Kada je izgledalo da će odnos snaga u 47-članom UNCHR-u pretegnuti na palestinsku stranu i Izrael biti osuđen, za riječ javio predstavnik Abasove Palestinske uprave, ambasador Ibrahim Khraishi. Zahtijevao je odlaganje razmatranja izvještaja s obrazloženjem da je "potrebno više vremena za usuglašavanje stavova" (!)
goldstone_richard.jpg

Ukratko, Komisija je otišla na teren Gaze, ispitivala svjedoke, provjeravala njihove iskaze, proučavala vrste štete nanijete izraelskim napadima, konzultirala se s doktorima, forenizičarima, ekspertima za eksplozive i streljiva, i uspjela pribaviti svjedočanstva o palestinskim raketnim napadima na južni Izrael. Odradila je svoj posao, ne za tri mjeseca, kako je bilo predviđeno, već za šest. Rezultat je detaljan, pažljivo dokumentiran izvještaj od 575 stranica, podijeljen na 31 poglavlje, od kojih samo jedno govori o zločinima, koji se pripisuju palestinskoj strani (jer tu doista nema puno toga što se može reći), a sva ostala izraelskoj. Taj je izvještaj, ovih dana, podnijet na razmatranje UNCHR u Ženevi. Ovaj je trebao odlučiti da li će se biti, s preporukama koje sadrži, proslijeđen Savjetu sigurnosti UN- a u New Yorku.

Komisija je potvrdila ono što je bilo poznato, ali nije bilo nezavisno verificirano, da je u izraelskom napadu poginulo više od 1400 Palestinaca, od kojih žene i djeca predstavljaju najmanje polovicu. S druge strane, poginula su trinaestorica izraelskih građana- deset vojnika u vrijeme same vojne operacije u Gazi, te trojica civila pogođenih palestinskim raketama ispaljenim na Izrael (prvi među njima je, gorke li ironije, bio zapravo Palestinac, ali izraelski državljanin). A upravo su te palestinske rakete bile, tako se tvrdilo, uzrokom izraelske "samoobrane". Nesrazmjer je 100:1. To je bio 22-dnevni masakr.  

palestina_izrael.jpg

Očekivano, izraelska je reakcija bila odbojna. Premijer Netanyahu je izjavio kako je izvještaj "zadao težak udarac ratu protiv terorizma", te "fatalni udarac mirovnom procesu", jer "ukoliko se Izraelu bude negiralo pravo na samoobranu, on neće više biti u mogućnosti poduzimati dodatne korake i rizike u pravcu mira".

S druge su se strane, Palestinci iz Gaze, koji su bili glavne žrtve izraelske operacije odmazde, nadali su se da će UNCHR podržati nalaze Komisije. Ne samo zbog zločina počinjenih prošloga siječnja, već i zbog kasnijih izraelskih raketiranja navodnih "terorista" i bombardiranja "švercerskih tunela" u Gazi. Ta se ponavljaju od siječnja na ovamo, najmanje svakih 7-15 dana, i u njima ginu civili. Ti napadi,  da upotrijebim formulaciju iz izvještaja, "teroriziraju, uzrokuju fizičke i mentalne traume, i nanose materijalnu štetu" gazanskom stanovništvu.

Goldstonov izvještaj to ne spominje, niti je išta rekao o blokadi koju su Izraelci nametnuli cjelokupnom življu Gaze (kolektivna kažnjavanja civilnog stanovništva su također zabranjena Ženevskim konvencijama), ni činjenicu da već šest mjeseci iz Gaze nije ispaljena ni jedna raketa ili mina prema Izraelu (Hamas se jednostrano pridržava prekida vatre).                 

palestina_abas_cipela.jpg

Predsjednik Palestinske uprave Mahmud Abas, koji je dva tjedna ranije, zajedno sa Netanyahuom, bio u Washingtonu kod Obame, i koji je tada izgleda popustio pritisku i prešutno pristao otpočeti razgovore s Izraelom, ne inzistirajući više na obustavi širenja izraelskih naselja na Zapadnoj obali. Amerikanci su se od samoga početka protivili mandatu kojega je UNCHR povjerio Goldstonu. Njihova je ambasadorica pri UN, Susan Rice, još u travnju tvrdila kako je njegov mandat „neuravnotežen i u osnovi neprihvatljiv". Navodno je ovoga puta Hillary Clinton nazvala Abasa, sugerirajući mu da se suzdrži od podrške Goldstonovu izvještaju, „kako početak mirovnih pregovora ne bi bio doveden u pitanje". I Abas je poslušao. I Izrael je, kao što je bio slučaj mnogo puta ranije s rezolucijama UN-a, opet prošao lišo. Clintonica je istovremeno uputila javni apel arapskim državama da učine „gest prema Izraelu", otvarajući kanale suradnje i uspostavljajući trgovinske veze (jedino su Egipat i Jordan uspostavili diplomatske i trgovinske odnose s Tel Avivom).      

Abasov potez je izazvao pravu konsternaciju u palestinskim redovima, ne samo Hamasovim i u Gazi. Protestiralo je i više arapskih prijestolnica. S riječima nerazumijevanja i osude oglasilo se i nekoliko njegovih fatahovaca. U Ramalahu, gdje je sjedište njegove uprave, izbile su demonstracije. Isto tako u Istočnom Jeruzalemu. U Gazi su prosvjednici lupali cipelama po njegovu portretu. Šokirani su ga palestinski oponenti optužili za "izdaju", za „kolaboraciju" s Izraelom, i tražili njegovu ostavku. Možda će ga najviše zaboljeti tvrdnja da se na taj korak odlučio zbog privatnih interesa što ih ima u jednoj kompaniji mobilne telefonije, koja već godinu dana čeka izraelsku dozvolu.  

Nastavljajući svoje guranje „mirovnoga procesa", objavljeno je kako će senator George Mitchell, specijalni američki izaslanik, ponovo doputovati na Bliski istok. Njegovi prethodni dolasci nisu smekšali Izrael, ali se u Washingtonu nadaju kako bi sada mogli ishoditi Abasov pristanak za početak razgovora. Očito ga u i dalje smatraju valjanim sugovornikom, iako je on već ranije izgubio legitimitet govoriti u ime svih Palestinaca, a defintivno ne i onih iz Gaze, i u ime izbjegličke populacije. Za Washington i Tel Aviv, Hamas je i dalje „teroristička organizacija", s kojom se nema što razgovarati.  

palestina_izrael2.jpg

Na zatvorenoj sjednici Vijeća sigurnosti, libijski, sada već zajednički arapski zahtjev, za održavanje posebne rasprave o Golstonovom izvještaju, nije prošao. Koristeći veto, Amerikanci su ga mogli blokirati, s obrazloženjem da nije dobio zeleno svjetlo od UNHRC-a. Umjesto toga, odlučeno je da se o bliskoistočnoj situaciji raspravlja na redovitoj sjednici Vijeća 14. listopada. Amerikanci inzistiraju, kako je naglasio portparol State Departmenta Ian Kelly, da se ta sjednica isključivo fokusira na izraelsko-palestinski „mirovni proces". Arapi pak tvrde kako bi se trebalo raspravljati i o „izraelskim zločinima".

Natezanja se dakle nastavljaju, dok je Goldstonov izvještaj, do daljega, stavljen na listu čekanja.        

Kairo, 09/10/2009

Ključne riječi: izrael, palestina
<
Vezane vijesti