Članci tagirani sa: marksizam stranica 1 od 1

200 godina Friedricha Engelsa

200 godina Friedricha Engelsa, urednici Maroje Višić i Miroslav Artić, Durieux Zagreb, 2020.
Protekla godina 2020., bila je okrugla, moglo bi se čak reći zaokružena godina, numerički svakako, no istodobno bila je to godina korjenitih preokreta pače neočekivanih promjena pred kojima i u aktualnoj godini svima zastaje dah. Sve protekle godine, i sve one koje će tek doći satkane su od rađanja i umiranja, uzleta i padova, sjećanja i spomena istaknutih pojedinaca, skupina i događaja. Tako je i nezaboravne 2020. krajem studenoga obilježena dvjestota godišnjica rođenja Friedricha Engelsa.

SDP - moralni i moderni kapitalizam

Foto: ytb-prtsc
Davor Bernardić je predstavio novi politički program SDP-a. U njemu, kaže Bernardić, SDP obećava da će zastupati čovjeka koji živi od svojeg rada, one slabije i nezaštićene, siromašne i umirovljenike, ali i poslodavce. Njihovi interesi, interesi radnika i poslodavaca, više nisu suprotstavljeni, tvrdi Bernardić. No usprkos rečenom rad i kapital su u kapitalizmu itekako suprotstavljeni, a to da se ta suprotstavljenost ignorira, neutralizira i naturalizira – predstavlja jedan od kamena temeljaca proizvodnje političkog konsenzusa danas.

Marx i Engels o anarhizmu

Foto: A.K.
Zadnjih se godina na ljevici sve više javljaju stare ideje koje se pokušavaju prikazati kao nove. Osim što ih njihovi zagovornici nazivaju novim imenima, dodatno ih pokušavaju legitimirati pozivanjem na (dijelove) Marxove teorije. U ovom tekstu prikazat ćemo Marxove i Engelsove političke ideje kako bismo odgovorili na pitanje jesu li baš sve te "nove" ideje na ljevici originalne ili je pak na djelu isti teorijsko-ideološki sukob koji traje već više od 150 godina.

Kumovi i sinovi

Ivan Ergić, bivši nogometaš, sadašnji marksist: Doživio sam situacije poput onih u filmu The Godfather - sjediš za stolom s vlasnicima kluba koji misle da su bogovi i tretiraju te kao prljavštinu. Profesionalni sportaši često su pod svjetlom javnosti, ali nemaju ništa za reći protiv sustava; ili nisu dovoljno zreli, ili jednostavno nisu još svjesni.

Potreba za vođom

Leszek Kolakowski: Totalitarizam nije nužno u protuslovlju s ljudskim potrebama. Ljudima treba sloboda, ali im je potrebna i sigurnost. Sloboda i sigurnost često se sudaraju.

MILAN KANGRGA (1. svibnja 1923. - 25. travnja 2008.)

Što se mene osobno tiče: Ne želim živjeti u neistini, pa onda to još misaono (filozofijski) potvrđivati kao nešto samo po sebi razumljivo i kao takvo podnošljivo! Želim do kraja svoga života ostati pošten prema sebi samome i Haronovim čamcem prijeći preko Stiksa kao takav! Možda mi tamo prijeko, na drugoj obali, bude oprošteno za moju životnu naivnost?!
Tako je govorio Milan Kangrga, povodom svoga 84. rođendana, 1. maja 2007. godine, u razgovoru s Borislavom Mikulićem.

Ledeni dah konsenzusa i kapitala

Udruženje studenata filozofije, Klub studenata komparativne književnosti K i Klub studenata sociologije Diskrepancija u suradnji s Multimedijalnim institutum iz Zagreba i Delavsko-pankerskom Univerzom iz Ljubljane organizirali su 14. i 15. ožujka na Filozofskom fakultetu dvodnevni simpozij pod nazivom Pitanje klase i njegove dislokacije u politike identiteta

FILOZOFSKI RAZGOVOR S KANGRGOM, 2. dio

Milan Kangrga: "U svojoj Etici, htio sam na tekstovima iz Biblije pokazati pravi smisao moralnog nauka Isusa Krista s jedne strane, te naučavanja i životno-crkvene prakse Katoličke crkve (posebno u Hrvatskoj danas), s druge strane. Neki se čude mojem stavu da je (moralni) nauk Isusa Krista moj povijesni i ljudski uzor, a ja zapravo mislim na autentičnost Kristova nauka po onome najboljem s čime on nastupa na historijsku pozornicu. "