gabrijela Maras. U berbi sudjeluju svi učenici od prvih do osmih razreda kao i u učitelji, a učenici su uključeni u rad Učeničke zadruge Maslina koja osim maslinovog ulja proizvodi i druge proizvode od plodova iz vrta, likere od smokve, žižule, rogača i slično.

Učenička zadruga djeluje već trideset godina, a škola je nedavno sudjelovala u osnivanju još jedne zadruge, Energetske zadruge Kaštela. Naime, iako je ovaj vrt uistinu teško opisati dovoljno lijepim riječima, sama zgrada škole ne prati idilu. Ravni i slabo izolirani krov prokišnjava, grijanje na lož ulje je sasvim neučinkovito jer nemaju čak ni termometre za regulaciju temperature. Samo za električnu energiju mjesečni se račun penje na osam tisuća kuna. Energija curi na sve strane i novac curi na sve strane, posve nepotrebno, i to je prva stvar koju Škola i Energetska zadruga Kaštela namjeravaju promijeniti. Ova mala oaza u Kaštelima mogla bi se učiniti energetski neovisnom, a kako je odavde već krenuo pravi pokret kaštelanskih školskih maslinika, zašto odavde ne bi krenula i pametnije energetsko promišljanje školskih i ostalih javnih zgrada u Dalmaciji?

Krov škole je ravan i tako idealan za postavljanje solarnih panela, a od komine koja ostaje nakon prerade maslina škola sada nema nikakve koristi iako je ona izvrsno biogorivo.

Nedavno smo pisali o planovima cijelog otoka Krka da postane energetski nezavisan, a upravo je ekipa s Krka inspirirala i kaštelansku skupinu na zadruživanje.

"Sve nas je neki način zanimala energetika. Kako je u međuvremenu osnovana prva energetska zadruga na Krku kontaktirali smo ih i na temelju njihovog iskustva krenuli i sami u osnivanje zadruge. Smisao zadruge je napraviti nešto za lokalnu zajednicu pa smo krenuli od ove škole. I ja sam išao u tu školu od prvih dana. Sudjelovao sam i u nastanku vrta. Svaki je razred tada imao svoj dio za koji se brinuo", opisuje Jure Ivić, jedan od kaštelanskih zadrugara.

Analiza koju radi UNDP pokazat će koji su najisplativiji načini uštede energije te trasirati put prema energetskoj nezavisnosti. Ono što je vidljivo na prvi pogled je da je krov škole ravan i tako idealan za postavljanje solarnih panela, od komine koja ostaje nakon prerade maslina škola sada nema nikakve koristi iako je ona izvrsno biogorivo.

"Zamislili smo da smanjimo potrošnju i da zamijenimo sadašnje lož ulje čistom energijom, solarima i biomasom za grijanje tople vode i radijatore. Novac koji se tako uštedi i zaradi mogao bi se uložiti u obnavljanje škole, saniranje krova i pomoć u knjigama socijalno ugroženim obiteljima. U ovoj su priči djeca ipak najvažnija, moramo educirati djecu o važnosti štednje energije, zaštiti okoliša i zadrugama jer se samo na njima  može graditi neka održivija budućnost", zaključuje zadrugar Nikša Tranfić.

Na školi se već nalazi jedan solarni treker koji je postavljen u sklopu UNDP-ove kampanje "Solarni suncokreti" čiji je cilj bila upravo edukacija djece, a UNDP će pomoći zadruzi i u zahtjevnom projektu energetske nezavisnosti škole. Tako će početkom prosinca početi kampanja na jednoj od crowdfunding platformi kojom će se pokušati uključiti što više građana u ovu priču. Ako velik broj građana donira makar sitan prilog, san o energetski neovisnoj školi ne mora ostati nedostižan.

Ovaj se način financiranja u svijetu već pokazao najuspješnijim upravo u financiranju kreativnih projekata s javnim interesom, a čini se da je područje obnovljivih izvora energije jedno od onih u kojem ljudi rado sudjeluju. Na platformama poput Kickstartera ili Indiegoga razvijaju se niše koje se specijaliziraju isključivo za obnovljive izvore energije, kao što su Abundance Generation, Sun Funder, Solar Mosaic i slične. Tako postoji i platforma Solar Schools iz Velike Britanije, kojoj je cilj upravo da ljudi doniraju za projekte OIE u školama i na njoj će se uskoro naći i poziv na sudjelovanje u ostvarenju projekta u Kaštel Lukšiću.

"Obratit ćemo se građanima koji su svjesni da svojim postupcima utječu na svijet koji nastaje. Takvi će izabrati pokloniti školarcima energetsku neovisnost što za sobom povlači i ekonomsku neovisnost, a kasnije i mentalnu. Nekom to možda izgleda samo kao ulaganje u tehnologiju, ali zapravo ovdje se ulaže u održivu budućnost. Ti klinci koji danas trče hodnicima su najbolje ulaganje koje možemo imati i jedina šansa da svijet koji stvaramo ostane u dobrim, boljim rukama", pojašnjavaju Mak Đukan i Robert Pašičko iz UNDP-a.

Kako očekuju, donirat će obitelji iz Kaštela i okolice čija djeca pohađaju školu, ili ljudi koji su i sami nekad išli u tu školu. Osim njih, računaju na domaće ljude koji žele pomoći razvoju energetskih zadruga i obnovljivih izvora energije, ali i na cijelu međunarodnu mrežu ljudi koji razmišljaju na sličan način i spremni su podržati ovakve inicijative, te se poistovjećuju s idejom energetske nezavisnosti i energetskih zadruga.

"Osnovna ideja koju nudi crowdfunding jest da ne moramo biti bogati da bi stvarali bogatiji svijet oko sebe, već i s deset kuna uloženih u obnovljive izvore radimo razliku", zaključuju Đukan i Pašičko.

<
Vezane vijesti