Obrazovni sustav u Hrvatskoj i njegova skoro pa započeta reforma već su dovoljno medijski prožvakani i ispolitizirani do te mjere da svatko tko se usudi nazvati političarom, članom neke inicijative ili još bolje - djielom hrvatske konzervativne buržoazije - misli kako polaže pravo da isti taj sustav uredi po svojoj mjeri i uvjerenju. Zasićenje oko ove važne teme započelo je 2012. godine kada su razne udruge i reliktne stranke, koje u javnosti ne podržava ni 1 posto hrvatske populacije, odlučile iskrojiti sudbinu hrvatskog obrazovanja. Ono se laganim korakom nastavilo sve do danas uz prešutno odobravanje vladajućih s obje strane.Ovaj hvalevrijedan obrazovni projekt sve više primjećuju i ostale jedinice lokalne i regionalne samouprave. Grad Sisak tako će sljedeće školske godine započeti provedbu programa Građanskog odgoja kao izvannastavne aktivnosti u petim razredima svih devet osnovnih škola
Umjesto mjesta za izgradnju i promjene na bolje, obrazovanje je već dugi niz godina fronta za bespotrebne svjetonazorske ratove na svim razinama - od osnovnog pa sve do visokog. U javnosti i medijima godinama cirkuliraju hrpe huškačkih komentara i informacija, učestalo se spominju spolovi, rodovi, zdravstvo i građanstvo. Bauk kurikularne reforme mjesecima je plašio roditelje pod Grozdom morala i čudoređa.
Raspuštale su se radne skupine, mijenjali nacrti i prijedlozi zakona, spajali nespojivi fakulteti, mijenjali rektori i dekani, obvezni predmeti stavljali u međupredmetne sadržaje, predlagali alternativni programi po uvjerenju roditelja, smjenjivali voditelji i ministri.
U posljednjih nekoliko godina, u javnom prostoru nisu se mogle čuti nikakve suvisle i jasno definirane teme vezane za obrazovanje i njegove strukturne probleme niti je, sada već kronično marginaliziranom glasu struke, pridavana ikakva važnost. Glavna televizijska lica koja su gostovala po raznim televizijskim emisijama, umjesto učitelja, učenika i stručnjaka, postala su vođe nekakve promašene revolucije.
Obrazovanje je očito snašlo prokletstvo kao i svaku političku temu u Hrvatskoj - postalo je ideološki obojeno. Kada nešto postane ideološki obojeno - napredak prestaje. Ne priča se argumentirano već jezikom ulice, činjenice i znanje više ne vrijede, a laži kao i dezinformacije postaju prihvatljive. Uvijek prisutni nedostatak novca u obrazovanju, preopširan sadržaj i prevelik broj predmeta, potplaćeni i društveno degradirani učitelji i učiteljice. Zapitajte se kada ste čuli, vidjeli ili pročitali nešto više od sitnih medijskih objava gore navedenih problema? Vjerojatno nikad.
Nikakva kampanja, peticija, javna rasprava i prozivanja, referendumi i skupovi udruga i stranaka nisu bili inspirirani gorućim problemima hrvatskog obrazovanja. Sustav je, sada je potpuno sigurno, trul od temelja, a narodu se daje samo "Obrazovanja i igara".Čak 96,1 posto riječkih osnovnoškolaca zadovoljno je temama koje su obrađivali, a gotovo 100 posto učenika smatra kako su im usvojeni sadržaji jako korisni u svakodnevnom životu
No, ovo nije još jedna tužna priča hrvatskog obrazovnog sustava o kojima ste navikli slušati. Dok se u javnosti po tko zna koji puta raspravlja o trivijalnim temama i likovima, u nekoj drugoj galaksiji, oko 400 riječkih osnovnoškolaca ovaj je tjedan kroz dva školska sata Građanskog odgoja učilo kako se postaje odgovoran građanin i kako to znanje primijeniti dalje u životu.
Naime, u 22 osnovne škole na području grada Rijeke, djeca su ovoga tjedna sa svojim učiteljima simulirali postupak demokratskih izbora u razrednom odjelu, naučili što je izborno povjerenstvo i napravili sami svoju kandidaturu za razredne izbore.
Idućih će tjedana, u dogovoru s učiteljima, posjetiti neku od udruga iz Rijeke i saznati više o njezinom radu, učit će o cyberbullingu, zdravoj prehrani, odgovornosti prema kućnim ljubimcima, financijama, poštivanju drugačijih, poduzetništvu, korupciji i volontiranju. Riječki školarci usvojit će znanja koja će im biti potrebna da uskoro postanu odgovorni građani koji će znati kako prepoznati korupciju, koja je razlika između žiro i tekućeg računa, koja su njihova prava, zašto je važno izaći na izbore i kako samo jedan sat volontiranja može doprinijeti zajednici u kojoj žive. Da, dobro ste čuli.
Negdje u Hrvatskoj zaista postoji lokalna sredina koja je umjesto nazadovanja odlučila odabrati napredak i ulagati u djecu i mlade. Rijeka je kroz uvođenje Građanskog odgoja generacijama učenika odlučila podariti znanje i iskustvo koje će ih pripremiti za kasniji život. Iz gradskog Odjela za odgoj i školstvo kažu nam kako je okidač za inicijativu oko uvođenja Građanskog odgoja u riječke osnovne škole bilo posljednje veliko istraživanje političke pismenosti učenika završnih razreda srednje škole iz 2015. godine koje je samo potvrdilo porast netrpeljivosti i netolerancije, kao i zabrinjavajuću razinu političke pismenosti.
"Rijeka je tada odlučila da je vrijeme za čekanje prošlo i poduzela potrebne korake za uvođenje GOO-a u svoje škole tijekom 2015. i 2016. godine, kako bi sve bilo spremno za eksperimentalnu provedbu u školskoj godini 2016./2017. Kako u Hrvatskoj nije postojao priručnika za GOO namijenjen učenicima tog uzrasta, a koji na jednom mjestu objedinjuje svih šest dimenzija GOO-a te obrađuje teme na učenicima blizak i zanimljiv način, naš prvi korak bio je razraditi program te izraditi priručnik za učenike", objašnjava nam Lana Golob, savjetnica za programe u Odjelu za obrazovanje grada Rijeke i jedna od autorica priručnika.Negdje u Hrvatskoj zaista postoji lokalna sredina koja je umjesto nazadovanja odlučila odabrati napredak i ulagati u djecu i mlade. Rijeka je kroz uvođenje Građanskog odgoja generacijama učenika odlučila podariti znanje i iskustvo koje će ih pripremiti za kasniji život
Izrađeni priručnik Učenik građanin knjiga je iz koje učenici petih i šestih razreda na satu Građanskog odgoja na zanimljiv i slikovit način uče o pojedinim temama. Da je na ovom projektu radila stručna i kompetentna skupina obrazovnih stručnjaka, govori u prilog i činjenica kako su uz priručnik svim učenicima u 22 osnovne riječke škole podijeljene i građanske mape, svojevrsna zamjena klasičnih bilježnica u kojima učenici sami kroje njihov sadržaj (unutra stavljaju fotografije koje su zabilježili na terenskoj nastavi, rezultate istraživanja koja su proveli, intervjue, ulaznice od događanja koja su posjetili). Izrađen je i program kao i smjernice za učitelje provoditelje te su provedene i opsežne edukacije.
Građanski odgoj je uveden kao izvannastavna aktivnost eksperimentalno u 2016./2017. u šest škola, a od ove je godine ponuđen svim zainteresiranim školama kojima je Grad Rijeka osnivač, uključile su se 22 od 24 škole. Eksperimentalno uvođenje odabrano je kako bi se lakše utvrdila uspješnost programa te, sukladno rezultatima, uvele eventualne izmjene.
Kako je građanski odgoj općenito u Hrvatskoj teško veoma tema, što je dovelo i do zastoja s njegovim uvođenjem u sve škole još u 2014. godini, zanimalo su nas riječka iskustva. "S roditeljima imamo samo pozitivna iskustva, naime, pojedini roditelji su nas samoinicijativno kontaktirali kako bi iskazali oduševljenje s onim što njihova djeca uče te čak i činjenicu da su i oni ponešto naučili od svoje djece tijekom njihova pohađanja GOO-a", napominje Golob.
Nastava Građanskog odgoja nije obavezna, a u riječkim školama odvija se zadnji nastavni sat u danu, tako da učenici koji ga odaberu ne pohađati, mogu otići kući jer su gotovi s nastavom. No, sudeći po evaluaciji prve godine provedbe Građanski odgoj će biti jedan od dražih predmeta riječkih osnovnoškolaca zato što je njih čak 96,1 posto zadovoljno temama koje su obrađivali, a gotovo 100 posto učenika smatra kako su im usvojeni sadržaji jako korisni u svakodnevnom životu.Građanski odgoj je uveden kao izvannastavna aktivnost eksperimentalno u 2016./2017. u šest škola, a od ove je godine ponuđen svim zainteresiranim školama kojima je Grad Rijeka osnivač, uključile su se 22 od 24 škole
Ovaj hvalevrijedan obrazovni projekt sve više primjećuju i ostale jedinice lokalne i regionalne samouprave. Grad Sisak tako će sljedeće školske godine započeti provedbu programa Građanskog odgoja kao izvannastavne aktivnosti u petim razredima svih devet osnovnih škola. Interes su pokazali još i jedna škola iz Bjelovara, profesorica iz Bjelovarsko-bilogorske županije, Istarska županija, civilni sektor iz Splita te Primorsko-goranska županija. Građanski odgoj u Rijeci se planira proširiti i na učenike sedmih i osmih razreda, a u tijeku je izrada programa i priručnika.
Uz ovaj projekt u Rijeci djeluje i Školica zdrave prehrane, program za darovite učenike kao i za one s teškoćama u razvoju. U pripremi je program potpore obrazovanju pripadnika romske nacionalne manjine kao i izrada novog, modernog programa ranog učenja informatike koji će biti besplatan za sve učenike od 1. do 4. razreda osnovne škole.
Kada je općenita situacija s obrazovanjem na državnom nivou katastrofalna, lokalni primjeri vraćaju nadu u moderno školstvo po mjeri 21. stoljeća. Školstvo koje brine o znanju i vještinama svih učenika ulaže u njih i priprema ih za budućnost. Upravo iz tog razloga ovakvim programima treba se pružiti sva moguća vidljivost u javnosti i ne dozvoliti pokušaj ideološkog kontaminiranja. Rijeka je postavila standard, standard koji bi trebao vrijediti u svakom dijelu ove države.
