Prvu socijalnu samoposlugu otvorio je u Rijeci franjevački red, dok su ih u drugim gradovima osnovale udruge civilnog društva, crkva i Crveni Križ. Lokalna samouprava najčešće osigurava samoposlugama prostor, dok režije i ostale tekuće troškove snose organizacije koje ih vode. Tijekom vikend akcija ispred trgovačkih centara volonteri pretežno skupljaju hranu i higijenske potrepštine, a ponekad udruge, kulturni i trgovački centri te druge organizacije osiguravaju i veće donacije. Korisnici socijalnih samoposluga uglavnom su ljudi čija mjesečna primanja ne postoje ili nisu dostatna za osiguravanje osnovnih životnih potreba.
Video prilog udruge BRID na primjerima riječke i sisačke samoposluge otvara pitanje opstanka socijalnih samoposluga i njihovog volonterskog rada, naglašavajući nužnost umrežavanja kao prvi korak u održavanju ovog očito bitnog socijalnog modela.

