Jedino hrvatsko utočište za galebove ne nalazi se kako bismo možda očekivali na Jadranu, već na kontinentu, u mjestu Jagodno u blizini Velike Gorice. Ranjeni ili bolesni galebovi ovdje se oporavljaju dok ne budu spremni za povratak u svoje stanište. O njima volonterski brinu članovi udruge Društvo za zaštitu, pomoć i proučavanje ptica Ornitološki laboratorij koji su prošloga tjedna uputili apel javnosti za pomoć preko Facebooka. Utočištu, naime, prijeti zatvaranje zbog nedostatka sredstava za njegovo vođenje.
"Nemamo uvjete i to nas muči. Sada moramo postaviti ogradu oko jezera. Cijena 25 metara ograde je oko 250 kuna, a nama treba kilometar. Moramo kupiti i stupiće. Radimo i otočić koji će plutati na jezeru i na kojem će biti smješteni ranjeni i akutno ugroženi galebovi. Imat će isto ogradu da ne mogu pasti u vodu. Svakodnevno kupujemo hranu u konzervi, brikete. Zato smo morali pozvati građane na doniranje. Financiramo se isključivo putem donacija i iz vlastitog džepa", kaže predsjednik udruge Manuel Jacmenović.
Ozbiljan trošak koji sami financiraju predstavlja gorivo koje troše na svakodnevni put do jezera i skupljanje ptica.
"Ne možemo čekati da se skupi deset galebova pa da ih pokupimo zajedno nego po svakoga pojedinačno treba ići, a sve to košta. Imamo po cijeloj zemlji mrežu volontera, u Splitu Dubrovniku, Rijeci, Ogulinu... Želimo da u svakom dijelu zemlje možemo pokupiti pticu u nevolji", ističe.
Trenutno udruga ne dobiva nikakvu institucionalnu podršku te osim donacija, pozivaju volontere koji su vješti u pisanju projektnih prijedloga da im se jave s obzirom da se žele prijavljivati i za europska sredstva.
Umjetno jezero na koje dolaze i galebovi s cijele obale pretvoreno je u oporavilište u suradnji s biologom Zoranom Pišlom i udrugom Živa prirode. Osim galebova tamo se oporavljaju i druge ptice vodarice.
"Sve ranjene ptice kojima treba oporavak idu u Jagodno. One koji ne mogu letjeti imaju tamo plivalište i hranilište, slobodne su i nitko ih ne dira", ističe Jacmenović.
Osim ptica vodarica, spašavaju, njeguju i vraćaju u prirode i razne druge vrste manjih ptica, lastavice, kosove, drozdove golubove, patkarice. Godišnje ih spase 200 do 300, dok za oporavak većih ptica poput orla nemaju uvjete. Najveća ptica koju su ove godine spasili bio je škanjac kojega su pustili natrag u slobodu u Istri.
"Pogled u oku ptice, to me motivira. Iz tog oka vidim pati li ptica, je li u nekoj boli, treba li pomoć. Netko može primiti pticu i neće osjetiti ništa, ja kada je primim osjetim drhti li, je li u šoku, treba li piti i jesti, je li dehidrirana… Sve se to vidi i ako se dulje bavite pticama, lako ćete prepoznati znakove. Na primjer, ako stišće oči ili ima zelenu stolicu, žedna je. Ako joj je prsna kost skočila, nije dugo jela ili je riječ o nekoj bolesti", nabraja Jacmenović koji na jesen planira izdati priručnik za othranu ptica koje se pronađu u nevolji. Snima i kratke video savjete o svakoj pojedinoj ptici. U videima koji su objavljeni na YouTube kanalu udruge možete saznati kako se koja ptica treba hraniti da ih se može pustiti natrag u prirodu.
"Ptica nije spašena kada je nađemo već kada je vratimo u prirodu. Prije desetak godina napravio sam Facebook stranicu i krenuo davao savjete jer nisam više mogao gledati krive savjete za othranu ptica koje sam stalno viđao po internetu. Ljudi su me osim savjeta počeli pitati i mogu li mi donesti pticu i tako je sve ovo krenulo", ističe Jacmenović.
Danas udruga koja je registrirana prije tri godine, ima stotinjak članova, među njima i veterinara koji se specijalizira za ptice i sada pregledava one ranjene. Zovu ih brojni građani koji pronađu pticu u nevolji, a do galebova su došli silom prilika. Dok na obali primjerice postoji oporavilište za bjeloglave supove na Cresu i u Šibeniku Sokolarski centar za ptice grabljivice, ranjenim galebovima se jednostavno nitko nije bavio.
"U Dalmaciji i priobalju nema sluha za njih. Ima ih puno, ljudi ih uglavnom doživljavaju kao štetočine, veterinari nemaju sluha i oni su bili prepušteni sami sebi dok ih nismo počeli dovoditi na naše jezero. No, mi životarimo, iako se bavimo važnim poslom", zaključuje Jacmenović.
Rad utočišta za galebove možete podržati donacijom na broj računa udruge Ornitološki laboratorij ERSTE HR 4224020061100864591.
Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
