"U ožujku ove godine Svjetska zdravstvena organizacija objavila je rezultate istraživanja koji su pokazali da je pesticid glifosat koji se u svijetu prodaje pod imenom Round-up, a kod nas kao Cidokor, vrlo vjerojatno kancerogen kao i još nekoliko istraživanih pesticida. Tvrtke koje nam prodaju otrove uvjeravaju nas da bez njih ne možemo uzgojiti dovoljno hrane", rekla je poznata indijska fizičarka i aktivistica dr. Vandana Shiva na predavanju prošloga tjedna u Sisku, gdje je gostovala na 4. Forumu za prehrambeni suverenitet u organizaciji Zelene mreže aktivističkih grupa - ZMAG.
Vandana Shiva: Tvrtke koje nam prodaju otrove uvjeravaju nas da bez njih ne možemo uzgojiti dovoljno hrane.
"Žele da zaboravimo da svi mi možemo sakupljati sjeme, da svi možemo uzgojiti hranu – ne, mi nećemo zaboraviti! Sjeme pripada svima, ono ne može biti privatno. Svaka osoba izvor je svoje vlastite moći i tu snagu treba osloboditi", naglasila je Shiva koja je dan kasnije održala je predavanje i na Subversive Festivalu u Zagrebu.
Situacija u našoj poljoprivredi nije bajna i proživljavamo krizu na svoj način. No na žalost, u tome nismo sami. Indija, nekada jadan od velikih proizvođača pamuka, zemlja odakle je pamuk i potekao, radi kontrole velikih korporacija koje su u svega pet godina potpuno zavladale tržištem, dovedena je do dubokog očaja. Proces je tekao tako da su najprije uz pomoć korumpirane vlade nizom nepravednih izmjena u zakonima prisilili poljoprivrednike da kupuju sjeme. Svega pet velikih kompanija, među kojima i Monsanto zavladalo je tržištem i kontrolira čak 95 posto tržišta sjemena pamuka. Cijene su drastično porasle, za čak 70 000 posto pa su poljoprivrednici bili prisiljeni uzimati kredite. Kada ih nisu mogli otplaćivati kompanije su im otele zemlju. Od 1998. do danas 300 000 poljoprivrednika počinilo je samoubojstvo trovanjem pesticidima.
Foto: Igor Lesar i ZMAG
Da povučemo paralelu, u Hrvatskoj se domaća proizvodnja sjemena odvija na svega 30 000 ha konvencionalne proizvodnje i uključuje uglavnom žitarice, sve ostalo dolazi iz uvoza. Uvozimo s globalnog tržišta koje je svuda vrlo koncentrirano jer svega desetak najvećih (kemijskih) kompanija kontrolira 75 posto. Samo na tržištu Europe primjerice, 95 posto tržišta sjemena povrća kontrolira svega pet kompanija. Radi ulaska u EU i WTO niz poljoprivrednika bilo je prisiljeno dizati kredite kako bi mogli držati korak na otvorenom tržištu. Kamate su rasle, a cijene padale. Prema neslužbenim podacima čak 70 posto poljoprivrednika ima blokirane račune, piše Antun Laslo, predsjednik udruge obiteljskih gospodarstava Život za portal Agroklub.
Novi potez korporacija predstavljaju pregovori o Transatlanskom trgovinskom partnerstvu (TTIP) gdje se iza zatvorenih vrata kreiraju pravila. Kompanije bi dobile još veće mogućnosti zaobilaženja pravnog sustava u sporovima s državama čiji im zakoni predstavljaju prepreku u stjecanju još veće dobiti. "Na udaru su ponajprije radnička prava, zaštita okoliša i kvaliteta hrane. Ovakav obrazac već uzima maha pa je tako posljednjih godina vođeno preko 400 tužbi protiv pedesetak država pri čemu je od novca poreznih obveznika 3,5 milijuna € "odštete" plaćeno korporacijama", objasnila je drugog dana Foruma za prehrambeni suverenitet Gordana Resički Degoricija, predstavnica Anti TTIP kampanje.
Konstantna borba svakodnevica je i čuvarima tradicijskih pasmina na zajedničkim pašnjacima Gajna kao dio projekta Brodskog ekološkog društva. Tamo trenutno živi 53 kritično ugroženih podolskih goveda, četiri posavska konja, desetak ovaca cigaja, desetak crnih slavonskih svinja, jedna turopoljska svinja, dva jata posavskih gusaka i dva hrvatska ovčara. "Usprkos tome što država tvrdi da potiče njihovo očuvanje, uzgoj tradicijskih pasmina ekonomski je potpuno neisplativ. Iznos državne potpore pao je unazad nekoliko godina za oko 60 posto", rekla je Iris Beneš. Prezentacija Romana Ozimeca i Snježane Mihinice uz promociju nove knjige Tradicijske sorte i pasmine Dalmacije govori o bogatstvu naše baštine ali i tome da nam nedostaje nekoliko miliona grla stoke koja bi gnojila i čuvala u održivom sustavu poljoprivredne površine kojim Hrvatska raspolaže. U ovoj godini tla poljoprivredna zemlja zbijena prošlogodišnjim kišama tvrđa je nego ikad, kažu proizvođači, a elementarne nepogode poput tuče već su odnijele svoj danak u mnogim krajevima. Tajna uspjeha – potpuna ludost pojedinaca. Ali oni ipak opstaju i bore se!
Godina tla usmjerava nam pogled pod noge kako bi shvatili da tamo nije samo blato nego neprocjenjivi, često gotovo neobnovljivi resurs i jedan od najsloženijih ekosustava u svoj svojoj "tlovitosti", što je predstavljeno kroz izložbu fotografija održanu za vrijeme Foruma. Kroz objektiv sisačke amaterske fotografkinje, aktivistice i sjemenarke Andree Šipuš, tlovitost je različitost boja Zemlje od kraja do kraja dok je čovjek uređuje ili ona stamena tlovitost iskonskih šuma. Gledana s ljudske percepcije obuhvaća različite tehnike vrtlarenja, oranja, kopanja, kompostiranja, malčiranja... Ljudi na tlu ostavljaju tragove dublje i nezgrapnije od većine ostalih bića.
"Gubitak poljoprivrednog tla, uzrokovan erozijom u Hrvatskoj iznosi od 3,8 do četiri milijuna tona godišnje, a najplodnija tla su kroz prethodnih stotinu godina obrađivanja izgubila 50 do70 posto organske tvari dok je udio humusa pao s prosječne razine od 4-6 posto na 1-2 posto. Zato je potrebno razvijati nove modele uzgoja s reduciranom obradom. U svijetu se takvi modeli razvijaju ali kod nas su gotovo nepoznati", kaže Cvijeta Biščević iz ZMAG-a. Održivo rješenje u praksi primijenjeno i dokazano uspješno daje biodinamičko poljodjelstvo kakvo primjerice prakticira OPG Iličić blizu Križevaca. Tlo se tamo ne ore nego se dubinski slojevi obrađuju podrivačem te plitko usitnjavaju, a plodnost se povećava zelenom gnojidbom mješavinom vrsta i biodinamičkim pripravcima koji potiču razvoj života u tlu.
Da bi prehrambeni suverenitet bio ostvariv treba nam prvenstveno drugačija ekonomija. Ona gdje resursi kruže unutar lokalne zajednice umjesto da se u piramidalnom sustavu koncentriraju u rukama moćnika. Ona gdje riječ ekonomija ponovo dobiva svoje izvorno značenje oikos i nomos – briga o kući, o Zemlji koja nam je svima zajednički dom.
Da bi prehrambeni suverenitet bio ostvariv treba nam prvenstveno drugačija ekonomija. Ona gdje resursi kruže unutar lokalne zajednice umjesto da se u piramidalnom sustavu koncentriraju u rukama moćnika. Ona gdje riječ ekonomija ponovo dobiva svoje izvorno značenje oikos i nomos – briga o kući, o Zemlji koja nam je svima zajednički dom. To ne će učiniti korporacije jer njima to nije u interesu. Teško da nešto takvo možemo očekivati od vladajućih struktura. Vrijeme je da sami zasučemo rukave i uzmemo demokraciju u svoje ruke. S jedne strane da razvijamo nove, održivije sustave i s druge da se borimo da oni budu priznati i dobiju podršku. Poticanje sve većeg broja ljudi da sami uzgajaju hranu, poticanje održivih modela uzgoja uz očuvanje i unaprjeđenje agrobioraznolikosti, tradicijskih sorata i pasmina jedini je put prema slobodi i održivosti – ekonomskoj, socijalnoj i ekološkoj. Ideja je to koju je sa foruma ponijela grupa predstavnika udruga i inicijativa kao i pojedinaca okupljena na završnim raspravama.
Među okupljenima idejom ekonomije bavit će se Solidarna eko grupa Osijek koja na redovitoj bazi planskom proizvodnjom i potrošnjom podupire svoje lokalne ekološke proizvođače kao i slična grupa u Puli i nova takva inicijativa na Braču te Zadruga za dobru ekonomiju. Pored ekoloških proizvođača SEG Osijek podupire i posljednjeg mljekara u Veri, selu u blizini Osijeka na čijim je pašnjacima nekada paslo i do 500 grla krava, a danas su one rijetka pojava kao i u većini sela u Hrvatskoj. Svatko može proizvoditi hranu i čuvati sjeme, čak i malo dijete. Sve su učestaliji projekti uspostavljanja školskih i vrtićkih vrtova i sjemenarskih knjižnica jer zdravu naviku vrtlarenja i ljubavi prema uzgoju bilja treba njegovati već od malih nogu. Štafetu ove ideje preuzima i skupina aktivista Primorja i Dalmacije, a možda i uz pomoć kolega iz Slovenije. Svi smo mi sjeme, svi smo mi tlo, a najbolji početak je u vlastitom vrtu. Građanska inicijativa Sjemenka otvorit će još šire svoja vrata u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vlado Gotovac kako bi primila i nove sjemenare iz Siska i okolice motivirane ovim događanjem. Pridružuje se i udruga ZMAG gdje je upravo u tijeku uređenje novog vrta s visokim gredicama prema permakulturnim načelima za budućnost šarenog zrnja, a suradnje i umrežavanja nikad ne nedostaje. Sve informacije u buduće ćete moći saznati i podijeliti na stranici www.prehrambenisuverenitet.org i u časopisu Fine niti lokalnih razvoja.
Svi sudionici zajedno pridružit će se Svjetskoj akciji za sjeme, hranu i demokraciju u svijetu koju svake godine organizira udruga Navdanya dr. Vandane Shive. Prilika za aktivizam, za izlazak na ulice, za prenošenje svih naših priča u javnost, za povezivanje i ujedinjavanje sa svim takvim inicijativama u cijelom svijetu – prema vlastitom nahođenju i izboru. Pridružite se i zabilježite u kalendar od 2. do 16. listopada kao vrijeme za akciju. Radi brige i ljubavi prema ovoj jedinoj planeti koju imamo, vlastitom zdravlju i dobrobiti naših bližnjih, održivim selima, gradovima i prehrambenim sustavima, slobodi i životu u svim njegovim oblicima.
Sunčana Pešak je aktivistica ZMAG-a i organizatorica 4. Foruma za prehrambeni suverenitet.
