Plastični otpad u more dolazi uglavnom s kopna zbog našeg nemara, nedovoljno dobrog sustava gospodarenja otpadom i premalo recikliranja. Plastika u moru i prirodi ostaje godinama, stoljećima. Prvo pluta, zatim se deformira i tone, a na dnu mora situacija je sve gora. Problem, kojim se ovoga ljeta bavi grad Cres uz pomoć udruga Terra Hub i Društva istraživača mora 20000 milja, upravo je zagađenje podmorja te otpad na morskom dnu.
No čišćenje nije rješenje problema, ističu. Svake godine dolasci turista na našu i druge obale Sredozemlja povećavaju količine nastalog otpada za 40%. Nećemo postići ništa ukoliko ne smanjimo dotok nove otpadne plastike u naše more. Upravo zato, uz financijsku podršku Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grada Cresa te lučke uprave Cres, uz čišćenje podmorja na tri lokacije u uvalama Tarej, Krušćica i Merag zadnji vikend kolovoza udruga Terra Hub organizirala je i projekciju filma "Plastični ocean" u petak navečer te info-štand u centru Cresa za edukaciju i komunikaciju s građanima i gostima o plastičnom i ostalom otpadu. Također, u okviru suradnje s najvećom europskom zajednicom za klimatske inovacije EIT Climate-KIC i projekt Bl.EU provodi se i istraživanje turističke potražnje u području održivog razvoja s posebnim naglaskom na plastiku u moru.
U sklopu akcije ovoga vikenda ronioci aktivisti pregledali su i čistili tri lokacije - jednu uvalu s naplavnom plastikom koju redovno donose morske struje, zatim mali ribarski porat s većinski ribarskim otpadom, i jednu uvalu poznatu u nautičkom turizmu.
M. Capek: "Ono što sigurno svatko od nas može jest svjesno birati što kupujemo i odbiti ono što ne trebamo."
"Na svakoj lokaciji je bilo puno otpada, a ovo nam ukazuje na potrebu jače kontrole i strožih kazni, puno, puno edukacije i lokalnog stanovništva i ciljano ribara, a i uvođenja strožih mjera u nautičkom turizmu. Otpad je većinski plastika. Pozivam građane da se malo zapitaju jer Homo sapiens ili 'Pametna vrsta', naziv koji toliko ponosno nosimo, nije u skladu s onime kako živimo. Bez prestanka konzumacije plastike ovaj problem će se samo pogoršavati. A mi ne stignemo čistiti toliko koliko u more ulazi. Mi ljudi smo i uzroci problema, ali isto tako i dio rješenja. Svi smo mi potrošači i zagađivači. Zato je najgore što možemo samo slegnuti ramenima i ne učiniti ništa jer 'to nije moj posao' i jer je 'problem toliko velik i složen, plastika je svuda oko nas, ne znam odakle da krenem'", istaknuo je Marko Capek, ronilac, aktivist i organizator akcije ispred Terra Hub-a.
Iz udruge predlažu građanima da krenu korak po korak u akciju, a kao podsjetnik pripremili su za građane Cresa i njihove goste mali priručnik "Kuharica do održivog otoka" s jednostavnim savjetima o tome što svatko od nas može učiniti da smanji svoj plastični otisak te upute za pravilno odvajanje otpada i korištenje otpadomjera. Priručnik je dostupan na hrvatskom i na engleskom jeziku.
"Ono što sigurno svatko od nas može jest svjesno birati što kupujemo i odbiti ono što ne trebamo. Možemo ponovno upotrebljavati ono što već imamo, ponovno puniti i koristiti ambalažu kao posude, popravljati stvari, mijenjati ih s prijateljima, reciklirati. Tek na kraju, samo mali dio onog što koristimo doista jest smeće i mjesto mu je u kanti. No zapamtimo – to što je u kanti, ne znači da će nestati, a posebno ne plastika. Zato izbjegavajmo kupnju i korištenje plastike, posebno one za jednokratnu upotrebu kada god možemo. Odmorite se od plastike!", poručuje Capek.
