Odluka Ustavnog suda o provedbi referenduma je katastrofalna, ali i očekivana. Ona je samo još jedan dokaz demokratskog deficita u Hrvatskoj i sada, sasvim jasno, ozbiljne institucionalne pa i ustavne krize. A to je iz više razloga.
Nakon dva desetljeća razvoja mlade demokracije, ova kriza ukazuje da se Hrvatska, umjesto za produbljivanje demokracije kao političkog sustava, opredijelila za majoritansku, elektoralnu, proceduralnu demokraciju
Ako institucije koje su nadležne za funkcioniranje demokratskog sustava i koje su obavezne međusobno djelovati kao korektiv jedna drugoj ne funkcioniraju na način da brane načela ustavotvorne demokracije i automatizmom otklanjaju greške u sustavu (koji je sam te greške i proizveo), odnosno učiniti ono što iz Američkog sustava poznajemo kao checks and balances, onda ovakve institucije i ovako poimanu, prije svega prakticiranu demokraciju, građani ove zemlje trebaju suspendirati i redefinirati je iznova. Jer nakon dva desetljeća razvoja mlade demokracije, ova kriza ukazuje da se Hrvatska, umjesto za produbljivanje demokracije kao političkog sustava, opredijelila za majoritansku, elektoralnu, proceduralnu demokraciju u kojoj će se periodično odvijati slobodni izbori, ali ne i konsolidirati demokracija.
Negativni učinci poruke da se referendum održi, a koju je odaslala "institucionalna demokracija", dugoročno su štetniji za razumijevanje građana što je to demokracija nego li sam ishod referenduma (koji svi očekujemo). Naime, demokracija nije vladavina većine nego vladavina većine uz odgovornost i prava manjina. Kao što ni vladavina prava nije vladavina zakona i procedura nego i poštivanje ljudskih prava i prava manjina. Sustav je sada to pogrešno interpretirao, zašeprtljao i to pogrešno shvaćanje zacementirao, pa će nakon svega biti teško otkloniti učinke. Ni svi ombudsmani ovog svijeta, novi ojačano participativni, iako restriktivni referendumi i najavljeni novi zakoni o LGBT pravima, koji bi mogli biti preispitivani i proglašeni neustavnim, kao ni svi milijuni eura Europske komisije koji prolaze kroz natječaje i grant sheme javne uprave o borbi protiv diskriminacije, neće moći ispraviti poruku koja je upućena građanima.
Ovako koncipiran Ustavni sud, koji djeluje kao administrativni tajnik Ustava, a ne meritoran akter i korektiv u procesu izgradnje demokracije, nema razloga za postojanje
Što se tiče ishoda referenduma, ukoliko građani glasaju za to da Ustav definira brak kao zajednicu muškarca i žene, spriječit će prava seksualnih manjina da formiraju neki oblik zajedničkog registriranog partnerstva ubuduće. A uvođenjem nedemokratske klauzule u Ustav, Hrvatska se svrstava u zemlje koje je politički analitičar Fareed Zakaria nazvao "iliberalnim demokracijama", rame uz rame sa zemljama koje ni u kojem slučaju ne imponiraju kao uzori. Pri tom, za to nije kriva Željka Markić i njena inicijativa, već institucionalni demokratski deficit koji je s lakoćom apsorbirao takvu inicijativu i na nju pozitivno odgovorio. A ovako koncipiran Ustavni sud, koji djeluje kao administrativni tajnik Ustava, a ne meritoran akter i korektiv u procesu izgradnje demokracije, nema razloga za postojanje. Ako ishod kojim čudom bude negativan, to bi bilo sjajno, ali ne bi značilo pobjedu liberalne demokracije nego pobjedu građana nad nedemokratskim inicijativama i institucijama usprkos. To ipak ne rješava pitanje institucionalnog demokratskog deficita niti pitanje u kakvoj mi to demokraciji živimo i kakvu želimo graditi.
Nataša Škrbić je sociologinja koja je magistrirala javnu upravu u SAD-u. Savjetnica je za javni i neprofitni sektor.
