Nedavnu vijest o prijedlozima reforme studentskog standarda od strane Instituta za razvoj obrazovanja (IRO) studenti nisu dočekali s prevelikim oduševljenjem, ali ona zapravo ne predstavlja neku novinu što se tiče IRO-a jer institut već dugi niz godina zagovara povećanje izravnog financiranja u vidu stipendija.
Veću pažnju javnosti privukao je zaključak IRO-ve studije Financiranje visokog obrazovanja i socijalna dimenzija u Hrvatskoj: analiza i preporuke, izrađene 2013. godine u sklopu projekta ACCESS, koja predlaže postepeno ukidanje neizravnih potpora poput subvencionirane prehrane i smještaja, ali povećanje izravnih u smislu stipendija i kredita, tj. državnih zajmova. Godinu dana nakon izdavanja publikacije, javni su prostor preKrediti i izravno financiranje neće smanjiti javna izdavanja, već će ih povećati, a sustav neće biti pravedniji i bolji. Slijedit će dodatna birokratizacija studentskih službi, cijene studentskih obroka i smještaja će se vjerojatno povećati, a možda i školarineplavile vijesti o mogućnosti uvođenja studentskih kredita ili zajmova, ukidanja neizravnih potpora koje bi zamijenile izravne mjesečne u iznosu od 3200 kuna. Pojava takvih informacija dovodi do jednog zaključka – potpisnici tekstova nisu pročitali studiju te se nisu potrudili ni doći do pravovaljanih informacija. Opsežna studija, podijeljena u nekoliko segmenata, navodi niz dobrih razloga za reformu standarda naglašavajući kako trenutni sustav nije socio-ekonomski pravedan te da financijsku potporu, bilo putem izravnih ili neizravnih potpora, uživaju i studenti kojima takva pomoć nije potrebna. Publikacija, bez preciznog izračuna, ističe kako iznos potpore treba odgovarati dokazanim financijskim potrebama studenta te da taj iznos nužno varira među različitim grupama studenata. Dodaju kako bi iznosi potpora trebali biti dostatni za pokrivanje studentskih životnih troškova i školarina te smatraju kako je potrebno omogućiti svim studentima da pod jednakim uvjetima sudjeluju u sustavu potpora.
Vrlo važno je naglasiti kako cilj studije nije ponuditi gotove modele koji bi se implementirali odmah, već jasno naglašava kako su daljnje i detaljnije analize nužne. Iako se većinom zagovaraju modeli izravnog financiranja poput kredita i stipendija, studija uzima u obzir i alternativne modele koji, između ostalog, uključuju različite modele školarina - od potpunog ukidanja do toga da svi studenti plaćaju školarine.
Kao temeljne razloge reforme studentskog standarda IRO navodi nepravednost sustava te naglašava kako više od 70 posto ukupnih izdvajanja za financijske potpore studentima odlazi na prehranu. Iz IRO-a navode, kako je prema podacima MZOS-a za 2012. godinu, 250 milijuna kuna otišlo na subvencioniranje prehrane, a 21,5 milijuna kuna na subvencioniranje smještaja. Tome dodaju da su subvencije, u većini slučajeva, dostupne svim redovnim studentima, dok izravne potpore u vidu nacionalnih stipendija prima tek šest posto studentskog tijela.
Reforma studentskog standarda je neosporna i nužna jer je stanje na tom području gotovo nepromijenjeno već petnaest godina, ne računajući minorne zahvate poput prošlogodišnje izmjene pravilnika o pokriću troškova prehrane studenata. Najvažnije pitanje koje se postavlja je kako i kada će se reforma provoditi. S obzirom na sve češće spominjanje reforme u javnosti, odgovor smo pokušali saznati u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, ali bezuspješno.
Ministarstvo kao temelj reforme navodi Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije, dokument od gotovo dvjesto stranica usvojen 17. listopada Sasvim je jasno, reforma će se provoditi, ali bez jasne vizije i bez dostatnih istraživanjaprošle godine, koji smatra "značajnim strateškim dokumentom i podlogom u nacionalnom obrazovnom sustavu, na svim razinama".
Iz MZOS-a nastavljaju kako se u Strategiji kod pitanja studentskog standarda "posebno ističe socijalna dimenzija koja bi trebala utjecati na izgradnju socijalno pravednijeg sustava visokog obrazovanja te višu razinu demokratičnosti sustava, odnosno dostupnost visokog obrazovanja svim skupinama mladih osoba", i dodaju da su izvršene određene analize (ne navode koje) aktualnog sustava potpora i financijskih pokazatelja izravnoga i neizravnog financiranja pojedinih segmenata studentskog standarda, a da su na temelju tih analiza izvršene određene reformske aktivnosti na području stipendiranja i sustava subvencionirane prehrane.
Navode kako je u sustavu stipendiranja poseban naglasak stavljen na socio-ekonomski status te da je povećan mjesečni iznos stipendija, kao i da je ministarstvo u 2015. osiguralo značajnija sredstva za dodjelu stipendija pa tako navode podatak da budžet za sve stipendije iznosi 76 milijuna u 2015. godini dok je u 2013. iznosio 41 milijun. Kao ključni kriterij za dodjelu stipendija, kako navode u ministarstvu, uzima se prihod članova zajedničkog kućanstva studenta koji ne prelazi 65 posto proračunske osnovice, što iznosi skoro 2200 kuna prema podacima za 2015. godinu.
Na upit o kreditima i zajmovima, iz MZOS-a konkretan odgovor nismo dobili osim da Strategija predviđa mogućnost uvođenja studentskih kredita kao dopunskog oblika financiranja koji bi bio dostupan svim studentima. Također su nam iz ministarstva odgovorili da je planirano povećanje ulaganja u studentski standard kroz Strukturne fondove EU u okviru kojih bi se unaprijedila i proširila infrastruktura smještaja. Ukratko, dobili smo odgovore u kojima nam nije odgovoreno ništa konkretno.
Isti upit, kao i ministarstvu, uputili smo i studentskim predstavnicima Sveučilišta u Zagrebu. Mario Mašić, zamjenik predsjednika zagrebačkog Studentskog zbora, smatra da je reforma potrebna, ali da se u nju ne smije ulaziti nepromišljeno, već kroz seriju analiza.
"Sustav financiranja preko izravnih studentskih stipendija u teoriji ne zvuči loše, no glavna stavka na koju treba misliti je rangiranje studenata po socioekonomskom statusu. Treba pomno razmotriti čimbenike koji bi bili uključeni u jednadžbu socijalnog statusa. Recimo, sustav dokumentacije za određivanje socioekonomskog statusa se koristi i pri prijavi za studentski smještaj, pa ipak svake godine određeni broj studenata ilegalno prodaje svoje mjesto u studentskom domu budući da im zapravo nije potreban. Takve stvari posebno osuđujemo i smatramo da im je potrebno doskočiti jer po toj analogiji dio studenata kojima pomoć nije potrebna, ostvarivali bi maksimalni iznos studentskog kredita. Također, trud najuspješnijih studenata treba nagraditi kroz sustav stipendija, a pitanje je bi li trenutne stipendije ostale ili bi bile uključene u izravne studentske stipendije", govori nam Mašić te dodaje da je prije provođenja bilo kakvih reformi financijske potpore potrebno podići infrastrukturu studentskog standarda na višu razinu.
Kredite smatra delikatnim pitanjem i dodaje da su popularni u zemljama gdje je cijena visokog obrazovanja visoka i predstavlja jedini put do njega.
"U Hrvatskoj je visoko obrazovanje dostupno velikom dijelu populacije, a kroz nekoliko reformi moglo bi postati dostupno gotovo svima. Mišljenja smo da bi takvi krediti, s niskom kamatom i potpomognuti od strane države doprinijeli tomu da se visoko obrazovanje približi i najudaljenijim dijelovima društva", kaže Mašić te naglašava kako studenti moraju biti uključeni u provedbu bilo kakve reforme te da prije ikakve reforme treba proći niz analiza kako bi se izbjegle greške.
"Potrebno je prilagoditi infrastrukturu studentskog smještaja u potpunosti te prehrane kao dva najbitnija aspekta studentskog života. Također bi svakako trebalo uključiti studentsko mišljenje kako bi oni pružili konstruktivnu kritiku i gledište na problem koji se pokušava riješiti. Smatram da uz jasno definirane ciljeve i dobru strategiju svi zajedno možemo podići razinu studiranja na jednu višu razinu, na zadovoljstvo svih koji sudjeluju u tom procesu", zaključuje Mašić.
Treba pomno razmotriti čimbenike koji bi bili uključeni u jednadžbu socijalnog statusaMašićevo mišljenje o participaciji studenata u odlučivanju ne dijeli predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije Neven Budak koji smatra da bi studenti trebali imati samo parcijalnu ulogu u nekim pitanjima.
"Što se tiče studenata, konzultirali smo studentske udruge pri samoj izradi Strategije i sasvim sigurno da ćemo se o nekim pitanjima savjetovati sa studentskim udrugama. Pogotovo o onim pitanjima koja se tiču izravno studenata, studentskog standarda. Ali moram reći da su za većinu pitanja ipak potrebni stručnjaci", izjavio je Budak prilikom predstavljanja organizacije rada na Cjelovitoj kurikularnoj reformi.
Sasvim je jasno, reforma će se provoditi, ali bez jasne vizije i bez dostatnih istraživanja, jer je tako odlučeno novom svetom knjigom MZOS-a, tj. Strategijom. U svemu tome možemo se nadati da će se MZOS, ali i vladajući najviše držati prve rečenice Strategije koja glasi: "Hrvatska prepoznaje obrazovanje i znanost kao svoje razvojne prioritete koji joj jedini mogu donijeti dugoročnu društvenu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnog identiteta". Tako nešto tvrditi je u rangu sintagme "društvo znanja" koja je, nažalost, samo to i ostala. Unatoč hvalospjevima Kao ključni kriterij za dodjelu stipendija, kako navode u ministarstvu, uzima se prihod članova zajedničkog kućanstva studenta koji ne prelazi 65 posto proračunske osnovice, što iznosi skoro 2200 kuna prema podacima za 2015. godinuMZOS-a o povećanim izdvajanjima za izravne oblike financiranja redovnih studenata, Hrvatska je prema podacima Eurydicea za 2014. godinu, smanjila javno izdvajanje za obrazovanje za 1,95 posto. I to radi godinama tako da se sada za visoko obrazovanje u Hrvatskoj izdvaja oko 0,69 BDP-a, dok europski prosjek iznosi 1 posto BDP-a. Krediti i izravno financiranje neće smanjiti javna izdavanja, već će ih povećati, a sustav neće biti pravedniji i bolji. Slijedit će dodatna birokratizacija studentskih službi, cijene studentskih obroka i smještaja će se vjerojatno povećati, a možda i školarine, ako MZOS ne produži programske ugovore s javnim visokim učilištima koji su jamčili "besplatni studij" za redovne studente. Ukidanjem neizravnog financiranja još više će se opteretiti studenti, a pogotovo u ovakvoj ekonomskoj situaciji gdje je gotovo 50 posto mladih nezaposleno. Svakako, o ovoj temi vodit će se brojne rasprave i polemike, a dotada MZOS možda donese operativni plan o provođenju Strategije.
