Šume trebaju ostati opće dobro

Očuvanje biološke raznolikosti, održivo korištenje njenih komponenti te pravedna raspodjela dobrobiti, to su glavni ciljevi UN-ove Konvencije o biološkoj raznolikosti koja od 1993. godine vrijedi u 157 zemalja, a dannjezina donošenja, 22. svibnja, je Međunarodni dan biološke raznolikosti. Ove godine stručnjaci Programa za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP) svjetskoj javnosti skreću pozornost na problem negativnog utjecaja čovjeka na prirodu u semiaridnim (polusuhim) područjima naše Planete, koja pokrivaju 47 posto njezine površine, a vrlo su osjetljiva zbog variranja količine padalina. Umjesto da unapređuju sustav zaštite prirode koji je loš jer njime rukovodi Ministarstvo kulture, što je nevišeno u civiliziranom svijetu, 76 saborskih zastupnika donijelo je na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, 18. svibnja 2006. izmjene Zakona o šumama koje propisuju mogućnost da se pojedine šume i šumska zemljišta u državnom vlasništvu izdvoje iz šumskog gospodarskog područja, te da se vlasništvo nad njima i pravo građenja prenesu na fizičku ili pravnu osobu. Protestiramo, jer se ove izmjene odnose isključivo na krčenje šuma u svrhu ekspanzije građevinskih projekata i lake zarade kamenolomskih i građevinskih lobija. Lakom zaradom su nastala Hrvatskačuda poput Kamen-Ingrada, otoka Vira ili Žnjana, ili 200 Bechtelovih divljih kamenoloma. Koliko je zaštita prirode zapostavljena objašnjava činjenica da je u 2006. godini za nju odvojeno 75 milijuna kuna, dakle malo više nego za betonski osječki trg. Sramotni su i proračuni javnih ustanova za upravljanje parkovima prirode koji iznose oko 1 milijun kuna, malo više od proračuna Općine Gorjani. Zato su službenici u zaštićenim područjima prepušteni glumiti klaune, zabavljati i privlačiti