S punim uvjerenjem možemo reći kako će jedini urbanist 21. stoljeća biti kapital. Kapital i katastrofe. Kapitalopolis je, kako se voli reći, betonska džungla. Fizička gustoća njegove gradnje u direktnoj je vezi s društvenom, ekonomskom i svakom drugom gustoćom. No, jedna stvar koja vrijedi za džunglu, promakla je kapitalopolisu: bioraznolikost. On je samo površinski spektakl različitosti, ali ispod se nalazi hladan i sirov jezik algoritama i preciznih kodova koje propisuje kapital. Svaki velegrad postaje fraktalna slika cijelog svijeta. Očišćena od ideja i vrijednosti, sve što preostaje za arhitekturu je 'forma bez utopije'

Inficirani smo, neočekivano, i virusom koji se zove - "drugačiji svijet je moguć".

Je li "Futurizam u Zagrebu" samo uljez u zemlji koja se zagleda sve dalje u perfekt?

Tisuće srednjoškolki i srednjoškolaca u Zagrebu je danas bučno i srčano prosvjedovalo zbog klimatskih promjena. Pridružili su se tako mladima diljem svijeta, u više od sto zemalja i tisuću gradova, koji prosvjeduju za očuvanje Zemlje, jedinog doma koji imamo. Prosvjede je incirala šestnaestogodišnja švedska aktivistkinja Greta Thunberg. "Tu smo da pokažemo otpor prema sadašnjem sistemu koji se ponaša kao da klimatske promjene ne postoje. Što će se dogoditi s našim plažama, zrakom, koja je naša budućnost? Borit ćemo se dok se bolja budućnost ne ostvari!", rečeno je u govoru na Markovom trgu.

Od prvog siječnja glavni grad Norveške ukinuo je zadnjih nekoliko stotina parkirališnih mjesta u svom povijesnom središtu koje je postalo u cijelosti pješačka i biciklistička zona. Takav početak godine u kojoj je Oslo proglašen i Europskom zelenom prijestolnicom tek je nastavak lokalnih politika koje usmjeravaju grad prema kvalitetnijem i održivijem mjestu za život. Primjera ima i u neposrednom okruženju - Beč i Ljubljana su unazad koju godinu izrazito prometne ulice Mariahilfer i Slovensku cestu, pretvorili u pješačke zone. U Zagrebu je situacija drugačija - izostaje čak i pokušaj iskoraka.

"U sumrak etičkog i profesionalnog medijskog izvještavanja i predstavljanja, u jeku histerije lažnih vijesti i zazivanja 'mitraljeskih gnijezda', ne možemo se ne zapitati, koliko još huškačke retorike i manipulacije kao društvo možemo podnijeti, a da riječi prijezira, osude i mržnje ne postanu okrutna, stravična, nasilna djela", stoji u reakciji na medijsku i općedruštvenu erupciju mržnje prema izbjeglicama. Reakciju je potpisalo preko 450 osoba iz aktivističkih, medijskih, akademskih i umjetničkih krugova te podržalo gotovo 40 kolektiva, organizacija, uredništava i inicijativa. Reakciju još uvijek možete podržati svojim potpisom.

Exit West Moshina Hamida izuzetno je vješto napisan roman koji izaziva empatiju prema migrantima, ali nije puki apel na otvaranje granica. Naprotiv, roman pokazuje da za suživot i stvaranje bolje budućnosti svi sudionici procesa moraju biti promijenjeni, izgubiti svoje predrasude (privilegije?) i učiti neposrednim iskustvom. Hamid pokazuje da je pitanje odnosa prema migrantima mnogo više od humanitarne krize ili diplomatskih pregovora – ono će odrediti sliku svijeta u kojem želimo živjeti u budućnosti.