Plaže na udaru

Zauzeto do daljnjeg – poruka je koju su građani i građanke Bola prije nekoliko dana poslali vladajućima i budućim koncesionarima vezano za jednu od najpoznatijih plaža – Zlatni rat u Bolu. Razlog za prosvjed građana je dodjela koncesije zagrebačkoj tvrtki Sport B, tvrtki bez prihoda i zaposlenih, za koju su glasala 24 vijećnika Skupštine Splitsko – dalmatinske županije. Iako je u međuvremenu spomenuta tvrtka odustala od koncesije, Vlada je zatražila žurno provođenje upravnog nadzora, a u oglasila se i Policijska uprava splitsko-dalmatinska iz koje je pristigla informacija "kako će obaviti konzultacije s Državnim odvjetništvom, temeljem Zakona o kaznenom postupku". Podsjećamo, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ustvrdilo je kako su prilikom dodjele sporne koncesije prekršena tri zakona – o javnoj nabavi, koncesijama te o pomorskom dobru i morskim lukama. Poruka građana Bola, ali i Supetra koji je prosvjednom akcijom izrazio podršku Boljanima, jasna je – plaža mora biti javna, u rukama lokalne zajednice zbog čega je nužna izmjena Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, kao i Zakona o koncesijama.

Donosimo nekoliko primjera koji pokazuju kako "svako misto svoj Zlatni rat ima" te što se događa s javnim plažama diljem obale.

Dubrovnik: Masakr stabala u uvali Lapad na plaži Sumartin

Građane Dubrovnika, grada koji je napala "investicijska klima", malo toga još može iznenaditi, ali prizor ogoljene uvale Lapad ipak je zgrozio i njih. U prosincu prošle godine tvrtka koncesionar plaže Sumartin u uvali Lapad Dubrovački zalasci sunca temeljem koncesije potpisane s Dubrovačko-neretvanskom županijom, posjekla je čak 74 stabla u uvali učinivši je potpuno neprepoznatljivom. Građani su organizirali prosvjede, no stabla su zauvijek nestala. Udruga Divlja liga zatražila je od Ministarstva graditeljstva nadzor dozvola zbog "sumnje da glavni projekt prema kojemu je odobrena građevinska dozvola, bitno odstupa od projekta temeljem kojega je dobijena lokacijska dozvola", a udruge Zeleni Forum, Eko centar Zeleno Sunce i Zeleni telefon Eko Fon tražile su inspekcijski nadzor zbog tvrdnje da izvođač radova baca kamenje, šut i zemlju u more. Koncesionar je pak, tvrdio da će umjesto vrijednog starog mediteranskog raslinja posaditi "80 novih stabala".

Pula: Građani i Zelena Istra spasili Galebove stijene

Grad Pula izdao je u svibnju prošle godine koncesijsko odobrenje za pretvaranje Galebovih stijena, inače NATURA 2000 područja, u adrenalinsku plažu. Koncesija je predviđala mogućnost postavljanja objekata za razne sportove, umjetne stijene, ugostiteljsku djelatnost itd. Prije ljeta prošle godine krenulo je već raskrčivanje raslinja i gradnja prilaznog puta, no, zahvaljujući pritisku grupe građana koji su pokrenuli peticiju i podršci Zelene Istre, koja je između ostaloga, podnijela i prijavu inspekciji zaštite prirode, gradonačelnik Pule je kasnije ipak obećao raskidanje koncesijskog ugovora. Tako je taj djelić ekološke mreže, područje od posebne važnosti za ptice i poznato stanište sredozemne medvjedice, sačuvano samo zahvaljujući građana i civilnog društva.

Krilo Jesenica: Općina Dugi Rat gradila bi megaluku na šljunčanoj plaži

Građani Krila Jesenice prosvjedovali su pak u ožujku u tijeku rasprave o izmjenama prostornog plana Općine Dugi Rat kojima bi se omogućila gradnja megaluke od 200 vezova, 700 puta 200 metara, za privatne kruzere i to na šljunčanoj plaži. "Zašto devastirati plažu kada malo istočnije imaju pusti prostor ispred napuštene tvornice Dugi Rat gdje bi mogli graditi luku! Procjena utjecaja na okoliš ne bi smjela zanemariti što će biti devastirana obala, a ljudi koji su iznad magistrale sagradili kuće s apartmanima za iznajmljivanje će propasti", poručila je tada u ime nezadovoljnih građana Antonijeta Trgo, prenosi Večernji list.

Primošten: Šljunak umjesto stijena - nasipavanje po zakonu

Klasična hrvatska priča kako je "sve po zakonu" nije zaobišla ni Primošten, točnije poluotok Raduča, najprepoznatljiviji dio Primoštena s razglednice. Stijene koje su bile prepoznatljivi dio poluotoka, početkom 2011. godine, postale su prošlost. Stipe Petrina, načelnik Primoštena, krenuo je s "uređenjem plaže" tako da su stoljetne stijene zamijenile tisuće kubika usitnjenog kamena i zemlje. Teška mehanizacija samljela je više od kilometar obale, a unatoč izlascima građevinske inspekcije na teren, koja je i u nekoliko navrata zatvorila gradilište, radovi su u konačnici dovršeni jer je utvrđeno kako je "sve po zakonu". Zahvaljujući "uređenju plaže", ne samo da se promijenila vizura grada, već je uništeno i podmorje Primoštena, a građanima svake godine novi trošak od 750 tisuća kuna za uređenje plaže, točnije novo nasipavanje.

Rab: Pretvaranje prirodnih plaža u "uređene"

Jedna od najnovijih inicijativa građana u obranu plaža pokrenuta je na otoku Rabu. Inicijativa Čuvajmo rapske plaže održala je prošloga tjedna i javnu tribinu, gdje je upozoreno kako je za čak 18 rapskih plaža programima upravljanja predviđeno da iz prirodnih postanu "uređene" što uključuje nasipavanje obale, uvođenje turističkih sadržaja i slično. "Riječ je o predviđenim radikalnim intervencijama na pomorskom dobru, prekomjernom nasipavanju i mijenjanju obalne linije, odnosno o problemu stalnog povećavanja plažnih kapaciteta na uštrb kvalitete i autentičnosti, što, kako su naveli svi govornici, nije u interesu niti rapskog turizma niti lokalne zajednice", objasnila je na tribini Rabljanka Marica Plješa, prenosi RabDanas.

Konavle: Na plaži Pasjača gradili bi malu hidroelektranu

Koncesije, nasipavanje i gradnja turističkih sadržaja nisu jedini problemi koji mogu zadesiti plaže u Hrvatskoj. Pokazuje to slučaj iz Konavala gdje je početkom godine, u vrijeme novogodišnjih praznika, lokalne stanovnike iznenadilo otvaranje postupka Ocjene o potrebi provedbe Studiji utjecaja na okoliš mini hidroelektrane. Iako bi se hidroelektrana po prijedlogu gradila na rijeci Ljutoj, voda bi se odvodila postojećim tunelom na najljepšoj konavoskoj plaži Pasjači u more. Načelnik Općine Konavle tvrdio je da hidroelektrana koju bi gradio austrijski investitor nikome neće smetati i neće ugroziti plažu, te da je ista planirana u svim planovima GUP-a Konavala i županijskom prostornom planu. No, stanovnici obližnjih Popovića žalili su se medijima da o otvaranju postupka za ovaj projekt nisu obaviješteni, a i u tvrdnje da neće biti utjecaja na plažu ne vjeruju.

Splitski "šušur"

Park šuma Marjan, jedan od najvećih simbola Splita, posljednjih je nekoliko godina na meti graditelja, investitora i "vizionara" . Osim što godinama buja ilegalna gradnja na padinama Marjana, "zlatna koka" su i plaže –Bene, Kašjuni, Kaštelet i Prva voda.

Bene: Sve ostaje u obitelji

Plaža Bene u istoimenoj uvali okupljalište je građana i građanki već desetljećima, a isto toliko stoji devastirana i zapuštena. Koncesiju nad pomorskim dobrom do kraja siječnja ove godine imala je jedna u nizu Kerumovih tvrtki Uvala Bene koja trenutno svojim dobavljačima duguje nešto više od pet milijuna kuna. Iako Kerumova tvrtka formalno više nema koncesiju za Bene, možemo reći kako sve ostaje u obitelji jer je na natječaju dobila tvrtka National, osnovana prije dvije godine i koja nema nikakvih prihoda ili zaposlenih osoba. Tvrtku, kako prenosi T-portal, vodi Nikola Matić, osoba usko povezana s Kerumom, točnije njegovim nećakom Igorom Sapunarom. Prostor veličine 40 tisuća četvornih metara, s ugostiteljskim objektom i drugim sadržajem plaćat će 220 tisuća kuna godišnje, uz dodatnih 3 posto prihoda od ugostiteljske i 1,5 posto od ostalih djelatnosti. S obzirom na način dodjele koncesije, Društvo Marjan zatražilo je od Ministarstva zaštite okoliša inspekcijski nadzor uz dodatak kako su stručne službe Županije propustile Ministarstvu zaštite okoliša na suglasnost dostaviti uvjete zaštite prirode koji su sastavni dio odluke o davanju koncesije. 

Prva voda otpora

Vijest kako će Fani Horvat, danas Kerum, graditi ugostiteljski objekt na plaži Prva voda, 2010. godine građani i građanke Splita nisu mirno dočekali. Objašnjavala je Horvat kako će građani uživati u novoizgrađenom objektu, a čak ni puno stabala neće stradati (tada je čak jedan od argumenata "vizionarke" bio kako će se graditi oko stabala), sve to dok se nadležne institucije, čak skoro dvije godine kasnije nisu odlučile kako Horvat ipak ne može graditi unutar Marjana, točnije na Prvoj vodi. Pokušaj daljnje devastacije Marjana mobiliziralo je velik broj građana, preko njih tri tisuće, koji su se odazvali prosvjedu inicijative Za Marjan 2011. godine. 

"Javnim dobrom upravlja se isključivo u korist političara i poduzetnika ovog grada. Sve su dosadašnje vlasti koristile podjele među građanima pa se tako i ova. Oni koji su dali glasove aktualnom gradonačelniku vjerovali su da će biti drukčiji i ja duboko vjerujem da se već sad osjećaju prevareni. Poručimo svakoj vlasti da smo tu, da služe isključivo nama. Ne damo ovu plažu i ova stabla ničijem kafiću", kazala je tada Duška Boban iz inicijative. Tek 2012. godine zabranu gradnje na Marjanu potvrdio je i tadašnji ministar graditeljstva i prostornog uređenja Ivan Vrdoljak. Prosvjed za Prvu vodu praktički je postao simbolom borbe građana za zeleni Marjan, zaštićen od daljnje devastacije i izgradnje.

Kašjuni: Kralj plaža bez koncesije

Iako je devastacija uvale Kašjuni još započela davne 1979. godine kada se podmorje nasipavalo iskopima iz Marjanskog tunela, svako toliko bi se pojavila ideja kako uvali vratiti "stari" sjaj s čišćenjem podmorja i kreiranjem edukativnog sadržaja namijenjenog sportsko-rekreacijskim roniocima, presudila je želja za profitom. Iako je tek 2005. godine Dragan Jurišić Jenki dobio koncesiju za Kaštelet i Kašjune, nakon isteka 2010. godine nastavlja s njima upravljati bez dozvole, a i samo uz pokoju reakciju gradskih vlasti. Unatoč tome što tvrdi kako je godinama samoinicijativno uređivao navedene plaže, akcija čišćenja marjanskih plaža inicijative Za Marjan iz 2011. godine pokazala je drugačije - smeća je bilo sve više, bez odgovornosti sa strane bivšeg koncesionara, ali i grada i županije. Tek je početkom 2016. godine, nakon nekoliko godina Jenkijevog samoupravljanja, koncesiju za Kašjune dobio Stipe Dolić, tj. Dolis inženjering, solinski HDZ-ovac blizak županu Zlatku Ževrnji. Dolić je prezentirao projekt uređenja s brojnim ležaljkama, baldahinima, modernim kafićem, novim nasipavanjem, a "uvođenje reda" pokazao je već u prvoj sezoni kada je ograničio broj automobila koji se mogu spustiti u uvalu. Isto kao i za Bene, Društvo Marjan zatražilo je od Ministarstva zaštite okoliša inspekcijski nadzor.

Žnjan: Samo bespravno

Žnjanski plato donekle je uređen 1998. godine za posjet pape Ivana Pavla II te se već tada najavljivalo kako će taj dio Splita postati nova zelena oaza. Tone zemlje i kamenja nasuto je tada u more kako bi se dobilo što više površine, a grad je godinama plaćao kredit za izgradnju, ali ne turističkih sadržaja, već stanova. Žnjanski plato donedavno činile su privremene igraonice, montažni kafići, šatori za sajmove, a sada je situacija još gora s nizom ilegalno sagrađenih kafića,restorana i noćnih klubova tik uz plažu. Iako je Grad Split vlasnicima kafića izdao dozvolu za postavljanje montažnih kioska od 12 kvadrata, vlasnici su, u nekoliko slučajeva, izgradili luksuzne objekte na dvije etaže. U proteklih devet godina građevinska inspekcija donijela je preko 20 rješenja o uklanjanju ilegalnih ugostiteljskih objekata na platou na Žnjanu. Ni jedan nije srušen, a pitanje i hoće li biti. Žnjan je postao simbol nereda, politiziranja, mjesta bez vizije, pogodnog za manipulacije i bespravnu gradnju. Iako je pitanje uređenja Žnjana glavna tema lokalnih izbora, opravdana je skepsa da će se to isto pitanje riješiti u dogledno vrijeme.

Dragi čitatelji i čitateljice, H-Alterova budućnost je kontinuirano neizvjesna. Ako vam se sviđa ovo što čitate i želite podržati naš daljnji rad, možete nam pomoći svojom donacijom i/ili proširiti riječ među svojim prijateljima. Solidarno za slobodno novinarstvo i veliko hvala svima.