Tom prilikom Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu iz Banja Luke izjavila je kako najoštrije osuđuje planove za izgradnju hidroelektrana na rijekama kao što je Una. Smatra kako to moraju biti posljednja mjesta koja će se ugroziti zbog profita pojedinaca te ovakvu odluku smatraju važnom pobjedom, koja je uslijedila nakon vrlo jasnog stava lokalne zajednice. Iz Centra za životnu sredinu poručuju kako očekuju i od kantonalnog i federalnog nivoa vlasti da će poštovati volju građana i vlasti Bihaća po pitanju očuvanja i korištenja rijeke Une.
"Jednu bitku smo dobili, idemo dalje do konačnog očuvanja Une. Ne borimo se samo protiv hidroelektrana u Nacionalnom parku Una, nego seCivilni sektor je još jednom pokazao svoju snagu, ali i poruku lokalnim vlastima da se ne smiju donositi ovakve odluke bez javnosti. borimo protiv svih vrsta ugrožavanja ekosistema rijeke Une u cijelom njenom toku. Imamo jasnu viziju u kom smjeru bi se rijeka Una i čitav ovaj kraj trebao razvijati, a hidroelektrane se nikako ne uklapaju u tu sliku. Postoje i drugi obnovljivi izvori energije, kao što je solarna energija i takve investicije i projekte bismo podržali", izjavila je Aida Sejdić iz bihaćkog Pokret! za socijalnu pravdu.
Njen stav o privremenoj pobjedi dijeli i Dinko Hadžović iz bihaćkog udruženja ABC koji navodi kako se moglo čuti u vijećnici Gradskog vijeća Bihać da će se ova odluka kad-tad vratiti pred Vijeće te da će se priča o hidroelektranama ponovno otvoriti.
Una je poznata i vrijedna upravo zbog svojih prirodnih fenomena, divlje snage i ljudi koji su vjekovima vezani uz nju. Područje Bihaća i Unsko-sanskog kantona je jedno od prioritetnih oblasti BiH za razvoj odgovornog i avanturističkog turizma, aktivnosti u prirodi i korištenja prirodnih resursa na održiv način. Svi planovi Nacionalnog parka Una, pa i samo postojanje parka kao institucije se ovakvim projektima ugrožavaju.
"Tragično je da se uopće razmišlja da se zbog nekoliko MWh uništi jedna od najvećih prirodnih vrijednosti Bosne i Hercegovine i mogućnost za razvoj i jačanje ovog kraja. Imamo primjer iz susjedstva gdje Nacionalni park Plitvička jezera godišnje ima prihod samo od ulaznica skoro jednak budžetu Grada Bihaća", kaže Anes Podić iz sarajevske Eko Akcije.
Male hidroelektrane donose korist samo jednoj strani- investitorima. Lokalna zajednica, a i sama država od toga nemaju ništa, osim uništenih vodotoka i onemogućenog razvoja. Podrška borbi za očuvanje Une je u samo nekoliko dana došla sa svih strana Bosne i Hercegovine i Hrvatske, ali i mnogih europskih organizacija i institucija. Ovo pokazuje da se svijest ljudi o vrijednostima naših rijeka povećava, ali i njihova spremnost da u njihovu obranu glasno ustanu.
Ne borimo se samo protiv hidroelektrana u Nacionalnom parku Una, nego se borimo protiv svih vrsta ugrožavanja ekosistema rijeke Une u cijelom njenom toku."Civilni sektor je još jednom pokazao svoju snagu, ali i poruku lokalnim vlastima da se ne smiju donositi ovakve odluke bez javnosti! Aktivisti i ljubitelji Une i Unsko-sanskog kantona, uvijek mogu računati na podršku Ekološko kulturne scene EKS iz Hrvatske Kostajnice i ostalog nevladinog sektora Pounja, jer nas spaja Una. Iako smo dobili ovu bitku, nastavit ćemo s borbom za očuvanje rijeke Une, a vijećnicima Bihaća poručujemo da se ugledaju na kolege iz Dubrovnika, koji za velikih vrućina i južine ne donose nikakve bitne odluke", rekao je Daniel Pavlić iz Ekološke kulturne scene, iz Hrvatske Kostajnice.
Akciju solidarnosti protiv izgradnje hidroelektrana na rijeci Uni, proglašenoj za najljepšu rijeku Europe, u srcu Nacionalnog parka Una, su organizirali mladi aktivisti iz cijele Europe koji su se okupili ovog tjedna na sjeveru Francuske u okviru ekološkog ljetnog kampa kojeg organiziraju Young Friends of the Earth Europe. S transparentom na kojem piše Sačuvajmo Europski biser!, aktivisti iz cijele Europe poslali su jasnu poruku da podržavaju sve građane i građanke Bosne i Hercegovine koji se bore protiv uništenja ovog prirodnog bogatstva i koji ne dozvoljavaju napad na još jedan Nacionalni park u Bosni i Hercegovini.
"Smatramo da je važno upoznati javnost s ovakvim problemima i uključiti što više ljudi, ne samo iz BiH, već i šire, kako bismo zajedničkom borbom spriječili sistematsko uništavanje naših prirodnih bogatstava", poručuju iz Francuske.