Fotografiranje glasačkih listića odvijalo se pred budnim očima DIP-ovih službenica. (Foto: t.g.)<br>Fotografiranje glasačkih listića odvijalo se pred budnim očima DIP-ovih službenica. (Foto: t.g.)
H-Alter po prvi put objavljuje fotografije nevažećih glasačkih listića, legalnim putem pribavljene. Državno izborno povjerenstvo uskratilo nam je na licu mjesta mogućnost fotografiranja listića na kojima su građani ispisali imena davno umrlih povijesnih ličnosti poput Adolfa Hitlera, mitskih likova poput Isusa Krista, ali također i pravnih osoba poput Živog zida, čiji bi nazivi, ispisani na listićima, po DIP-ovoj procjeni mogli asocirati na konkretne fizičke osobe.

U veljači ove godine, na valu sveopćih analiza netom provedenih predsjedničkih izbora, H-Alter je od Državnog izbornog povjerenstva zatražio uvid u nevažeće glasačke listiće i pravo na izradu preslika njihova reprezentativnog dijela. Kako je broj nevažećih listića naglo bio porastao u odnosu na sve prethodne izbore – u drugom krugu predsjedničkih bilo ih je 2,69 posto – zanimalo nas je može li se na osnovu sadržaja ispisanih na njima zaključiti radi li se o građanskoj neupućenosti i neznanju kako treba glasovati, o slučajnim greškama ili o namjernom poništavanju listića kao obliku građanskog neposluha, odnosno izrazu bojkota izbornog procesa ili kandidatkinje i kandidata koji su pobijedili u prvom krugu.

DIP nam je dopustio pregled 2000 nasumce odabranih nevažećih glasačkih listića, ali ne i njihovo fotografiranje. Analizu listića objavili smo u članku pod naslovom "Ne zaslužujete glas naroda". Zbog uskrate mogućnosti fotografiranja žalili smo se povjerenici za informiranje.

dip_1.jpg

Odbijanje našeg zahtjeva za izradu preslike DIP je zasnovao na pretpostavci da bi, objavljivanjem preslika, mogla biti ugrožena tajnost glasačkog postupka. Čini nam se najprikladnijim da slijed misli kojima je DIP pokušao objasniti ovu pretpostavku prenesemo u upravnom govoru, onako kako je napisan, na lijepom hrvatskom jeziku. Slijedi, dakle, podulji citat:

"Svaki glasački listić ima serijski broj i glasački listići određenih serijskih brojeva se distribuiraju  na pojedina biračka mjesta. Uslijed navedenog, postoji mogućnost saznanja o tome glasački listići kojih serijskih brojeva su dostavljeni na koja biračka mjesta i u situacijama kada određeni glasački listić određenog serijskog broja postane vidljiv, tj. dostupan većem broju osoba (na način da je taj glasački listić fotografiran, fotokopiran ili skeniran, pa potom ta fotografija, preslika ili skenirani glasački listić objavljena), postoji mogućnost da se glasački listić sa tog biračkog mjesta poveže sa određenim biračem.

dip_zabrana.jpg

Ovo posebno u slučaju odaziva malog broja birača. Dakle, dopuštanje fotografiranja, fotokopiranja ili skeniranja nevažećih glasačkih listića otvara mogućnost narušavanja Zakonom o izboru predsjednika Republike Hrvatske zajamčene tajnosti glasovanja." To je zaključilo Državno izborno povjerenstvo koje je u punom sastavu, na čelu s predsjednikom Vrhovnog suda Brankom Hrvatinom, na sjednici održanoj 9. veljače odlučivalo o našem zahtjevu za izradu preslika desetak nevažećih glasačkih listića.

Ne ulazeći u smislenost ovakve argumentacije žalili smo s povjerenici za informiranje, tvrdeći da je stvar lako rješiva: ukoliko DIP smatra da bi objavljivanje serijskih brojeva moglo ugroziti tajnost glasovanja, dovoljno bi bilo prije fotografiranja prekriti serijski broj, "cenzurirati" ga i učiniti nevidljivim.

Povjerenica za informiranje Anamarija Musa prije desetak dana nam je djelomično odobrila pristup informaciji, tojest izradu preslika nevažećih glasačkih listića. DIP-ovu argumentaciju o opasnosti od narušavanja tajnosti birača objavljivanjem serijskog broja biračkog listića povjerenica je pobila ovim riječima:

dip_povjerenica.jpg

"(U žalbenom postupku) utvrđeno je da sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama ne postoji osnova za zaštitu serijskih brojeva nevažećih glasačkih listića radi povrede tajnosti glasovanja, a s obzirom da se postupajući sukladno propisanoj proceduri glasovanja ne može utvrditi glasački listić kojeg serijskog broja je uručen kojem biraču Naime, (…) DIP je donio Podsjetnik za rad biračkih odbora na izborima za izbor predsjednika Republike u kojem stoji: 'Član biračkog odbora zadužen za uručenje glasačkog listića biračima predaj biraču glasački listić kojeg je prethodno izvukao iz lepezasto postavljenih glasačkih listića okrenutih licem prema dolje (da se ne vidi serijski broj glasačkog listića) i daje usmenu uputu biraču kako slijedi…'"

Službenice koje su nam ovih dana omogućile fotokopiranje listića u nevezanom smo razgovoru upitali kako je moguće da povjerenica za informiranje mora podsjećati DIP na to što piše u Podsjetniku koji je sam DIP sastavio: "DIP i Povjerenik za informiranje međusobno su nezavisne institucije, svaka ima pravo na vlastito mišljenje", lakonski nam je odgovoreno.

Ovaj Novinar (u nastavku teksta: ON), kao treća nezavisna institucija, također ima pravo na vlastito mišljenje, a ono pak glasi: DIP vjerojatno nije bio niti svjestan toga da već samim iznošenjem pretpostavke kako bi se putem serijskog broja listića mogao doznati identitet glasača, srozava demokratičnost izbora na najnižu moguću mjeru; jer već sam strah glasača da državna raspolaže mehanizmom koji joj omogućava da dozna kako su glasovali, dovoljan je da bi izbori bili neslobodni. Nadalje, ON smatra da DIP, odgovarajući na zahtjev za fotokopiranjem listića, nije bio svjestan gore napisanoga iz prostog razloga što nije ni o čemu drugom vodio računa, osim da na brzinu smisli nekakvu dosjetku kojom bi se mogla sačuvati "intaktnost" glasačkih listića, pa time "dostojanstvo" postupka izbora predsjednika Republike i "svetost" same te najviše hrvatske državne institucije.

dip_posebno_copy74611.jpg

Rješavajući ovaj predmet, povjerenica za informiranje Anamarija Musa u ožujku je osobno posjetila ured Državnog izbornog povjerenstva u Visokoj ulici i pregledala nevažeće glasačke listiće. Istraživanje sadržaja ispisanih rukom od strane glasača dovelo ju je do spoznaje da u tom sadržaju ipak ima elemenata čije bi objavljivanje bilo protivno Zakonu o pravu na pristup informacijama: "Glasači su glasačke listiće poništavali, između ostaloga, i na način da su dopisivali ime i prezime fizičkih osoba koje nisu bile kandidirane na izborima za predsjednika Republike Hrvatske." Te bi osobe, napisala je povjerenica, "trebalo zaštititi". "Otkrivanjem (njihova identiteta) /…/ došlo bi do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane trećih osoba u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke, i moguće zloupotrebe tih podataka, te prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes." Zato je povjerenica naložila DIP-u da se, prilikom fotografiranja nevažećih glasačkih listića, "prekriju osobni podaci (ime i prezime) fizičkih osoba koje se nisu kandidirale na predsjedničkim izborima, a nadopisane su na glasačkom listiću".

Prilikom fotografiranja listića  koje smo u DIP-ovim prostorijama obavili prekjučer, pokazalo se i da postoji razlika između dviju institucija DIP-a i ON-a, u tumačenju naloga treće institucije, Povjerenice za informiranje.

dip_posebno_2.jpg

Prvo nam je pod ruku došao glasački listić Živog zida, čiji je kandidat Ivan Vilibor Sinčić ispao u prvom izbornom krugu, a čiji su simpatizeri u najvećem broju u drugom krugu na listićima ispisivali njegovo ime i ime te stranke. "Naziv te organizacije moramo prekriti jer ona upućuje na ime njezinog kandidata koji je sudjelovao u prvom krugu izbora", rekle su nam revnosne službenice DIP-a i prekrile naziv Živog zida neprozirnom ljepljivom trakom - selotejpom. Dokazivanje da je povjerenica naložila prekrivanje imena samo fizičkih, a ne i pravnih osoba, i to samo onih fizičkih osoba "koje se nisu kandidirale na predsjedničkim izborima" nije urodilo nikakvim pozitivnim rezultatom.

Sljedeća razlika u tumačenjima iskrsnula je oko Adolfa Hitlera, čije su ime neki građani ispisali na listićima, vjerojatno kao poželjni idal-tip budućeg hrvatskog predsjednika. Jest da je Hitler bio fizička osoba, ali upravo je navršeno sedamdeset godina otkako je sebi raznio glavu, i teško da bi tko još mogao nauditi njegovu integritetu. DIP-ove službenice spriječile su fotografiranje njegova imena na glasačkom listiću, a zatim i glasačkih listića s imenima Nikole Tesle i Ante Starčevića – pa bi vjerojatno na isti način postupile i u slučaju drugih davno umrlih pozitivno ili negativno konotiranih povijesnih ličnosti:  Napoleona Bonaparte, Marije Terezije, kralja Zvonimira, Aleksandra Makedonskog ili Sokrata, da ih je netko ispisao na listiću…

Prava mala skolastička rasprava razvila se oko Isusa Krista. Potpisnik ovih redaka upitao je DIP-ove službenice smatraju li ga fizičkom ili mitskom osobom. "Nije na nama da o tome sudimo", uslijedio je odgovor. "Znam da nije, ali eto, sada moramo odlučiti bi li fotografiranje listića s njegovim imenom ugrozilo privatnost Isusa Krista", bili smo uporni.

"Isus Krist je očito osoba s imenom i prezimenom. Ako želite  fotografirati listić, ime i prezime moramo prekriti selotejpom. Nalog povjerenice za informiranje u tome je posve jasan".

Potom je završio naš posjet DIP-u.


 

aem_copy13186.jpg

Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija). 

<
Vezane vijesti