Kula JankovićKula JankovićKula Stojana Jankovića simbol je kulturnog razvitka ravnokotarskog kraja. Nakon rata je spaljena i gotovo uništena do temelja, a sada proživljava neke nove početke. Baš kao i selo Islam Grčki u kojem se nalazi, a koje i dalje nema vodovod, trgovinu, autobusnu liniju, ali ima obilje minskih polja.

U 17. stoljeću nalazila se na granici Mletačke Republike i Osmanskog Carstva, a 1991. godine igrom sudbine ponovno se našla na prvoj liniji fronte. No ovaj put označila je granicu razdora između donedavnih sumještana sela zadarskog zaleđa. Činjenice su to koje, izuzev njene ljepote, Kulu Stojana Jankovića, smještenu u ravnokotarskom selu Islam Grčki, čine simboličkim povijesnim objektom. Njenu vrijednost i bogatu tradiciju prepoznalo je Ministarstvo kulture, dodijelivši joj status spomenika prve kategorije. Nekadašnje vlasništvo Turaka, nakon tursko-mletačkih ratova poklonjeno je Stojanu Jankoviću, poznatom uskoku koji se u sukobima istakao hrabrošću. Budući da se kći zadnjeg potomka Jankovića udala za Vladimira Desnicu, djeda poznatog pisca Vladana Desnice, Kula se sve do današnjih dana zadržala u vlasništvu obitelji Desnica koja je nastavila tradiciju kulturnog obogaćivanja kraja. Kako objašnjava Olga Škarić, kći Vladana Desnice, kraj u kojem se nalazi Kula s nepravom je uvijek bio zapostavljen iako je mogao postati itekako ekonomski prosperitetan. Budući da je kroz povijest zaleđe bilo odsječeno od Zadra, do njega se nije širio kulturni utjecaj. Stoga obitelj Desnica teži da se što više prostora posveti kulturnim sadržajima što često čudi usputne namjernike koji smatraju da bi se Kula mogla prenamijeniti u luksuzni hotel.


Olga Škarić i Nataša Desnica-Žerjavić, kćeri Vladana Desnice

islam7.jpg islam7.jpg

"Važnost Kule Janković za Ravne kotare ima jako dugu tradiciju. Još prije 170 godina Ilija Janković je bio značajan intelektualac, vlasnik velike biblioteke koju su posjećivali poznati pisci. U drugoj polovici 19. stoljeća Ilija Janković je slovio za progresivnog intelektualca koji je u svojim napisima propagirao ideje zbog kojih su ga mnogi prozvali volterijancem. Tradicija kulturnog obogaćivanja okolnog kraja nastavila se i u sljedećim generacijama. Tako je moj otac Vladan Desnica pomogao da se u selu osnuje škola, što je tradicija u obitelji, jer su i prvu školu, tzv. školetinu, selu podarili Jankovići", objašnjava Škarić, profesorica stranih jezika, prevoditeljica i magistrica fonetike, zahvaljujući čijoj obitelji do današnjih dana Kule pruža utočište za održavanje mnogih akademskih i neakademskih aktivnosti.

Nekadašnju idilu u selu Islam Grčki, koje je prije rata brojilo oko 1000 ljudi, većinom stanovnika mlađe životne dobi, od čega 95 posto Srba i 5 posto Hrvata, početkom devedesetih uništio je oružani sukob. Uz razaranje kuća, krađu mehanizacije i stoke, nastradala je i Kula Janković. Simbol kulturnog razvitka poljoprivrednog kraja, nekad znanog i kao mala Kalifornija, u ratu je granatiran, a nakon rata je spaljen i gotovo uništen do temelja. S planovima obnove Kule započelo se 2003. godine, a zahvaljujući donacijama Ministarstva kulture, sredstvima prikupljenim iz različitih europskih i američkih fondova te pomoći međunarodnih volontera, koji su po tjedana dana tijekom četiri godine raskrčivali ruševine, dok su tek petu mogli posvetiti zelenim površinama, Kuli se polagano vraća njen stari sjaj. 

"Godine 2003. je još uvijek cijelo selo bilo razrušeno, no unatoč svemu, 2005. godine uspješno je organizirana proslava stote godišnjice rođenja Vladana Desnice, kojoj su prisustvovali mnogi književni stručnjaci i umjetnici, ali i velik broj stanovnika Islama Grčkog i susjednih sela. Neki od njih su se tom prilikom prvi put nakon rata vratili u selo pa je taj događaj obitelji ostao u jako lijepom sjećanju makar građevinska obnova Kule još nije niti započeta", prisjeća se Olga Škarić. Sve navedene ideje i napori ne bi ni izdaleka bili dovoljni da uz kompleks Kule Stojana Jankovića nisu vezani ljudi koji imaju viziju. Kako kaže Škarić, u prvom redu to je profesor Drago Roksandić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je Kulu uključio u svoj znanstveno-istraživački projekt Triplex Confinium te okupio stručnjake različitih profila u projekt Mostovi. "Roksandić je zaslužan i jer je koncipirao mogućnost osnivanja Među-sveučilišnog centra u prostorima Kule, a za što je, pored Sveučilišta u Zagrebu, zainteresirano i Zadarsko sveučilište te sveučilišta u Padovi i Beču. Oko 500 kvadratnih metara sjeverne fronte Kule dali smo na dugoročno korištenje Sveučilištu u Zagrebu, a dio stare stambene kuće oslobodili smo u svrhu održavanja različitih aktivnosti te za izlaganje bogate povijesne zbirke koja je u ratu spašena zahvaljujući naporima mnogih ljudi, a ponajviše Milorada Savića, kustosa benkovačkog muzeja", kaže Škarić te dodaje da u navedenim djelatnostima veliku ulogu ima i udruga Društvo za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića - mostovi. "Iako se veselimo vizijama svih ljudi koji su se angažirali oko Kule, mi kao obitelj ipak vršimo trajni nadzor nad objektom kako ga se ne bi degradiralo. Zahvaljujući različitim strukama koje postoje među članovima naše obitelji, to dobrim dijelom i uspijevamo."

islam12.jpg islam12.jpg

Jedna od prvih obitelji koja se nakon rata vratila u Islam Grčki su Lakići. "Dana 22. siječnja 1993. godine u pet ujutro započelo je granatiranje sela. Žena Radojka, koja je tada bila trudna, sin,  koji je imao tri godine, i ja sjeli smo u auto i odvezli se u obližnji Karin. Nakon nekoliko godina otišli smo kod moje sestre u Beograd gdje smo u privatnoj kući živjeli sve do srpnja 2006. godine", prisjeća se Milan Lakić. Po povratku u Islam Grčki Lakiće je dočekala žalost - unatoč obnovljenoj kući, dvorište je i dalje bilo puno ruševina koje su morali čistiti još mjesecima, a nedostajala im je i poljoprivredna mehanizacija nužna za nastavak posla. Kao jedan od prvih povratnika, Lakić je uskoro dobio traktor kojim i danas svojim suseljanima pomaže u obradi zemlje. "Prvih dana nas je bilo strah za djecu. Budući da u selu više nije bilo škole, morali su ići u Benkovac ili Zadar, a dodatan je problem za pet povratničkih obitelji s djecom što nije obnovljen ni klub za mlade", objašnjava pedesettrogodišnji Milan Lakić. Glavnu zabavu stoga predstavlja nedjeljno okupljanje u centru sela gdje suseljani igraju boće, a svi željno iščekuju 2. kolovoz, odnosno proslavu Svetog Ilije, kada će se u obližnjem Kašiću održati velika proslava, popularno znana kao Ilinja.

U Islamu Grčkom, u kojem trenutno živi oko 150 ljudi, od kojih je većina starije životne dobi, najveći problem predstavlja nedostatak potrebne infrastrukture. Selo i dalje nema izgrađen vodovod, iako ga sva okolna sela imaju, najbliža trgovina je u susjednom Islamu Latinskom, selo nije povezano autobusnom linijom, a oko pet kvadratnih kilometara teritorija je još uvijek prekriveno minama. Iako ga ne ističu među glavne probleme, sumještani srpske nacionalnosti svjedoče da u selu i dalje postoji svojevrstan razdor. Naime, u Islamu Grčkom u deset kuća žive Hrvati, s kojima, kako tvrde, ne ulaze u sukobe. Štoviše, međusobno uopće ne komuniciraju. A takav obrazac ponašanja primjenjiv je na većinu sela zadarskog zaleđa u kojima živi miješano stanovništvo.

Ne bi li utjecali na poboljšanje takve situacije, aktivisti Centra za mirovne studije u zadarskom zaleđu već godinama provode brojne aktivnosti. Izuzev izdavanja publikacije Bukovica i Ravni kotari; vodič kroz kulturnu baštinu, CMS je na tom području organizirao volonterske kampove. "Ideja je bila da što više mladih iz zadarskog zaleđa dođe u Kulu i tjedan dana obavlja simbolične poslove. No ideja je uskoro propala jer osim što Hrvati iz zaleđa Kulu doživljavaju kao 'srpsku priču', nisu htjeli po ljetnoj žezi obavljati neplaćene poslove. Na kraju su nam se pridružili volonteri iz ostatka Europe", objašnjava Petra Jurlina iz CMS-a koji je prošlog tjedna u Islamu Grčkom održao regionalni edukacijski program MIRamiDA na temu izgradnje mira i kulturne baštine.

jurlina-i-tomic.jpg jurlina-i-tomic.jpg

Kako objašnjava Jurlina, u Dalmaciji još uvijek ne postoje udruge koje se bave ljudsko-pravaškim temama, suočavanjem s prošlošću i propitivanjem ratnih zločina, pa je CMS-u rad na ovom području bio pravi izazov koji je nekad znao donijeti i neugodne situacije. "Sve smo počeli ab ovo i nismo krenuli s ničim pretjerano ambicioznim budući da je sama ideja da dolazimo iz Zagreba stanovnicima tog kraja predstavljala problem. Primjerice, u Benkovcu smo organizirali gostovanje Ante Tomića s kojim smo htjeli otvoriti provokativne teme, pa je on pročitao nekoliko svojih priča o hrvatsko-srpskim odnosima. Na gostovanju, koje je posjetilo svega nekoliko ljudi, pojavila se žena koja radi u knjižnici i izvikala se na nas jer smo se 'došli izrugivati s njima, a da uopće nemamo pojma kroz što su sve prošli'. I ne mogu reći da je ne razumijem kada se situacija može protumačiti i na način da mi iz Zagreba dolazimo uvjeravati lokalno stanovništvo kako je ono nazadno i da bez razloga slavi 'ratne heroje'. Tada smo shvatili da u prvih par godina na takvim područjima možda treba stanovništvu ponuditi neke banalnije teme", objašnjava Petra Jurlina.

Ne bi li otvorili teren za suradnju, aktivisti CMS-a su prošle godine organizirali predstavljanje udruga Zadarske i Ličko-senjske županije. Odaziv je bio dobar, ali na kraju se ispostavilo da su na događaj došli samo građani srpske nacionalnosti. "Još uvijek nismo dobili povjerenje domicilnih Hrvata iz Zadra i zadarskog zaleđa i ne mislim da ga nužno moramo i dobiti, budući da su ti ljudi istraumatizirani. Nekima od njih je jasnija šira slika i shvaćaju pozadinsko nasilje koje se događalo, primjerice, Srbima u Zadru i Zagrebu", kaže Jurlina, te dodaje kako je jedini način da se nešto pokrene, da se za teme izgradnje mira počne interesirati lokalno stanovništvo.

Unatoč svemu, CMS i dalje ustraje na izgradnji mira na ovim područjima, pa će u prostorima Kule Janković od 3. do 7. rujna organizirati simpozij Umjetnici u egzilu. Simpoziju će prisustvovati umjetnici i intelektualci iz bivše Jugoslavije, koji će pet dana razgovarati o novim počecima, šikaniranju i stigmama koje su nosili zbog odlaska iz rodnih krajeva. A tjedan dana nakon, održat će se i još jedni Desničini susreti na temu Intelektualci i rat, tijekom kojih će se analizirati pitanja savjesti i ponašanja intelektualaca u situaciji rata i poraća. Tim se događajima Kuli Stojana Jankovića želi vratiti stari sjaj kakav je imala prije rata, a lokalnom stanovništvu vjera u mogući suživot.


internews.jpg
<
Vezane vijesti