Probni period uzimanja posebnog poreza na prometnu gužvu u glavnom gradu Švedske trajat ce šest mjeseci (od januara do lipnja 2006.), a odluka se odnosi na sva vozila registrirana u Švedskoj a koja voze unutar gradske jezgre u vrijeme između 6.60 i 18.30 radnim danom. Cijena prometovanja varira od 10 kruna u najranijim jutarnjim satima te kasnim popodnevnim, te 15 i 20 kruna – najskuplja pristojba plaća se u periodu između 7.30 i 8.30 te 16.00 i 17.30 sati, kada su prometne gužve u pravilu najveće.
Unutar gradske jezgre postavljeno je 18 kontrolnih stanica. Registarska tablica vozila koja prometuju tim mjestima automatski se snima i pohranjuje u registar Državne službe za ceste. Nitko ništa ne primjećuje i promet se odvija kao i obićno. Vozači koji su prešli kontrolnu stanicu moraju u roku od pet dana platiti porez na račun Državne službe za ceste. Odgovornost je vozača, odnosno vlasnika vozila, da se porez plati na vrijeme i u točnom iznosu, jer nikakva uplatnica ne dolazi doma na kućnu adresu.
Svi registrirani vlasnici vozila u cijeloj zemlji dobili su ovih dana poštom detaljne upute o iznosu, vremenu uzimanja poreza, točnim pozicijama kontrolnih stanica te ostalim važnim uputama.
Istovremeno je uprava grada pojačala kolektivni promet sa dodatnih 200 autobusnih linija a spremna je uvrstiti čak i više autobusa ukoliko to bude potrebno. Svi ovi autobusi koriste etanol kao gorivo. Etanol je vrsta alkohola koja se dobiva biokemijskom preradom biljaka koje sadrže visok postotak sećera ili škroba, pa su tako primjenjive namirnice za proizvodnju šećerna repa, kukuruz, pšenica, celuloza iz stabala te vino. Ovo gorivo ne proizvodi nikakve otrovne plinove pri izgaranju pa tako pridonosi smanjenju zagađenja stakleničkim plinovima i globalno, ne samo lokalno.
Cilj ovoga probnog perioda je smanjenje prometa unutar gradske jezgre za 10 do 15 % na najprometnijim mjestima, bolja dostupnost lokacijama u centru grada te povećanje korištenja kolektivnog gradskog prometa umjesto osobnih automobila a koja bi trebala pridonijeti da se zagađenje ugljičnim dioksidom i ostalim otrovnim plinovima drastično smanji. Jedna trećina emisije ugljičnog dioksida u Stockholmu dolazi samo od prometa pa su tako mjerenja pokazala da je za vrijeme 2003. godine samo u uzoj jegri grada iz prometnih vozila ispušteno oko 240 000 tona ugljičnog dioksida, a da ne govorimo o svim ostalim opasnim tvarima.
Računa se da će prihodi od ovog poreza doseći brojku od 75 miliona kruna mjesečno a planiraju se potrošiti na dalji razvoj kolektivnog gradskog prijevoza. Osim ranije spomenutog etanola kao alternativno gorivo koristi se i bioplin. To su područja u koja će se ulagati više novca i razvijati novije tehologije koje prljaju gradove i prirodu i štete ljudskom zdravlju bitno manje nego ove koje danas koristimo.
Nakon ovog probnog perioda od šest mjeseci analizirati će se rezultati te će o njima ovisiti buduća sudbina ovog projekta.
