"Ugroza" koja izbjegava nasilje

Ralph Haddad je istraživač za libanonsku nevladinu udrugu Basmeh & Zeitooneh, posvećenu pomaganju sirijskim izbjeglicama putem radionica, obrazovanja i novčane pomoći. Haddad je autor nedavno objavljenog izvješća o obveznom služenju vojnog roka u Siriji i opasnosti u kojoj se Sirijci zbog njega nalaze, a što migrantska politika Europske unije nerijetko ignorira.

Pitanje vojnog roka u Siriji i opasnosti s kojima se suočavaju izbjeglice također je važno za Hrvatsku jer se događaju brojni slučajevi policijskog nasilja nad izbjeglicama. Procjenjujući postupanje policije prema izbjeglicama u Hrvatskoj u proteklih godinu dana, Centar za mirovne studije napisao je sljedeće:

"Eskalaciji nasilja i nehumanog postupanja prema izbjeglicama svjedočili smo svibnju, kada su objavljene fotografije koje pokazuju fizičko označavanje izbjeglica narančastim sprejem preko cijelog tjemena, za koje izbjeglice svjedoče da je počinila hrvatska policija prilikom nehumanih Ako želite biti izuzeti iz vojske, a živite u Siriji, morate pokazati da ste jedini sin u obitelji ili da jedini osiguravate prihode. Također, ne morate se boriti ako ste student, pa mnogi od studenata namjerno ne polažu ispitei nezakonitih protjerivanja s teritorija Republike Hrvatske. Centar za mirovne studije podnio je kaznenu prijavu zbog osnovane sumnje da su hrvatski policajci grubo prekršili svoje zakonske ovlasti, zlouporabili svoj položaj kako bi žrtve, među kojima je bilo i djece, na različite načine mučili, ponižavali i nezakonito protjerali. Uz nanošenje tjelesnih povreda, materijalne štete, patnje i duševne boli, žrtvama su ugrozili goli život nasiljem koje je sezalo i do udaranja glava ljudi vratima policijskog vozila i pucanjem na njih.

...Zbog nasilnog i nezakonitog protjerivanja trenutno se protiv Hrvatske vode dva slučaja na Europskom sudu za ljudska prava. Prvi je onaj obitelji tragično preminule šestogodišnje djevojčice Madine Hussiny, a drugi uključuje protjerivanje, nezakonitu detenciju i nečovječno postupanje hrvatske policije prema 17-godišnjem sirijskom dječaku, koji je usprkos traženju azila u Hrvatskoj protjeran u Bosnu i Hercegovinu."

Što se europske politike tiče, važno je istaknuti Europsku graničnu i obalnu stražu Frontex, koja nerijetko krši međunarodni zakon. Naime, organizacija za ljudska prava Mare Nostrum nedavno je objavila opsežno izvješće koje opisuje kako je u proteklih godinu dana više od 9 tisuća ljudi iz Grčke nasilno ‘pushbackano’ u Tursku te im je na taj način spriječeno ostvarivanje njihovog prava na traženje azila, sigurnosti i zaštite. Osim grčke obalne straže, kao glavnog aktera tih nezakonitih i sustavnih pushbackova, izvještaj navodi da u njima sudjeluju i Frontex, kao i brodovi pod NATO upravljanjem.

Frontex također ima problem s netransparentnosti. Naime, lažno su izvijestili javnost da se nisu sastajali s lobistima, dok su u stvarnosti s njima održavali niz sastanaka, od kojih barem polovica nije ušla u EU Registar transparentnosti. Uz to, drugo je izvješće pružilo detaljan pregled prijevara koje je Frontex izveo. Naime, lobisti industrije naoružanog i sigurnosnog nadzora igrali su glavnu ulogu u oblikovanju njihovog pristupa Postoje slučajevi ljudi koje vojska ne otpušta, koji se još uvijek bore, što je protivno zakonu o vojnoj obvezi. Također, regrutira se ljude koji su mlađi od 18 i stariji od 42 godinezaštiti granica, što je uključivalo zanemarivanje temeljnih ljudskih prava.

Obavezno služenje vojnog roka tijekom rata je nešto što svaka vlada radi. Zašto bi Sirija trebala postupiti drugčije?

Sirijska vlada je kroz povijest sustavno koristila Sirijsku arapsku vojsku protiv vlastitog stanovništva te iz tog razloga toliko ljudi bježi iz vojske ili joj se odbija pridružiti, prelazeći državnu granicu. Obje su opcije ilegalne i ti će ljudi biti uhićeni ako ih vlada uhvati, što je razlog zašto se veliki broj sirijskih izbjeglica odbija vratiti.

Na koje je sve načine Sirijska arapska vojska korištena protiv sirijskog naroda?

Ljudi koji napuštaju vojsku obično kažu da su je napustili jer su bili prisiljeni pljačkati, iznuđivati ili čak ubijati ljude iz vlastitih zajednica, ali ako pogledamo sirijsku povijest, jasno nam je da je vojska korištena protiv Sirijaca i prije rata. Primjerice, da se zaustave bilo kakvi prosvjedi ili da se kvartovi međusobno zavade. Vladajuća sirijska sranka Ba’ath ima golemu obavještajnu službu, a njihovi doušnici rašireni su po cijeloj zemlji i izvještavaju o svojim lokalnim zajednicama.

Sirijska je vlada uvela amnestije, a jedna od njih uključuje one koji su odbili služiti vojni rok. Pridržava li ih se?

Vlada je uvela niz amnestija, ali ih se zatim nije pridržavala. Recimo, uvedeno je da protivnička strana može slobodno napustiti područje koje je okupirala bez posljedica. Međutim, to se nije poštovalo. Uhitili bi ljude, a zatim ih uvrstili u Sirijsku arapsku vojsku i stavili ih da se bore na prvim Važno je spomenuti da je najviši europski sud presudio da je vojna obveza osnova za azil u Europi jer dovodi ljude u opasnost. Međutim, prisutnost tvrtki poput Frontexa i pushbackova koji se događaju u Europi govore protiv te odlukecrtama kao oblik kazne. Uvedena je i amnestija koja dozvoljava svakom tko je izbjegao vojni poziv da dobije ponovnu priliku prijaviti se u vojsku ili platiti naknadu za izuzeće. To također nije bio slučaj. Znamo za niz uhićenja pri povratku u Siriju.

Muškarci su izvještavali da se boje proći kraj određenih kontrolnih točaka čak i nakon što su odslužili vojni rok i sudjelovali u ratu jer bi ih se moglo protiv njihove volje ponovno prijaviti. Vlada je skoro sve amnestije koje je stavila na snagu poništila vlastitim postupcima. To je opasno jer europski entiteti mogu pomisliti da je situacija u Siriji sigurna i prisiliti izbjeglice da se vrate.

Recimo, nizozemski je sud nedavno oduzeo vize 94 izbjeglice iz Sirije, napomenuvši kako se slobodno mogu vratiti u Damask. Budući da su se stvari u Siriji malo smirile, u Europi se odvijaju razgovori koji rezultiraju pushbackovima sirijskih izbjeglica. Međutim, naše istraživanje pokazuje da je vojna obveza i dalje velika prijetnja i mnogi se ljudi ne mogu vratiti jer im prijeti trenutno uhićenje ili regrutacija u vojsku.

S druge strane, važno je spomenuti da je najviši europski sud presudio da je vojna obveza osnova za azil u Europi jer dovodi ljude u opasnost. Međutim, prisutnost tvrtki poput Frontexa i pushbackova koji se događaju u Europi govore protiv te odluke. Vojna obveza mali je dio golemog razgovora o tome zašto se pushbackovi moraju zaustaviti.

U Europi postoji rasistički argument koji kaže da je razlog zašto ima više muških izbjeglica iz Sirije nego ženskih taj što su poslani ovamo da šire islamsku vjeroispovijest i "uzimaju europske žene". Biste li se složili da je vojna obveza puno logičnije objašnjenje zašto muškarci bježe iz zemlje?

Složio bih se s vama. Ne vidim zašto je nelogično pomisliti da bi u ovom slučaju bilo više muškaraca koji traže azil nego žena. Pitanje vojnog roka nije nevažno. Kad razgovarate sa Sirijcima o njemu, oni se ozbiljno boje i to doista utječe na njih. Razumijem zašto se nitko tko se suočava Stvari su se u Siriji malo smirile, pa se Europi odvijaju razgovori koji rezultiraju pushbackovima sirijskih izbjeglica. Naše istraživanje pokazuje da je vojna obveza ipak i dalje velika prijetnja i mnogi se ljudi ne mogu vratiti jer im prijeti trenutno uhićenje ili regrutacija s tim pitanjem ne bi htio vratiti u Siriju.

Koliko traje služenje u vojsci? Postoje li slučajevi gdje ljudi ratuju unedogled?

To je nešto čudno što se događa. Pretpostavimo da ste u vojsku pozvani zbog zakona o vojnoj obvezi. Obično služite šest mjeseci do dvije godine. Međutim, postoje slučajevi ljudi koje vojska ne otpušta, koji se još uvijek bore, što je protivno zakonu o vojnoj obvezi. Također, regrutira se ljude koji su mlađi od 18 i stariji od 42 godine, što je također u suprotnosti sa spomenutim zakonom. Postoje i oni koji čekaju otpust otkako je rat počeo. Odradili su svoju dužnost, žele otići, ali ne mogu.

Vaš izvještaj napominje da Sirijci mogu platiti naknadu koja im daje imunitet od pridruživanja vojsci. Možete li nam reći više o ovome?

Naknada vrijedi samo za Sirijce koji žive u inozemstvu i temelji se na vremenu provedenom izvan granica Sirije. Ako ste godinu dana živjeli u inozemstvu, morate platiti 10 000 dolara, ako dvije godine, 9 000 dolara i tako dalje. Ako želite biti izuzeti iz vojske, a živite u Siriji, morate pokazati da ste jedini sin u obitelji ili da jedini osiguravate prihode. Također, ne morate se boriti ako ste student, pa mnogi od studenata namjerno ne polažu ispite.

Je li ova politika klasno diskriminatorna?

To biste mogli vrlo lako argumentirati jer izbjeglice rijetko imaju 10 tisuća dolara viška. Također biste mogli tvrditi da je ljudima na taj način omogućeno platiti mito da se ne pridruže vojsci.

Haddad na kraju izvješća navodi niz preporuka za različite entitete s političkim utjecajem na imigraciju. Europskim zemljama koje nude azil preporučuje poštivanje načela zabrane vraćanja i organiziranje legalnih putova u Europu za ljude u potrebi. UNHCR bi trebao dodijeliti više sredstava za uspostavljanje sustava praćenja koji bi omogućili uvjete za siguran, dobrovoljan i dostojanstven povratak raseljenih Sirijaca. Vlada Sirije trebala bi ponuditi amnestiju onima koji su pobjegli iz države kako ne bi služili vojni rok. Na kraju, humanitarni djelatnici, donatori i nevladine organizacije trebali bi u programe humanitarne zaštite uključiti razumijevanje kako učinci vojne obveze utječu na život i dobrobit sirijskih muškaraca i njihove rodbine.