Teroristi na Balkanu

U analizi sročenoj na 252 stranice, koja je zajedničko djelo američkih i hrvatskih obavještajnih službi i koju je pribavio Associated press, piše da su ekstremisti, koji su pokušali da se infiltriraju u zapadnu Europu iz Afganistana koridorom koji vodi preko Turske, Kosova i Albanije, bili djelomično financirani gotovinom koja je dolazila od švercanja narkotika. Izvješće donosi nove dokaze za potporu onog što vlasti već dugo sumnjaju: teroristi su iskoristili prednost poroznih balkanskih granica i relativno opuštenih službi sigurnosti kako bi se susreli, trenirali i moguće napali ciljeve negdje u Europi. - Oni bi dolazili ovdje, ili tražiti logističku i financijsku potporu, ili kontaktirati određene individue kako bi dobili instrukcije, ili na trenutak se sakriti pred onima koji ih slijede, kaže Dragan Lukač, zamjenik direktora SIPA-e, bosansko-hercegovačkog ekvivalenta američkom FBI u intervjuu agenciji AP. Tisuće islamskih boraca, ili mudžahedina, došli su u Bosnu i Hercegovinu kako bi se za vrijeme rata u toj zemlji, od 1992.-1995., borili na strani Muslimana. No, militanti, uključujući i one za koje se sumnja da imaju veze s al-Quaidom, bili su aktivni u regiji i prije nego što je situacija prerasla u etnički konflikt, kaže se u obavještajnom izvješću. Izvješće apostrofira Kamr Ad Din Khirbanija, člana Alžirske oružane islamske skupine, ili GIA-e, koji je došao u Zagreb, Hrvatsku, 1991. godine, kako bi pokrenuo humanitarnu organizaciju na izravan zahtjev al-Quaidinog vođe Osame bin Ladena. U izvješću se dodaje da je Khirbani upotrijebio organizaciju Al-Kifah kako bi “infiltrirao članove GIA-e u Bosnu i Hercegovinu” i borio se za to da Iran i druge neimenovane arapske države preko Al-Kifaha pokriju tu operaciju transferom novca. GIA je stajala iza serije bombaških terorističkih napada koji su pogodili parišku podzemnu željeznicu 1995. godine, i u kojim je ubijeno osam ljudi te ranjeno stotine drugih no izvješće ne pravi vezu između tih napada i Khirnabija, iako se u njemu kaže da ju je CIA tražila. Alžirska veza je dobro poznata bosansko-hercegovačkim vlastima: Bensayah Belkacem, jedan od šestorice bosansko-hercegovačkih državljana koji su rođeni u Alžiru i koji je u zatvoru u američkoj vojnoj bazi Guantanamo Bay na Kubi, navodno je imao nekoliko telefonskih razgovora s Abu Zabaydahom, za kojeg se smatra da je operativni šef al-Quade u Afganistanu i pomoćnik Bin Ladena. No, bosansko-hercegovački i međunarodoni dužnosnici naglašavaju da ta balkanska zemlja ne treba biti smatrana rasadnikom terorističkih aktivnosti. - Ono čime smo zabrinuti ovdje su iste stvari s kojima bismo bili zabrinuti i u Sjedinjenim Američkim Državama ili zapadnoj Europi ili bilo gdje, gdje je terror podigao svoju glavu, kaže u intervjuu AP-u glavni zapovjednik NATO-a u Bosni i Hercegovini, brigadni general Louis Weber. Weber dodaje da ne samo da je velika većina bosanskohercegovačkih muslimana umjerena i sekularna nego da je u zemlji prilično mala opasnost od terora i zbog toga jer nije velika zajednica onih koji bi poduprijeli takvu vrst aktivnosti. - Sigurnosne mjere koje su uvedene poslije 11. rujna 2001. godine, uključujući i uhićenje i deportaciju desetina sumnjivih ekstremista te budnog držanja na oku i promatranja ostalih, kreirale su situaciju za koju možemo reći da je takva vrst mišljenja stavljena pod kontrolu, kaže Lukač.