Na Zelenoj akademiji koja je prošloga tjedna održana u Visu sudjelovalo je preko 180 aktivistkinja i aktivista, znanstvenika, novinara, kulturnih kreativaca i političara iz Hrvatske, zapadnobalkanske regije, Njemačke, Austrije...

Kada se na jednom mjestu punih šest dana okupi toliko ljudi koji godinama, pa i desetljećima za sobom ostavljaju vrlo vidljiv trag u poslu kojim se bave, to zaslužuje epitet civilnodruštvenog događaja godine.

puhovski.jpg

Posebno je važno što organizatori Zelene akademije najavljuju nastavljanje njezina rada i narednih godina, čime bismo mogli, u malo slobodnijoj interpretaciji, dobiti neku vrst "Korčulanske ljetne škole" dizajnirane kao odgovor na društvene i političke izazove 21. stoljeća. Vedran Horvat, voditelj zagrebačkog ureda Heinrich Böll Stiftunga, Akademiju vidi kao "privremeno ljepilo" za povezivanje "onih koji mogu nositi zelenu politiku u zemlji", s ciljem "stvaranja okolnosti unutar kojih je moguće misliti i stvarati zelenu politiku".  On ju vidi i kao "inkubator ideja i polazišnu točku za stvaranje novih inicijativa, grupacija i organizacija koje su spremne fokusirati se na određene sporne točke u razvoju".

O dojmovima s ovogodišnje Akademije, njezinoj uspješnosti i budućim očekivanjima razgovarali smo s desetak njezinih sudionika i panelista. Prije svih tu je glavni organizator, Vedran Horvat:

gunjevic.jpg

Akademija bi trebala imati nekoliko slojeva. Jedan je sloj, naravno, medijsko komuniciranje određenih tema radi senzibilizacije šire javnosti. Drugi sloj je edukativan, i u njemu bi sudjelovali primarno polaznici Akademije. Stvari bismo ovdje mogli dinamizirati tako da nekoliko grupa paralelno radi na jednoj temi, nakon čega bi slijedila plenarna diskusija. Želimo razmišljati i u smjeru da se na Visu oforme  grupe koje će dalje nastaviti raditi tijekom godine. Već ove godine pokušat ćemo uspostaviti radni proces koji će trajati od jednog 'Visa' do drugog 'Visa'. Rezultati tog procesa mogu biti vidljivi kroz neke nove inicijative, bilo da se radi o grupama koje se bave promišljanjem, ili o aktivističkim grupama, ukoliko se pokaže da postoji takva potreba. Cilj je, dakle, da između dva 'Visa' Akademija i dalje traje. Treći sloj je da radimo s nekom od postojećih grupa - primjerice, s redakcijom H-Altera, Zelenom akcijom ili nekom drugom organizacijom, s ciljem pokretanja zagovaračke kampanje ili slične inicijative. Dakle, cilj bi bio da budemo od koristi našim partnerima koji rade na područjima koje mi inače podržavamo."

Emina Bužinkić, predsjednica Mreže mladih Hrvatske / programska voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta: "Teme su bile vrlo zanimljive, a o njima nemamo priliku baš često slušati i raspravljati. Dopalo mi se što je Akademija bila kombinacija izlaganja ljudi koji različitim problemima pristupaju s akademskog, istraživačkog i teorijskog aspekta, i onih koji se svakodnevno bave praktičnim radom u građanskim organizacijama i inicijativama. Najzanimljivije mi je bilo slušati Dejana Jovića, jer mislim da je u svojem izlaganju dao važan okvir za razmišljanje o Evropskoj Uniji. Njegovo izlaganje doživjela sam kao ishodište za stvaranje političke transformacije i imaginacije, kao znanje koje omogućuje imaginaciju. Drago mi je i što smo imali priliku slušati Tariqa Alija i Michaela Hardta, ali rekla bih da su lik i djelo Tariqa Alija u Hrvatskoj precijenjeni, a ideologija koju zastupa nije mi jako bliska. Mogao je dati daleko jači doprinos da je govorio o stvarnom životu u arapskom svijetu i u Engleskoj.

Za mene je najvažniji spoj akademskog pristupa i praktičnog rada, i mislim da bi narednih godina morala nastaviti raditi u tom pravcu. Ona treba omogućiti komunikaciju i sinergiju znanja između akademskog svijeta i organizacija civilnog društva."

hardt.jpg

Antonija Letinić, Kulturpunkt: "Bio je obuhvaćen vrlo širok spektar tema, tako da je svakome pružena prilika da dobije dobar uvid u različite problematike. Super je imati mogućnost okupiti toliku količinu ljudi koji su društveni akteri, a ne samo 'polaznici', i stvoriti im prostor za suradnju i rad. To zasigurno treba nastaviti, ali usredotočiti se pritom na veći konačni efekt. Naime, čitav koncept Akademije postavljen je, nasuprot mojim očekivanjima, daleko više akademski nego operativno, i nije ostavljeno prostora za otvaranje novih suradnji i promišljanja konkretnih akcija. Program je bio toliko zgusnut i stiješnjen, da nije bilo daha za razgovore o budućim zajedničkim akcijama. U takvoj koncetnraciji sadržaja užasno je teško naći vrijeme za barem neformalno vođenje takvih, operativnih razgovora. Za razliku od ovogodišnjeg programa, koji je išao u širinu, možda bi se idućih godina trebalo pokušati sa tematskim sužavanjem, kako bi bilo ostavljeno prostora i za operacionalizaciju, a ne samo za dijagnosticiranje stanja."

Marko Rakar, Vjetrenjača: "Akademija nije uspjela u svojem operativnom dijelu, jer mi je bilo očito da neki ljudi između sebe uopće ne žele razgovarati. U takvim uvjetima nije moguće govoriti o razvijanju suradnje na operativnim razinama. To odsustvo komunikacije najjasnije se vidjelo između Zelene liste i drugih politički organiziranih zelenih koji između sebe uopće ne žele razgovarati. Uspjeh je već bio i to što su ih organizatori uspjeli dovesti na isto mjesto. Druga moja primjedba jest što je sudjelovao velik broj ljudi koji su profesionalni NGO-ovci, kojima je važnija njihova mjesečna plaća nego cilj oko kojega su se u startu okupili. To je, nažalost, sudbina velikog dijela takvih organizacija, a čini mi se da je kod zelenih to dovedeno do daske. Vlasta Toth, recimo, ima političku stranku Zelenu listu, a isto tako i nekakav zeleni NGO preko kojega ostvaruje donacije, koje onda usmjerava na svoje neuspješno političko djelovanje. U Hrvatskoj bi između 8 i 10 posto biračkog dijela bilo voljno glasati za zelenu opciju, ali kad bilo koja stranka stekne minimalne šanse za uspjeh, podijeli se u dva dijela poput amebe. Stoga, jedina mogućnost uspjeha zelene opcije u doglednom roku jest da se pojave posve novi akteri.

Uvijek sam za to da se ljudi nađu i da razgovaraju, jer bez razgovora ničega ne može biti. Zato mislim da Zelena akademija svakako ubuduće ima smisla, ali ne vidim tko bi u ovom trenutku mogao biti pogonski faktor u okrupnjavanju čitave te priče."

stubbs_etc.jpg

Saša Poljanec Borić, viša znanstvena suradnica na Institutu Ivo Pilar: "Ne mogu govoriti o nekom velikom akademskom doprinosu Akademije, jer ga nisam uočila. Znanja koja su nam donijeli gosti iz inozemstva u akademskoj su zajednici poznata. Radilo se, dakle, o diseminaciji koja je vjerojatno bila korisna aktivistima ili ljudima koji imaju akademsku pozadinu, ali ne rade direktno u nastavi ili na istraživanjima. Mislim da su organizatori ipak djelomično uspjeli postići spoj akademskog i aktivističkog jer, poznavajući aktivističku scenu 'sa strane', uočila sam pomak u smislu razumijevanja potrebe za sinergijom: u Visu se dogodila empatija grupa koje rade na različitim sadržajima. Akademija bi se ubuduće trebala jače razvijati u operativnom pravcu, a teorijski dio ne bi smio biti toliko distopičan. Rasprave koje su se vodile često nisu dovoljno svedene na realnost u Hrvatskoj. Čini mi se da grupe koje su sudjelovale na Akademiji ne interiorziraju dovoljno povijesnu činjenicu da Hrvatska postaje 28. članica EU, i da će se, jedina uz Sloveniju među zemljama u regiji, morati ponašati u skladu sa suvremenim evropskim normama. U tom će smislu morati biti predvodnik za ostale; ne znam koliko će u tome uspjeti, ali činjenica je da će to biti njezin format i okvir. Osim toga, strateški položaj Hrvatske na Jadranu stavlja ju u položaj da bude vodeća u temama."

tariq_ali.jpg

Vesna Teršelič, voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta: "Akademija je koncipirana tako da je bilo mnogo poticaja za promišljanje, ali nije bilo dovoljno prostora za planiranje. Bilo je previše predavanja i previše izlaganja, ali nije bilo vremena za rad u manjim grupama u kojima bi se mogao napraviti neki konkretan operativni iskorak. Program je sadržajno dosta toga pokrio, ali na Akademiji bi se trebalo moći dobiti više od pukog informiranja. S ljudima koji rade u različitim građanskim inicijativama i političkim strankama trebalo bi unaprijed vidjeti što bi im trebalo za konkretiziranje kratkoročnih ili dugoročnijih programa. Mislim da Akademija jest moguće mjesto artikulacije takvih poduhvata i da nije dobro da se svo vrijeme troši na razmjenu stavova i mišljenja. Međutim izuzetno je važno to što se na Akademiji okupljaju aktivni ljudi različitih struka, generacija i interesa i jako mi je drago što ponovo imamo nešto takvo."

toscano2.jpg
Ključne riječi: civilno društvo, zelena akademija
<
Vezane vijesti