Iz sunčanog, vrućeg dana Ismail Musliu ulazi u tamu. Tamu kazana, kako zovu zgradu termoelektrane Kosovo B u kojoj izgara ugljen. To je njegovo radno mjesto. Kosovo, najmlađa europska država, peta je na svijetu po rezervama lignita, najnekvalitetnijeg i najjeftinijeg ugljena koji se smatra i najprljavijim fosilnim gorivom. Je li to dobrobit ili prokletstvo? U termoelektranama Kosovo A i B plaće su dobre, ali radnici obolijevaju i umiru od bolesti dišnih puteva. Termoelektrana Kosovo A proglašena je najgorim pojedinačnim zagađivačem u Europi. O tome nitko ne vodi računa, niti postoji lista profesionalnih bolesti na Kosovu.

"Ako Ministarstvo misli da nas može zavarati tako da jednima malo poveća, a drugim još više uzme, jasno im poručujemo: ne može! Dosta je pretakanja iz šupljeg u prazno! Iduće godine povećat će jednima, a oduzeti drugima, ali nećemo dozvoliti da nas to razjedini u našem zahtjevu za povećanjem budžeta svih redovnih djelatnosti u kulturi", poručili su iz inicijative Dosta je rezova!

"Politike zapošljavanja, kao i sve druge javne politike, bi se trebale u načelu donositi strateški, promišljeno i dugoročno uz procjene njihova učinka prije nego se donesu, kao i evaluaciju za vrijeme i nakon same provedbe. U Hrvatskoj je nažalost drukčiji slučaj te se politike uglavnom donose stihijski i na temelju onoga što je kratkoročno politički oportuno, najčešće bez analize učinka", govori Kristijan Kovačić iz Mreže mladih Hrvatske.

Hrvati i protuslovlja naziv je zbirke mikroeseja o odnosu Hrvata i nekih riječi s kojima žive. Donosimo esej na temu ponuda/potražnja.

Hrvati i protuslovlja naziv je zbirke mikroeseja o odnosu Hrvata i nekih riječi s kojima žive. Donosimo esej na temu korisnik/vlasnik.

Hrvati i protuslovlja naziv je zbirke mikroeseja o odnosu Hrvata i nekih riječi s kojima žive. Donosimo esej na temu uhljeb/radnik.

S brodogradnjom trebali bismo podvući crtu i primijetiti da je borba za brodogradnju puno šira od borbe za jednu industriju – a onda i to da nitko nije do sada imao bolje argumente od brodograditelja, čije velike brojke same stoje u korist radništva, a čija se borba upravo zato može uzeti kao pars pro toto ("dio za cjelinu"), a ljudi se mogu poistovjetiti s brodograditeljima i s borbom za pravo na rad i pravo na normalan život od svojeg rada.

Solidarnost s Uljanikom ne zbog Uljanika samog, već zbog sviju nas i ne samo zbog straha od mogućeg nasilja. Solidarnost jer trebamo nadu, žudimo za empatijom, suosjećanjem, sposobnošću brige za drugoga koja nije nepotizam nego je znak ljudskosti. Naš aktivni angažman treba odmah sada, ne tek ako stvari pođu po zlu. Gradnja društva dostojnog čovjeka, gradnja sustava koji služi svojim građanima. Gradnja odnosa s drugim, odnosa koji nije isključivanje, odbacivanje, negiranje. Potpuno suprotno, inkluzija sviju. Tek tada ćemo moći reći da imamo državu, koja će nam – svima - omogućavati dostojan život.

Radnici Uljanika, 3. maja i Brodotrogira kao i svih brodogradilišta u zemlji danas vode bitku koja nije samo bitka za njihova radna mjesta, već bitka protiv neoliberalnih EU politika koje već godinama sustavno štete svim ljudima u Hrvatskoj i urušavaju posljednje ostatke socijalne države. Zato radnici-brodograditelji predstavljaju zadnju liniju obrane. Ako pak svi u Hrvatskoj, radnici, nezaposleni, blokirani, iseljeni stanu uz brodograditelje, posljednju veliku homogenu i snažnu skupinu radnika, borba za brodogradnju može postati trenutak u kojem ćemo konačno svi zajedno reći – dosta!

U Europi 58 posto država krši pravo na kolektivno pregovaranje, tri četvrtine država krši pravo na štrajk, dok 20 posto zemalja isključuje radnike iz zakona o radu. Riječ je o nalazima Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC) koja je prije nekoliko dana objavila godišnji Globalni indeks prava za 2018. godinu, a koji pokazuje kako se demokratski prostor za radnike smanjuje dok je korporativna pohlepa u porastu.