5 + 5 ANKETA CIVILNO DRUŠTVO 2007.

Najuspješnije događaj na civilnoj sceni u 2007. godini, prema mišljenju istaknutih članova nevladinih organizacija i novinara koji prate taj sektor, su promjene u radu Ureda za udruge i Savjeta za razvoj civilnoga društva (čiji je rad u protekle dvije godine bio najkritiziraniji, što se reflektiralo i u H-alteroviim tradicionalnim izborima događaja i osoba godine). Više od same smjene Jadranke Cigelj sa mjesta predstojnice Ureda, naše sugovornike veseli dolazak Igora Vidačka na tu poziciju. Za njega Dorino Manzin kaže: Mislim da izbor nije mogao biti bolji i drago mi je što je upravo on službena veza između Vlade i nevladinog sektora. On još dodaje: Jedino mi je žao što je gospođa Cigelj otišla na način po kojem je jedna druga Jadranka – točnije Kosor – oprala ruke od svega. Duboko suosjećam s osobnom tragedijom koju je gospođa Cigelj proživjela u logoru, no ona je svojim istupima i postupcima pokazala da je potpuno nekompetentna za tu poziciju. U tom smislu Vidačaka možemo smatrati osobom koja je najviše obilježila rad na civilnoj sceni u protekloj godini.

Najpozitivniji događaji Drugi najuspješniji događaj 2007. je građanska inicijativa protiv devastacije zagrebačkog Cvjetnog trga, koja je počela upozoravanjem protiv raspodaje prostora u staroj jezgri (i osvojila prvo mjesto u našoj anketi u 2006.), a ove je godine pokrenula peticiju i prikupila potpise 50 000 građana i utjecala na nastanak sličnih akcija poput Građanske inicijative za Split i okupljanja građana protiv narušavanja gradske jezgre u Dubrovniku. Iako su te akcije mnogo slabije u organizacijskom smislu i medijskoj pažnji koju su uspjele dobiti, vrlo je dobro da su se građani tamo aktivirali i započeli sudjelovati u javnim raspravama koje ih se direktno tiču, naglasio je Eugen Jakovčić, voditelj TV-emisije Cenzura i čelnik istoimene splitske Udruge za promicanje medijskih sloboda. Svi naši sugovornici jedino su inicijativi Pravo na grad i Zelenoj akciji dodjelili neko mjesto na svojim top listama, a prema riječima Tonija Vidana, predsjednika Savjeta za razvoj civilnog društva i člana Zelene akcije, 'Trio fantastikus': Vera Petrinjak Šimek, Teo Celakoski i Tomislav Tomašević, uspjeli su dići na noge cijeli grad i svima nam vratiti osjećaj da smo građani. Na trećem je mjestu sprečavanje donošenja Zakona o ostvarivanju prava na pravnu pomoć koje su zajedničkim snagama izlobirale brojne udruge. Ta je koalicija zabilježila i uspjeh, na svoju je stranu uspjela pridobiti i pučkog pravobranitelja Juricu Malčića i nekoliko uglednih pravnika, a u samom finalu postojanja 5. saziva Sabora i većinu saborskih zastupnika i zastupnica, pa Šeksu nije preostalo ništa drugo nego da izglasavanje zakona skine s dnevnog reda, objasnio je svoj izbor Tihomir Ponoš, novinar Novog lista. Naši sugovornici pohvalili su i rad GONG-a na proteklim parlamentarnim izborima te djelovanje Documente na području usmene povijesti i suočavanja s prošlošću. Zanimljivo da je samo Toni Vidan naveo djelovanje Zaklade Ane Rukavine, čije su akcije vjerojatno medijski najviše popraćene. Osim navedenih događaja, spomenuto je i djelovanje Vjerana Piršića iz udruge Eko Kvarner, prosvjedne akcije civilnih udruga zbog rekonstrukcije splitske Rive bez raspisivanja međunarodnog natječaja, usvajanje Operativnog plana Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva, prihvaćanje Zakona o volonterstvu), početak suđenja Branimiru Glavašu, ukazivanje na korupciju od strane Transparency Internationala i Partnerstva za društveni razvoj, projekt Sabor čistih ruku... HHO u magarećoj klupi Za najnegativniji događaj u protekloj godini naše su izbornice i izbornici proglasili krizu u HHO-u, odnosno brojne afere koje su potresle ovu organizaciju - od kaznenog progona bivšeg predsjednika Danijela Ivina, preko odvjetnika Veljka Miljevića koji je odlučio braniti Branimira Glavaša pa do financijske krize koja je zadesila udrugu.

Izrazito negativne reakcije dobili su sukobi na ženskoj sceni koji koče rad i stvaraju negativnu sliku te potpiruju predrasude o ženama kao kokoškama koje nisu u stanju djelovati zajednički za vlastitu dobrobit. Ženska mreža Hrvatske sve je manje relevantna, njene inicijative sve se manje ozbiljno shvaćaju, a stanje u njoj u dobroj mjeri oslikava stanje na feminističkoj sceni koja je sve više posvađana po liniji Ureda za ravnopravnost spolova i Helene Štimac Radin s jedne, i Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Gordane Lukač Koritnik s druge strane, komentira Tihomir Ponoš. Izrazito kritičan bio je po ovom pitanju Dorino Manzin: Nezadovoljan sam stalnim svađama, sukobima i podmetanjima na civilnoj sceni. Posebno sam zgrožen hajkom koju su pokrenule Đurđa Knežević i Bojana Genov protiv Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH – čiji pak rad, dakako, pozdravljam i smatram ga jednim od najboljim segmentima Sanaderova kabineta. Znakovito je i to što je nakon organizacije B.a.B.e. Žensku mrežu Hrvatske napustio i CESI. Nemam običaj ikoga prozivati 'ad hominem', a posebno ne zbog svoje pozicije u medijima. Međutim, u ovom slučaju ne treba šutjeti jer pouzdano znam da Bojana Genov potpisuje dokumente bez ikakvog znanja ostatka Ženske mreže. Ona je tu mrežu privatizirala i čudim se tome što educirane, pametne i emancipirane žene koje vode svoje organizacije pristaju na to da ih gospođa Genov i dalje predstavlja. Na trećem je mjestu najnegativnijih događaja na civiloj sceni u protekloj godini spomenuta neaktivnost udruga za vrijeme predizborne kampanje, bilo da je riječ o izostanku reakcije na programe stranaka ili pak lobiranju. Kao što to objašnjava Ponoš: Znakovita šutnja - dobar dio organizacija civilnog društva izbornu je 2007. godinu stoički odšutio. Izborna godina i predizborna kampanja pravo su vrijeme da se od političara iskamče obećanja, ali uz iznimku Centra za mirovne studije koji je pokrenuo raspravu o NATO-u, civilno društvo na dnevni red političarima nije uspjelo staviti ni jednu relevantnu temu. Četvrto mjesto zauzima rad Programskog vijeća HRT-a u kojem Žarka Puhovskog smeta politikantsko nastupanje predstavnika civilnoga društva. Dorino Manzin, pak kaže: Posebno me zabrinjava rad Programskog vijeća HRT-a koji se brine o dikciji Mislava Bage i njegovoga 'šta' i 'di' umjesto da se pozabavi nevjerojatnim ignoriranjem tema iz civilnog društva, što bi trebala biti jedna od temeljnih zadaća javne televizije. Kontroverzni događaji Posljednje mjesto pripada nedovoljnoj i neadekvatnoj zastupljenosti udruga u medijskom prostoru koju Eugen Jakovčić, predsjednik udruge Cenzura objašnjava riječima: Općenito mislim da je veća prisutnost sektora u medijima potrebna, zapravo ne nasilna prisutnost nego bolja artikuliranost i prepoznatljivost kao bi se približio građanima. Zanimljivo je da Dorino Manzin upravo iskorak civilnih udruga u medijima različitih profila ističe kao primjer pozitivnih događaja i u tom smislu navodi sljedće emisije Eko zona kolege Mladena Iličkovića na HTV-u, Cenzura kolege Eugena Jakovčića na ATV-u i emisiju Povećalo koju ja osobno uređuje i vodi na OTV-u te portal H-alter.

Još su se neki događaji našli na obje liste pa tako Tihomir Ponoš uvrštavanje ulaska manjinskog predstavnika Nazifa Memedija u Sabor komentira: Udruge i slučaj zastupnika Nazifa Memedija - u Saboru će prvi put sjediti zastupnik romske nacionalne manjine, ali čim je izabran izbili su skandali vezani uz Memedija, ali i njegove (i suprugine i sinovljeve) udruge. Ne radi se samo o sumnjivim financijskim poslovima i sumnjivom načinu trošenja novca dobivenog za programe i projekte, nego i o činjenici da je Memedi službeno bio na izborima podržan od cijelog niza romskih udruga, a da se prije nego što je potpisao suradnju sa Sanaderom o tome s njima nije konzultirao baš kao što se nije konzultirao ni sa kim tko predstavlja ostalih 11 nacionalnih manjina koje će on zastupati u Saboru. Hrvoje Prnjak pak, smatra to pozitivnim događajem i kaže: Iako su izbor Nazifa Memedija pratili brojni repovi, njegov izbor među društvo na Markovom trgu ima povijesno značenje (usprkos činjenici da mnogo toga na ovim prostorima ima navodno povijesno značenje), ne samo za romsku manjinu, već za jačanje demokratske svijesti općenito, kao i za jačanje svijesti o važnosti Drugog i Različitog Od pojedinačno navedenih negativnih događaja na listi su se još našli i stanje dubokog demokratskog deficita u zemlji i trajne arogancije političke elite spram javnosti, neizmijenjeni program udruge GROZD koji je krenuo u školski sustav, neartikuliranost kampanje u vezi s NATO –om, itd. Prilikom odabira najboljeg događaja postignuta je znatno veća usuglašenost negoli je to slučaj u odabiru najnegativnijeg. Pravo na grad je jedina inicijativa koju su svi spomenuli, iako je nisu smatrali najvažnijom. U tom smislu može se zaključiti da su promjene u Uredu za udruge vjerojatno najvažnija stvar za funkcioniranje samih udruga, dok je djelovanje Prava na grad najpozitivnija i najutjecajnija akcija na civilnoj sceni koja je pridonijela demokratizaciji društva i razvoju građanske svijesti. S obzirom na raznolikost negativnosti koje su naši sugovornici primjetili, ostaje otvreno pitanje jesu li one češća pojava nego li su pozitivne akcije koje udruge provode.

NAČIN PROVOčENJA ANKETE I ANALIZA REZULTATA: Anketu smo proveli na način da smo od aktera nevladine scene i novinara koji prate ovaj sektor zatražili da sami navedu 5 najpozitivnijih i najnegativnijih događaja u civilnom društvu protekle godine. U završnu listu uveli smo one događaje koji su spomenuti više od jedanput, i to na način da su rangirani s obzirom na bodove koje su dobili u pojedinačnim listama (prvo mjesto 5 bodova, a peto 1 bod). Pet najnegativnijih događaja: 1. Kriza u HHO - 15 2. Kriza ženske mreže u RH - 9 3. Slaba reakcija udruga za vrijeme izbora - 8 4. Rad programskog vijeća u HRT-u-7 5. Loša medijska zastupljenost udruga - 3 Pet najpozitivnijih događaja: 1. Promjene u Uredu za udruge Vlade RH i Savjetu za razvoj civilnog društva - 27 2. Građanska inicijativa Pravo na grad i njene posljedice - 23 3. Sprečavanje donošenja Zakona o ostvarivanju prava na pravnu pomoć - 10 4. Rad GONG-a na izborima - 7 5. Documenta – 4

KAKO SU GLASALI: Žarko Puhovski, sveučilišni profesor, član HHO-a Pet najpozitivnijih događaja: 1. Nedvojbeno jačanje utjecaja nevladinih udruga u javnosti, ali i jačanje njihova utjecaja na političko odlučivanje (posebice kada je riječ o ekologiji, ljudskim pravima, korupciji…); 2. Sprečavanje izglasavanja besmislene verzije Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći; nakon što je procedura već bila obavljena; 3. Početak suđenja Glavašu, do kojega – neovisno o političkome kontekstu – ne bi došlo bez pripravnoga rada i pritiska NVO-a; 4. Vidljivost i djelomičan uspjeh nastojanja da se spriječi daljnje oštećivanje zagrebačke gradske jezgre; 5. Aktivnosti na očuvanja dijelova dubrovačke gradske jezgre. Pet najnegativnijih događaja 1. Politikantsko nastupanje predstavnika civilnoga društva u Vijeću HRT-a; 2. Krađa i prekrađa projekata među nevladinim udrugama – primjerice preuzimanje programa javnost ima pravo znati, uz eliminiranje izvornih nositelja; 3. Ponovno sramoćenje GONG-a iznošenjem ne samo netočnih, nego i posve nemogućih rezultata izbora; 4. Orijentacija nevladinih organizacija koje bave pravom na grad na gradska središta, uz zapostavljanje neprivilegiranih stanovnika periferija; 5. Prihvaćanje (kvazi)-političkih funkcija na osnovi legitimacije civilnoga društva

Pet najpozitivnijih događaja: 1. KOALICIJA UDRUGA: razrješenje predstojnice Ureda za udruge Jadranke Cigelj, imenovanje novog predstojnika Igora Vidačaka te izbor novih članova Savjeta za razvoj civilnog društva: Ured je započeo rad na provođenju mjere iz Nacionalne strategije za poticanje razvoja civilnog društva i bolju suradnju sa Savjetom te OCD općenito. 2. KOALICIJA UDRUGA: aktivnosti koalicije brojnih udruga protiv usvajanja Zakona o ostvarivanju prava na pravnu pomoć: zbog manjkavih rješenja zakonskog prijedloga okupila se kolalicija od preko 20 udruga te nekoliko mreža koji su uz podršku Pučkog pravobranitelja, Pravobraniteljice za djecu, sindikata te ostalih institucija postigli neizglasavanje prijedloga zakona. Zbog njihovih aktivnosti oformljena je nova radna skupina koja bi trebala izraditi novi prijedlog. 3. URED ZA UDRUGE: Pokretanje postupaka za donošenje Kodeksa dobre prakse savjetovanja između OCD i tijela javne vlasti: Hrvatska će napokon dobiti Kodeks kojim će se propisati mogućnosti i obaveze sudjelovanja OCD-a u kreiranju i donošenju javnih politika i propisa na lokalnoj i nacionalnoj razini. 4. PRAVO NA GRAD I ZELENA AKCIJA: Sve aktivnosti Prava na grad i Zelene akcije: pokazali su primjere građanskog aktivizma i neposluha, bili su vidljivi, brojni i upućeni, inovativni i energični, probudili su dio građana Zagreba i dali dobar primjer udrugama i inicijativama sirom Hrvatske koje imaju slične probleme. 5. GONG I BROJNE UDRUGE: Okupljanje 1500 volontera za promatranje parlamentarnih izbora u Hrvatskoj i inozemstvu, suradnja brojnih udruga sirom Hrvatske s GONG-om na animiranju volontera i pružanju prostora za treninge, suradnja bosansko-hercegovačkih i srpskih udruga na istom pitanju na izborima u inozemstvu. Pet najnegativnijih događaja: 1. Nastavak afere oko provjera kandidata za članove Savjeta za razvoj civilnog društva i nerješavanje pitanja odgovornosti za tu provjeru: šutnja i nekonkretni odgovori nadležnih institucija (Vlade i Predsjednika RH) 2. Usvajanje Zakona o tajnosti podataka bez izmjena i dopuna Zakona o pravu na pristup informacijama: unatoč velikom angažmanu udruga i reakcijama iz udruga, medija i sindikata, Zakon je (iako popravljen) usvojen, cime je otezana primjena Zakona o pravu na pristup informacijama i povećana netransparentnost javnih tijela. 3. Zakon o azilu je usvojen, a da nije prihvaćena većina amandmana koje su OCD predlagale, a tiču se ljudskih prava azilanata. 4. Usvajanje GUP-a u Zagrebu, unatoč snažnim reakcijama Prava na grad i Zelene akcije te šire javnosti. Grad Zagreb pokazao je neodgovornost prema građanima i neosjetljivost na javnost i javni interes. 5. Netransparentnost rada lokalnih vlasti i neuključivanje udruga u lokalne javne politike, prvenstveno one koje se tiču planiranja (devastacije) javnih površina i javnog dobra (zraka, vode), podređenost kapitalu - primjeri od Istre (Rockwolla, golf terena) do Splita i Dubrovnika...

Martina Globočnik, predsjednica Fade Ina

Pet najpozitivnijih događaja: 1. Niz ekoloških akcija-Istra, Sisak; 2. Anti-NATO inicijativa - CMS, Food, not bombs i druge udruge i neformalne organizacije okupljene protiv militarizacije društva; 3. Inicijative mladih i organizacija u kulturi oko prenamjene gradskih prostora za razvoj kulturne i urbane scene- npr. Jedinstvo te aktivnosti protiv devastacije Cvjetnog trga u Zagrebu (Pravo na grad, Zelena akcija) 4. Ukazivanje na korupciju od strane Transparency Internationala i Partnerstva za društveni razvoj 5. Koordinacija nacionalnih i regionalnih udruga te povezivanje organizacija civilnog društva na temu - Suočavanje s prošlošću (Documenta, MMH, organizacije iz regije) Pet najnegativnijih događaja: 1. Animoziteti i sukobi na ženskoj sceni kroz 2007. godinu; 2. HHO - kao jedna od najznačajnijih organizacija za zaštitu ljudskih prava našla se u strukturalnim i financijskim problemima; 3. Neobičan izostanak reakcije i solidarnosti subjekata civilne scene; 4. Slaba reakcija civilnog društva na programe političkih stranaka u predizborno vrijeme.

Eugen Jakovčić, predsjednik Udruge za promicanje medijskih sloboda, urednik i voditelj TV emisije Cenzura

Pet najpozitivnijih događaja: 1. Odlazak bivše čelnice nevladina Ureda za udruge; 2. Dolazak Igora Vidačaka na mjesto čelne osobe Ureda za udruge. Radi se o osobi koja se dobro razumije u sektor. Njegovim dolaskom dogodila se bolja komunikacija između izvršne vlade i sektora; 3. Angažman Documente i ostalih ljudskopravaških udruga na području suočavanja s prošlošću; 4. Akcija udruga na čelu s Partnerstvom za društveni razvoj, odnosno njihov projekt Sabor čistih ruku. U ovom slučaju nedostajala je bolja komunikacija s javnošću ali je to svejedno jedan dobar iskorak nevladinog sektora u predizborno vrijeme; 5. Akcije u urbanizmu i devastaciji gradskih jezgri u Zagrebu, ali bi posebno istaknuo njihovu pojavu u Splitu i Dubrovniku. U tim gradovima akcije nisu toliko dobro koordinirane, no vrlo je dobro da su se građani tamo aktivirali i započeli sudjelovati u javnim raspravama koje ih se direktno tiču. Pet najnegativnijih događaja: 1. Kampanja u vezi NATO-a nikako nije dovoljno artikulirana. Građane se premalo informira o tom pitanju. 2. Sektor zakazuje i kod bolje komunikacije s građanima po pitanju ulaska u Europsku uniju. 3. U borbi protiv korupcije također bi trebalo biti više prisutnosti nevladinog sektora. 4. Projekt Sabor čistih ruku je trebao biti medijski više prisutan. 5. Općenito mislim da je veća prisutnost sektora u medijima potrebna, zapravo ne nasilna prisutnost nego bolja artikuliranost i prepoznatljivost kao bi se približio građanima.

Dorino Manzin, urednik i voditelj OTV-ove emisije Povećalo i predsjednik udruge Drugi korak

Pet najpozitivnijih događaja: 1. Najbolji događaj za civilno društvo u Hrvatskoj u 2007. godini je svakako odlazak Jadranke Cigelj s mjesta predstojnice Ureda za udruge Vlade RH i dolazak dr. Igora Vidačaka na tu poziciju. Mislim da izbor nije mogao biti bolji i drago mi je što je upravo on službena veza između Vlade i nevladinog sektora. Jedino mi je žao što je gospođa Cigelj otišla na način po kojem je jedna druga Jadranka – točnije Kosor – oprala ruke od svega. Duboko suosjećam s osobnom tragedijom koju je gospođa Cigelj proživjela u logoru, no ona je svojim istupima i postupcima pokazala da je potpuno nekompetentna za tu poziciju. Također, pozdravljam i konstituiranje Savjeta za razvoj civilnoga društva kojemu predsjeda Toni Vidan. 2. Pozdravljam napore ekologijskih udruga koje su se organizirale u inicijative Pravo na grad u Zagrebu (u suradnji sa Zelenom akcijom) i Građanske inicijative za Split; kao i osnutak Foruma za prostor u kojem će se razne organizacije zajednički odupirati devastaciji i uzurpaciji prostora. Javnost ipak nije toliko nemoćna pred interesima kapitalista, klijentelista i tajkuna. Veliki minus lokalnoj samoupravi. 3. Pozdravljam napore ekologijskih udruga za donošenje ZERP-a. Tu prije svega mislim na Eko-kvarner, Zelenu Istru, Mrežu zelenih udruga, Zelenu akciju i Plavi forum. Nadam se samo da Vlada neće popustiti Italiji i Sloveniji, tj. Evropskoj Uniji koji se ponašaju kao da smo kolonija (ova retorika je inače potpuno queer jer se istom koriste i komunjare i primitivna desnica). 4. Transparency International je samostalno provodio kampanju Imamo pravo znati, a u suradnji s GONG-om je inzistirao na tome da političke stranke objave prihode i rashode u predizbornoj kampanji. Upravo zahvaljujući njihovom papagajskom ponavljanju problematike političke i svake druge korupcije, vjerujem da je cjelokupno naše društvo (napose mediji) doseglo viši stupanj političke i građanske uljudbe. 5. Da se malo pohvalim, doista mislim da je ove godine civilni sektor zastupljeniji u medijima, kako mainstream, tako i onim alternativnim; što je iznimno bitno zbog komunikacije civilnog sektora s javnošću. Tu prije svega mislim na emisiju Eko zona kolege Mladena Iličkovića na HTV-u, Cenzura kolege Eugena Jakovčića na ATV-u i emisiju Povećalo koju ja osobno uređujem i vodim na OTV-u. Također, i ovaj portal je sve čitaniji što me posebno raduje. Još bih pozdravio rad CMS-a i donošenje AlterNATOra; kampanju Prijatelja životinja protiv uzgoja životinja za krzno; održavanje Međunarodne konferencija o utvrđivanju istine o ratnim zločinima i sukobima u organizaciji Documente; napore udruga Krila i Nada da se terapijskim jahanjem pomogne djeci s teškoćama u razvoju itd. Pet najnegativnijih događaja: 1. Nezadovoljan sam stalnim svađama, sukobima i podmetanjima na civilnoj sceni. Posebno sam zgrožen hajkom koju su pokrenule Đurđa Knežević i Bojana Genov protiv Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH – čiji pak rada dakako pozdravljam i smatram ga jednim od najboljim segmentima Sanaderova kabineta. Znakovito je i to što je nakon organizacije B.a.B.e. Žensku mrežu Hrvatske napustio i CESI. Inače, nemam običaj ikoga prozivati ad hominem, a posebno ne zbog svoje pozicije u medijima. Međutim, u ovom slučaju ne treba šutjeti jer pouzdano znam da Bojana Genov potpisuje dokumente bez ikakvog znanja ostatka Ženske mreže. Ona je tu mrežu privatizirala i čudim se tome što educirane, pametne i emancipirane žene koje vode svoje organizacije pristaju na to da ih gospođa Genov i dalje predstavlja. Naprosto ne mogu vjerovati da netko s fakultetskom diplomom može pristati na to. Stoga veliki – ma svemirski veliki minus - Ženskoj mreži koja se zbog ponašanja Bojane Genov pretvara u stroj za blaćenje drugih udruga i institucija. U tome joj pomažu gospođa Knežević, Iskorak, Kontra i jedna državna dužnosnica koja je zapravo mozak operacije. Očekujem da će se ovo gordo klupko početi odmotavati tijekom 2008. godine. 2. Skandalozno je to što je nakon svega neizmijenjeni program udruge GROZD krenuo u školski sustav. Posebno pozdravljam napore Foruma za slobodu odgoja i Građanske koalicije Stop rizičnom spolnom odgoju; no Vlada očito nije imala dovoljno sluha. Veliki je to minus za ministra Primorca. 3. Smatram da je participacija (ili bolje rečeno neparticipacija) žena i mladih na prethodnim parlamentarnim izborima posebno zabrinjavajuća. Organizacija CESI se jako trudi da iznese taj problem do šire javnosti, ali čini mi se da civilni sektor (a da ne govorim o političkim strankama) previše ne mari za neomaskulinizaciju politike. 4. Posebno me zabrinjava rad Programskog vijeća HRT-a koji se brine o dikciji Mislava Bage i njegovoga šta i di umjesto da se pozabavi nevjerojatnim ignoriranjem tema iz civilnog društva, što bi trebala biti jedna od temeljnih zadaća javne televizije. 5. Nedovoljno se pozornosti posvećuje nelegalnim kamenolomima koji diljem Hrvatske niču kao gljive. Tu smo svi zakazali, a posebno državni inspektorat, što također ukazuje na korupciju.

Toni Vidan, predsjednik Savjeta za razvoj civilnog društva i aktivist Zelene akcije

Pet najpozitivnijih događaja: 1. Sve veći broj ad hoc građanskih inicijativa koje se javljaju kao reakcija na posljedice lošeg upravljanja i divlje tajkunizacije, ne dozvoljavajući da svinjarije prođu u tišini i prisiljavajći odgovorne na djelovanje (Vrbani, Kupska, smjena direktora rafinerije u Sisku, utuživanje odgovornih u Karlovačkoj pivovari,...); 2. Kampanja Pravo na grad, koja je pomakla granice utjecaja organizacija civilnog društva i postavila standarde djelovanja do sada ne zabilježene u Hrvatskoj. Trio fantastikus: Vera Petrinjak Šimek, Teo Celakoski i Tomislav Tomašević, uspjeli su dići na noge cijeli grad i svima nam vratiti osjećaj da smo građani. 3. Uključivanje razvoja civilnog društva kao jednog od četiri prioriteta programa pretpristupne financijske pomoći IPA za period 2008-10. Time se osiguralo otvaranje novog financijskog programa u okviru prve komponente IPA-e, sa značajnim sredstvima za sudjelovanje organizacija civilnog društva u razvoju i nadzoru javnih politika relevantnih za dosezanje europskih standarda. 4. Humanitarna kampanja Zaklade Ana Rukavina. 5. Konstituiranje novog saziva Savjeta za razvoj civilnoga društva i imenovanje Igora Vidačka na čelo Ureda za udruge. Pet najnegativnijih događaja: 1. Na vrh liste ne stavljam neki događaj, već stanje dubokog demokratskog deficita u zemlji i trajne arogancije političke elite spram javnosti, a koje su tijekom 2007. ponajbolje ilustrirali događaji poput političkog konsenzusa velikih stranaka oko ulaska u NATO bez referenduma i ponašanje gradske vlasti u Zagrebu. 2. Programi prezentirani tijekom parlamentarnih izbora, koji svojom bezidejnošću i nedostatkom sadržaja podsjećaju na drugi veliki problem hrvatskog društva: nedostatak političke volje za artikuliranjem jasne razvojne vizije Hrvatske. 3. Još jedna propuštena šansa za ulazak u političku arenu vjerodostojne zelene stranke na nacionalnoj razini. 4. Ubrzani odlazak donatora iz Hrvatske i komercijalizacija udruga. Uslijed odlaska donatora, udruge se sve manje bave zagovaranjem, a sve više dohodovnijim djelatnostima poput edukacije, izdavaštva i sl. 5. Protuzakonite sigurnosne provjere nad izabranim članicama i članovima Savjeta za razvoj civilnog društva.

Tihomir Ponoš, novinar Novog lista

Pet najpozitivnijih događaja: 1. Slučaj Cigelj - slučaj je pokrenula Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije, a ubrzo se pokazalo da je predstojnica Ureda za udruge zatražila sigurnosnu provjeru svih deset izabranih članova Savjeta za razvoj civilnog društva iz udruga; Jadranka Cigelj je razriješena na zahtjev Jadranke Kosor koja je krivo pripisala šaljivi upitnik za sigurnosnu provjeru kojega je izradila Jagoda Munić Jadranki Cigelj. Slučaj je u siječnju dosta uzdrmao Vladu, a rezultat svega je kakav takav napredak u sferi sigurnosnih propisa. 2. Pravo na grad - zagrebački gradonačelnik Milan Bandić već godinama nema nikakvu opoziciju u Gradskoj skupštini, a ove je godine opoziciju dobio na ulicama i trgovima. Inicijalni događaj za stvaranje Prava na grad je planirano preuređenje Cvjetnog trga. Celakoski i Zelena akcija pristojno su iživcirali Bandića, na peticiju prikupili više od 50.000 potpisa, ali je na kraju u Gradskoj skupštini ipak usvojen GUP po mjeri Bandića i građevinskih investitora. Konačan rezultat mogli bismo vidjeti na lokalnim izborima u svibnju 2009. godine. 3. Stop rizičnom spolnom odgoju - ad hoc koalicija uspijevala je cijelu godinu intrigirati javnost temom spolnog odgoja u školama i oponirala je GROZD-ovu programu i idejama Primorčevog ministarstva vještije nego neposredni GROZD-ov konkurent, Forum za slobodu odgoja. Iako je i njihov rezultat na kraju bio neuspješan (GROZD-ov program je otkupljen, baš kao što je i ekipa iz Foruma stavila potpis na ugovor s Ministarstvom) cjelogodišnje održavanje priče živom nije mali uspjeh. Usput, da nije bilo te koalicije pitanje je bi li Ministarstvo otkupilo oba programa. 4. Ad hoc koalicija udruga protiv Prijedloga Zakona o ostvarivanju prava na pravnu pomoć, ili besplatnu pravnu pomoć. Prijedlog zakona bio je između groznog i još goreg. Ta je koalicija zabilježila i uspjeh, na svoju je stranu uspjela pridobiti i pučkog pravobranitelja Juricu Malčića i nekoliko uglednih pravnika, a u samom finalu postojanja 5. saziva Sabora i većinu saborskih zastupnika i zastupnica, pa Šeksu nije preostalo ništa drugo nego da izglasavanje zakona skine s dnevnog reda. Time je ta koalicija omogućila HDZ-u da u svoj program među 409 obećanja stavi i izradu zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, usvajanje zakona bit će jedno od mjerila u pregovaračkom poglavlju 23 s EU, a nova radna skupina (ovom zgodom i s ljudima iz udruga) je osnovana. Još samo da Prijedlog zakona bude koliko-toliko suvisao. 5. U Sisku se dogodila svojevrsna pobuna protiv Ine. Rafinerija koja je trebala biti modernizirana do 2005. godine neće biti modernizirana do 2011. godine, a golemi broj oboljelih od raka u Sisku u izravnoj je vezi s činjenicom da je rafinerija zastarjela, da zagađuje i da je koncentracija sumporovodika u sisačkom zraku 2006. godine bila 99 puta veća od maksimalno dopuštene. Nije bilo druge nego da se građani i oboljeli od raka samoorganiziranju i, ako već oni ne mogu riješiti problem jer ne raspolažu milijardama potrebnim za modernizaciju, ukažu na problem Pet najnegativnijih događaja: 1. Znakovita šutnja - dobar dio organizacija civilnog društva izbornu je 2007. godinu stoički odšutio. Izborna godina i predizborna kampanja pravo su vrijeme da se od političara iskamče obećanja, ali uz iznimku Centra za mirovne studije koji je pokrenuo raspravu o NATO-u, civilno društvo na dnevni red političarima nije uspjelo staviti ni jednu relevantnu temu 2. Kriza u HHO-u - najutjecajnija domaća organizacija za zaštitu ljudskih prava našla se u velikoj krizi. U svibnju je za predsjednika izabran Danijel Ivin, iako se znalo da se protiv njega vodi kaznena istraga. Nakon što je DORH dovršio istragu i odlučio pokrenuti kazneni progon Ivina, njegovo je članstvo zamrznuto. Osim Ivinovog slučaja vjerodostojnost HHO-a poljuljao je i dugogodišnji aktivni član Veljko Miljević koji je prihvatio braniti Branimira Glavaša i Karlovačku pivovaru optuženu da je ispuštanjem ugljičnog dioksida usmrtila Karlovčanina Zdravka Martinovića. Svemu tome treba pridodati i tešku financijsku krizu Odbora. 3. Ženska mreža Hrvatske također je u krizi - toj mreži ženskih udruga prijeti implozija jer su članice mreže sve nezadovoljnije, a CESI je iz ŽMH i istupio. ŽMH sve je manje relevantna, njene inicijative sve se manje ozbiljno shvaćaju, a stanje u njoj u dobroj mjeri oslikava stanje na feminističkoj sceni koja je sve više posvađana po liniji Ureda za ravnopravnost spolova i Helene Štimac Radin s jedne i Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Gordane Lukač Koritnik s druge strane. 4. Politizacija udruga - SDP je neposredno prije izbora osnovao Elektu, udrugu za promatranje izbora čiji rad i financira. Zakonski ništa nije sporno, nije loše ni što je GONG dobio konkurenciju (zašto i on ne bi bio na tržištu), ali je sve izvedeno toliko loše i traljavo da je Elektu malo tko ozbiljan shvatio kao još jednu udrugu za promatranje izbora, a gotovo svatko kao parapolitičku udrugu stranke kojoj je načelno dobra suradnja s nevladinim organizacijama važna. Usprkos najavama, Elekta do danas nije objavila izvore financiranja, osim SDP-ove donacije od 200.000 kuna. 5. Udruge i slučaj zastupnika Nazifa Memedija - u Saboru će prvi put sjediti zastupnik romske nacionalne manjine, ali čim je izabran izbili su skandali vezani uz Memedija, ali i njegove (i suprugine i sinovljeve) udruge. Ne radi se samo o sumnjivim financijskim poslovima i sumnjivom načinu trošenja novca dobivenog za programe i projekte, nego i o činjenici da je Memedi službeno bio na izborima podržan od cijelog niza romskih udruga, a da se prije nego što je potpisao suradnju sa Sanaderom o tome s njima nije konzultirao baš kao što se nije konzultirao ni sa kim tko predstavlja ostalih jedanaest nacionalnih manjina koje će on zastupati u Saboru.

Hrvoje Prnjak, novinar i urednik Slobodne Dalmacije

Pet najpozitivnijih događaja: 1. Inicijativa protiv urbanističke devastacije zagrebačkog Cvjetnog trga – u početku stidljivi otpor samovolji gradskih čelnika u očitoj sprezi s građevinskim tajkunima prerastao je u građansku akciju koja bi, ne bude li dodatnih iznenađenja, mogla spriječiti betonizaciju središta grada. Barem za neko vrijeme... 2. Uloga Suzane Jašić i GONG-a na proteklim izborima – broj povreda izbornih pravila sveden je na minimum, što je, ruku na srce, posljedica kakvog-takvog povećanja stupnja političke kulture u Hrvatskoj, ali i budnosti GONG-ovih promatrača, koje se više ne gleda kao “unutrašnje neprijatelje”. Dakako, na izbornim mjestima za dijasporu stvari i dalje ne stoje tako idilično, ali bože moj... Pa tek smo nekih sedamnaest godina u demokraciji, je li... Zrelost punoljetnosti tek slijedi! 3. Izbor prvog romskog saborskog zastupnika – iako su izbor Nazifa Memedija pratili brojni repovi, njegov izbor među društvo na Markovom trgu ima povijesno značenje (usprkos činjenici da mnogo toga na ovim prostorima ima navodno povijesno značenje), ne samo za romsku manjinu, već za jačanje demokratske svijesti općenito, kao i za jačanje svijesti o važnosti Drugog i Različitog. 4. Vjeran Piršić – ekološki aktivist Udruge Eko-Kvarner koji u 2007. nije imao onoliko zapaženih istupa kao godinu prije, u slučaju Družba Adria na Omišlju, ali se dodatno afirmirao kao zastupnik ekološki sve aktivnijih građana te žrtava ekološki opasne proizvodnje (u slučaju solinske tvornice azbestnih proizvoda Salonit). 5. Prosvjedne akcije civilnih udruga zbog rekonstrukcije splitske Rive bez raspisivanja međunarodnog natječaja (zahvat težak najmanje 70 milijuna kuna), koji istina nije urodio bilo kakvim rezultatom, jer su radovi nastavljeni, ali je nakon višegodišnje tišine u sličnim prilikama razbudio civilnu scenu drugog po veličini grada u državi, koji je – kad su u pitanju civilne inicijative ovog tipa – već duže vrijeme daleko od drugog mjesta u Hrvatskoj. Upravo stoga, ovaj događaj nadilazi uske lokalne okvire. Pet najnegativnijih događaja: 1. Ljubomir Čučić – iako je davno napustio nevladinu scenu, njegovo medijsko apostrofiranje u kontekstu obiteljskog nasilja baca neugodnu sjenu i na njegovo prijašnje djelovanje u Hrvatskom vijeću Europskog pokreta, čiji je bio višegodišnji čelnik. Istina, Europski dom i Europski pokret je morao napustiti odmah po izbijanju prvih afera, no ostaje neugodna činjenica da smo na čelu formalne proeuropske organizacije, koja je tobože trebala sricati abecedu EU-kracija na ovim prostorima, imali - nasilnika 2. Antireklama za nevladinu scenu svakako je i afera Danijela Ivina, koji je na čelu Hrvatskog helsinškog odbora zamijenio Žarka Puhovskog. Naime, Ivin je optužen za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, nakon čega je HHO dobio novog predsjednika u rekordnom roku - Ivu Banca. 3. Opet HHO, odnosno angažman Veljka Miljevića u obrani Branimira Glavaša, osumnjičenog za ratne zločine u Osijeku. Dakako, nije sporan eventualni profesionalni odvjetnički izazov, kojega je Miljević prepoznao u postupku protiv Gravaša, no ako znamo da je odvjetnik Miljević istodobno bio i član Izvršnog odbora (a ranije je bio i potpredsjednik) HHO-a, onda se stvari mijenjaju. Iz prostog razloga što se ove dvije dužnosti potiru. Naravno da Glavaš na kraju procesa može biti i proglašen nevinim, no stvar je već u startu više nego apsurdna, još više nego u vrijeme kada je Miljević preuzeo slučaj Franje Tureka, bivšeg obavještajca, koji se našao pred sudom zbog prijave da je nelegalno prisluškivao, tj. kršio građanska prava! 4. Odlazak još jednog sindikaliste u političare - Boris Kunst, višegodišnji čelnik Udruge radničkih sindikata Hrvatske, kandidirao se na HDZ-ovoj listi i ušao u Sabor. E sad, naravno da to ne mora biti ništa loše za samog Kunsta, kojemu je možda i dozlogrdilo upozoravanje na socijalne probleme bez puno efekta (sličnu transformaciju prošao je svojedobno i današnji HNS-ovac Dragutin Lesar), ali ovim je ionako siromašna hrvatska sindikalna scena ostala bez još jednog prepoznatljivog lidera, a sumnja automatski pada i na brojne njegove ranije sindikalne akcije. 5. Akrobatski obrat Šemse Tankovića, ne zato što je očito tome sklon, već zbog toga što je ovu poruku o političkoj prevrtljivosti poslao u svojstvu zastupnika bošnjačke nacionalne manjine. Iako je pred izbore konstatirao da će podržati SDP jer su ljudi koje on zastupa bliži toj stranci i njezinoj političkoj platformi, nakon izbora je naglo promijenio mišljenje. On najbolje zna zašto, no ostaje gorak okus koji trgovačke principe pretpostavlja svim ostalima. Važno je, dakako, ovdje napomenuti da bi Šemso istu ocjenu zaslužio i da su se HDZ i SDP u ovoj priči našli u obrnutim ulogama!

Igor Vidačak, predstojnik Ureda za udruge Vlade RH

Pet najpozitivnijih događaja: 1. Normativni pomaci prema kvalitetnijem okviru za potporu i razvoj civilnog društva – ponajprije usvajanje Operativnog plana Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva i početak sustavnog praćenja provedbe zacrtanih mjera u sljedećim godinama te prihvaćanje Zakona o volonterstvu kojim se jasnije utvrđuju uvjeti i načela volontiranja. 2. Jačanje institucionalnog okvira za dijalog države i organizacija civilnog društva – konstituiranje i početak vrlo aktivnog rada Savjeta za razvoj civilnog društva – u 2007. održano devet sjednica te niz javnih rasprava i konferencija. 3. Napredak prema transparentnijem sustavu financiranja udruga iz državnog proračuna – usvajanjem Kodeksa pozitivne prakse standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga u Hrvatskom saboru stvoreni su preduvjeti za poboljšanje procedura dodjele financijske potpore organizacijama civilnog društva iz državnog proračuna, kao i za veću transparentnost dodjele javnog novca. 4. Snažnije uključivanje udruga u praćenje procesa pristupanja Hrvatske EU - započeo je s radom Zajednički odbor civilnog društva Hrvatske i EU kao prvi institucionalizirani oblik uključivanja civilnog društva u proces pristupanja EU, te važan korak prema kvalitetnijem dijalogu udruga s predstavnicima sindikata i poslodavaca u tom procesu; za Hrvatsku je otvoren program Zajednice Europa za građane kojim se pruža financijska potpora projektima promicanja aktivnog europskog građanstva; razvoj i dijalog civilnog društva izdvojen je kao zasebna komponenta unutar programa IPA čime će se omogućiti sustavnija potpora organizacijama civilnog društva u praćenju provedbe pravne stečevine EU u Hrvatskoj u sljedećim godinama. 5. Jačanje građanskog aktivizma i pozitivni primjeri kvalitetnog javnog zagovaranja – Inicijativa Pravo na grad, Koalicija udruga za besplatnu pravnu pomoć i druge srodne inicijative dobri su primjeri pozitivnih pomaka prema uvođenju modernijih oblika interesne reprezentacije u radu organizacija civilnog društva u Hrvatskoj. Pet najnegativnijih događaja: 1. Slabi pomaci prema financijskoj održivosti djelovanja udruga – nedovoljno korištenje postojećih uvjeta za poticanje individualne i korporativne filantropije; 2. Sporost reformi i uspostave jasnih standarda socijalnog ugovaranja države i organizacija civilnog društva u području socijalne skrbi, zaštite zdravlja i izvaninstitucionalnog obrazovanja; 3. Još uvijek nemamo novi Zakon o zakladama kojim bi se pojednostavnio proces registracije i olakšavanje uvjeta vezanih uz imovinu zaklade prilikom osnivanja; 4. Nedostatan interes medija za sustavno i nesenzacionalističko praćenje tema s područja razvoja civilnog društva; 5. Slabost istraživačkog potencijala u organizacijama civilnog društva za sustavno i neovisno praćenje i analizu ključnih javnih politika.