drago_superfinal.jpgDrago Pilsel: "Poštovana ministrice, Vi zasigurno pamtite razgovor kojeg smo vodili u Vašem uredu na početku Vašeg mandata kada smo Zdravko Zima i ja mislili da ćemo moći pokrenuti list, mjesečnik. Vjerujem i da pamtite obećanje koje ste tada dali da će te nam pomoći. Ja se sada pozivam na tu zadanu riječ i molim da nam pomognete. /.../ Ja čak i ne molim poništenje natječaja. Ne tražim ni da oni koji su dobili više bodova od nas ne dobiju pomoć, ma da sam siguran da smo ju zaslužili više nego oni."

"Mi novinari i suradnici portala autograf.hr uvijek ćemo se boriti za napredak i reforme, za uljuđenu i građansku zemlju, tako da nikada ne toleriramo nepravdu, opačine ili korupciju, tako da se uvijek protivimo svakovrsnim demagozima, tako da svoj novinarski rad ne stavimo u interes niti jedne stranke, da se uvijek suprotstavimo privilegijima, da se zalažemo za jednaka prava za sve građanke i građane, da budemo nemilosrdni prema pljačkašima javnog dobra, da nam nikada ne ponestane sklonosti prema siromašnima, da uvijek ostanemo vjerni javnoj koristi, da ne budemo zadovoljni pukim objavljivanjem vijesti, nego da stremimo oslobađanju od svake vrste robovanja, da ostanemo krajnje nezavisni i da se nikada ne bojimo napasti sve što je pogrešno, makar dolazilo od bogatih grabežljivaca ili od kobnog siromaštva." (Etički kodeks portala Autograf)

Važnije od važnog

Koje su "historijske okolnosti" nagnale ministricu kulture Andreu Zlatar Violić da 1. listopada 2014. preinači propozicije natječaja za potporu neprofitnim medijima i dodijeli inicijalna sredstva portalu Autograf nakladnika Udruge Novum, čiji je urednik Drago Pilsel?

Da podsjetimo, 18. lipnja Ministarstvo kulture je objavilo javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava neprofitnim medijima. Natječajem je bilo predviđeno da se "2.970.000 kuna raspodijeli prema sljedećem planu: /…/ 4) tri financijske podrške u visini od 70 tisuća kuna godišnje za nove medijske projekte".

Nakon prvog kruga natječaja Ministarstvo je na svojim stranicama objavilo rezultate. Iz njih je vidljivo da udruga Novum nije uvrštena među tri dobitnika potpore po liniji 4. jer joj je natječajno povjerenstvo dodijelilo manje bodova u odnosu na druga tri medijska programa.

Svejedno, 25. rujna, nakon obavljenog drugog kruga natječaja, na službenim stranicama Ministarstva kulture osvanula je "Odluka o dodjeli bespovratnih sredstava" neprofitnim medijima kojom je Autograf naknadno uvršten među dobitnike potpore na natječaju. U toj "odluci", koja je objavljena na stranicama Ministarstva, navedeno je: "Nakon prvog kruga natječaja, ministrica je uvažila molbu još jednog prijavitelja u kategoriji novih medija i zbog male bodovne razlike i iznesenih argumenata diskrecijskom odlukom dodijelila dodatnu potporu portalu Autograf."

Paradoksalno, tek pet dana nakon objavljivanja ove "odluke" na stranicama Ministarstva, dakle: 1. listopada, ministrica donosi službenu odluku (klasa 612-10/14-01/0344, urbr 532-03-01-01/2-14-01) kojom uvrštava Autograf među dobitnike potpore. Ministrica je time bez ikakva obrazloženja preinačila ocjenu stručnog povjerenstva koje je prethodno sama imenovala. Preinačila je tom odlukom propozicije natječaja na način da je: a) povećala iznos predviđenog fonda za potpore s 2.970.000 kuna na 3.040.000 kuna, mada je iznos od 2.970.000 kn bio određen Vladinom uredbom o raspodjeli dobiti od igara na sreću u 2014. godini, i b)povećala broj dobitnika potpore po liniji 4. s tri na četiri dobitnika potpore.

Iz iznesenoga je očito da je ministrica zbog a) "male bodovne razlike" i b) "iznesenih argumenata" - "uvažila molbu". O iznesenim argumentima nismo u obrazloženju službene ministričine odluke od 1. listopada ništa mogli pročitati, jer obrazloženja niti nema. Pročitajmo stoga pismo Drage Pilsela ministrici Zlatar u cijelosti:

"Poštovana gospođo ministrice,

Želim uložiti prigovor na rezultat prvog kruga Javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava neprofitnim medijima (4. 8. 2014.) prema kojem naš portal Autograf.hr nije dobio potporu stručnog žirija.
Bodovna lista novih medija je pokazala da smo ispali četvrti:

1. Portal Stav (stav.cenzura.hr) 449 bodova
2. RAD 440 bodova
3. Muf (muf.com.hr) 424 bodova
4. Autograf (autograf.hr) 419 bodova

Pomnom analizom objavljene dokumentacije: Ocjene Povjerenstva za neprofitne medije, Recenzije novih medija (koji nisu prošli u drugi krug) i Zapisnik sjednica Povjerenstva, nakon razUvažavajući ove argumente ministrica Zlatar je de facto ukinula jedan od osnovnih postulata demokracije, koji bi u ovom kontekstu glasio: "Svi su pred natječajnim propozicijama jednaki"!govora s članovima stručnog žirija i zaposlenicima vašega ministarstva te nakon uvida u dokumentaciju koju su priložili nagrađeni projekti (Portal Stav, RAD i Muf), slobodan sam primijetiti slijedeće:

1. Ni jedan od tih nagrađenih projekata ne može se mjeriti ni kvalitetom ni važnošću s portalom Autograf.hr. Funkciju obavještavanja javnosti ima samo Portal Stav ali mu je sastav uredništva i koncepcija puno suženija od našeg portala. Osim toga, iako formalno je "novi medij", pokreće ga udruga građana koja posluje već desetljeće i pol i od Ministarstva dobiva novac za još dva projekta, televizijski i radijski. Projekt RAD ne postoji, želi promovirati radnička prava i to u tiskanici koja bi izlazila kvartalno. Portal Muf, posvećen rodnim pitanjima, feminizmu i, kako ističu pokretačice, pornografiji, ne potpisuje svoje tekstove a planira objaviti 600 kartica teksta dok smo mi u deset mjeseci postojanja već objavili preko 3.000 tisuća kartica. Autograf.hr, pak, ima najkvalitetniju autorsku postavu, promovira suradnju u regiji, jedini ima jasno izražen etički kodeks, ne dopušta govor mržnje ni anonimne komentare članaka, svaki tekst potpisuje i ima impresivan sastav suradnika i članova redakcijskog savjeta.
2. Članovima žirija nisu pokazani sadržaji i pred sobom su imali samo koncepciju medija. Tako se dogodilo da je provjeru prošao "nepostojeći projekt" Tomislava Galovića koji je želio "dokazati" slabe točke ovoga natječaja i način vrednovanja projekata i koji je od stručnog žirija, nesvjesni da ih vuče za nos, dobio 264 boda u kategoriji novih medija. Elem, ograničeni na samo karticu teksta, nismo bili u mogućnosti predstaviti sve što Autograf donosi i znači. Na primjer, samo bi kartica teksta bila potrošena da pojasnimo rubriku "Abrahamova djeca" u kojoj promoviramo ekumenski, međureligijski i uopće svjetonazorski dijalog i religijsku kulturu. Da bi svi članovi žirija mogli vidjeti što Autograf predstavlja, što je do sada učinjeno, ne bi nas se poklopilo rečenicom iz recenzije: "Iako su načela plemenita, pojedine stavke ne odišu profesionalnim diskursom, već pomalo populističkim konstrukcijama tipa Kulturi laži treba suprotstaviti kulturu istine, života i sl. Drugim riječima, uređivačka koncepcija više je nalik svojevrsnom manifestu, a znatno manje precizna i temeljna struktura medija u ovom slučaju." Od nagrađenih medija, jedino Autograf.hr ima uređivačku koncepciju koja u potpunosti odgovara na sedam kriterija natječaja.

3. Uz dnevne kolumne, koje su okosnica portala, objavljuju se rubrike: Osvrt dana, Intervju tjedna, Orbi et populis (vanjskopolitički komentar), Abrahamova djeca (dijalog ekumenski, međureligijski i svjetonazora), Obavezna lektira (književna kritika), Književni ogledi (književni, filozofski i sociološki eseji), Ex libris (posebni prikazi i eseji o filozofskoj i teološkoj literaturi), CSI: Multiplex (filmska kritika), moderna vremena (izbor najnovije literature, književne i publicističke), Dnevni tweet Drage Pilsela, Odjeci, Nikad robom by Enco (karikatura), itd. Hoću reći, uvjeren sam da članovi stručnog žirija nisu imali ni vremena ni načina da vrednuju kvalitetu našeg projekta.

Poštovana ministrice, Vi zasigurno pamtite razgovor kojeg smo vodili u Vašem uredu na početku Vašeg mandata kada smo Zdravko Zima i ja mislili da ćemo moći pokrenuti list, mjesečnik. Vjerujem i da pamtite obećanje koje ste tada dali da će te nam pomoći. Ja se sada pozivam na tu zadanu riječ i molim da nam pomognete.
Sasvim sigurno, 70.000 kuna neće spasiti portal, ali činjenica da nas Ministarstvo kulture "nije prepoznalo" jako je loša poruka i nije dobra preporuka za strane partnere koje će nam htjeti pomoći ali će se pitati kako to da nismo dobili podršku Ministarstva kulture?
Ja čak i ne molim poništenje natječaja. Ne tražim ni da oni koji su dobili više bodova od nas ne dobiju pomoć, ma da sam siguran da smo ju zaslužili više nego oni.
Ja Vas molim da iskoristite diskrecijsko pravo kojim raspolažete da naš portal dobije pomoć koja nam je neophodna da održimo hladni pogon i da portal ne potone. Nismo to zaslužili. Zaslužili smo Vašu pomoć.
Molim Vas to u ime naših trenutačnih stalnih autora te u ime našega redakcijskog savjeta*:

Hvala Vam i srdačan pozdrav.
U Zagrebu, 11. Kolovoza 2014.
Drago Pilsel, urednik portala Autograf.hr

 *(Poimenično je navedeno svih 65 članica i članova redakcijskog savjeta, listom uglednih kulturnih radnika, novinara i društvenih aktivista. U razgovoru s nekima od njih rečeno mi je da nisu bili konzultirani u vezi uvrštavanja njihovih imena u ovo pismo, tako da možemo pretpostaviti kako se radi barem dijelom o manipulaciji, op. t.g.)

Dakle ključni argumenti izneseni u Pilselovom pismu, kojima se ministrica mogla rukovoditi pri odlučivanju o dodjeli 70 tisuća kuna Autografu su ovi:

  • Autograf je kvalitetniji i važniji od medija koje je natječajno povjerenstvo predložilo za dodjelu potpora;
  • Povjerenstvo je ocjenjivalo na osnovu koncepta, a ne sadržaja medija, pa je posebno Autograf time bio zakinut;
  • Propozicije natječaja nalagale su da se na široko postavljena pitanja odgovara ultrakratko, na 1800 znakova, pa je posebno Autograf time bio zakinut;
  • Članovi žirija nisu imali ni vremena ni načina da vrednuju kvalitetu Autografa, pa je posebno Autograf time bio zakinut;
  • Autografu je jako potrebno 70 tisuća kuna, a time što je nedovoljno dobro ocijenjen, Autograf je zakinut.

Uvažavajući ove argumente ministrica je de facto ukinula jedan od osnovnih postulata demokracije, koji bi u ovom kontekstu glasio: "Svi su pred natječajnim propozicijama jednaki"! Moralo bi se podrazumijevati da, javljajući se na natječaj, Autograf prihvaća njegova pravila koja važe za sve; ukoliko smatra da pravila nisu dobra (a nisu), ne može tražiti da se (samo) na njega ne primjenjuju (jer da je on, "elem", važniji od svih drugih).

Međutim tu je još jedan ključni argument koji je ministrica, očito, uvažila: najvažniji ljudi najvažnijeg portala bili su početkom 2012. godine na razgovoru kod novopečene ministrice, i od nje ishodili obećanje pomoći u postavljanju na noge njihova medijskog projekta. Ovdje se ponavlja situacija koju smo već imali u slučaju Le Monde diplomatique: olako obećavajući javna sredstva mimo uspostavljenih procedura, ministrica Najvažniji ljudi najvažnijeg portala bili su početkom 2012. godine na razgovoru kod novopečene ministrice, i od nje ishodili obećanje pomoći u postavljanju na noge njihova medijskog projekta dovodi do apsurda cijeli sustav javnih potpora. Razlike između ova dva slučaja ipak su uočljive – dok se u vezi pisma potpore pokretanju hrvatske franšize LMD-a mogla "vaditi" na inozemnu suradnju, ovdje takve suradnje, izuzev određenog broja suradnika iz drugih postjugoslavenskih zemalja, nema; k tome, u ovom slučaju objelodanjena je negativna ocjena stručnog povjerenstva koje je ocjenjivalo pristigle ponude na natječaju za potporu neprofitnim medijima, dok takve evaluacije kulturnih vijeća, koja bi trebala davati svoje mišljenje o ponudama na natječajima za Javne potrebe u kulturi, jednostavno – ne postoje.

Kodeks pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga (NN16/07) predviđa, pored raznih drugih stvari, postojanje "poslovnika ili drugog akta o radu stručnog tijela" koje procjenjuje prijavljene projekte i programe. Ministarstvo još uvijek, nakon dva provedena natječaja, nije izradilo takav propis koji bi se odnosio na stručno povjerenstvo za neprofitne medije (ili on nije na dostupan način objavljen, što se svodi na isto). U tom bi aktu trebalo, između ostaloga, biti navedeno i u kojim slučajevima ministar može preinačiti ocjene povjerenstva. U njemu bi trebalo pisati može li itko, pa i ministar, naknadno, dok traje natječaj, preinačiti pravila igre koja su u startu bila objavljena. Bez propisa koji regulira rad stručnog tijela, uz megalomansku ovlast donošenja ministarskih neargumentiranih diskrecijskih odluka, moguća su i druga iznenađenja: Recimo, da ministar/ica bez ikakvog obrazloženja dodijeli najveću potporu portalu kćeri svoje prijateljice koju je već ranije imenovao/la za predsjednicu Kulturnog vijeća? Ili da ministar/ica bez ikakvog obrazloženja ukine ocjenu povjerenstva da je najbolji neprofitni medij slučajno baš onaj koji najdosljednije propituje njegov/njezin rad i posve mu uskrati potporu?

Do kuda sežu ministarske ovlasti da interveniraju u natječajne procedure i/ili samostalno dodjeljuju financijska sredstva? To smo još prije petnaestak dana upitali Ministarstvo uprave i Ministarstvo financija, ali nakon višekratnog nazivanja i urgiranja, s obje uvažene adrese nismo dobili nikakav odgovor. Jasno je i zašto ga nismo dobili – osim samoobrambenog refleksa koji uobičajeno krasi birokraciju, radi se i o tome da u Do kuda sežu ministarske ovlasti da interveniraju u natječajne procedure i/ili samostalno dodjeljuju financijska sredstva? To smo još prije petnaestak dana upitali Ministarstvo uprave i Ministarstvo financija, ali nakon višekratnog nazivanja i urgiranja, s obje uvažene adrese nismo dobili nikakav odgovor predizbornoj godini nitko ne želi surađivati u nečemu iz čega bi se mogla izlegnuti još neka blamaža Kukuriku-vlasti.

Od Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa također smo zatražili mišljenje o ovom događaju. Naime, pretpostavka je da su Pilsel i Zima uopće mogli doći do ministrice, izložiti im svoj zamišljeni projekt i za njega ishoditi obećanje o potpori, zahvaljujući spletu osobnih i političkih veza zbog kojih bi ih se moglo smatrati "ostalim osobama koje se prema drugim osnovama i okolnostima opravdano mogu smatrati interesno povezanima s dužnosnicom" (čl. 4. St. 5. Zakona o sprečavanju sukoba interesa).

Na primjer, Pilsel je na prošlim predsjedničkim izborima bio član izbornog stožera Ive Josipovića, a potom je postao voditelj Odjela za analitiku u Uredu predsjednika. Josipović je, znamo, bio kandidat SDP-a, a imao je i potporu HNS-a iz čijih je redova na vlast došla ministrica Zlatar Violić. HNS i SDP i na ovim predsjedničkim izborima stoje iza Josipovića. U HNS-u je dogovoreno da njihovi ministri, pa tako i Zlatar Violić, za potrebe Josipovićeve predsjedničke kampanje otrgnu od svojih usta po 30 tisuća teško zarađenih kuna, dakle osobno su, a ne samo kao politička stranka, jako zainteresirani da njihov kandidat nastavi sjediti na Pantovčaku.  A Pilsel tom istom kandidatu na stranicama Autografa, doniranom diskrecijskom odlukom ministrice kulture, nesebično pruža medijsku podršku. Dapače, osnovao je, u okviru iste udruge koja je nakladnik Autografa, novi portal na kojemu Josipoviću, u formi novinskih analiza, u predizborno vrijeme pruža PR usluge, što bi se, da je malo umješnije rađeno, moglo smatrati i prikrivenim oglašavanjem. Uostalom, Pilsel uopće ne krije da je s Josipovićem kućni prijatelj, a ovaj je javno pružio političku podršku njegovu medijskom projektu. Dakle, ministrici u najmanju ruku nije pametno da na ovakav način preinačuje ocjene stručnog povjerenstva, kao i propozicije natječaja, da bi financirala medijski projekt koji radi nešto nalik na PR za predsjedničkog kandidata njezine vlastite stranke.

Za Zdravka Zimu također bi se moglo reći da se u najmanju ruku "dobro zna" s trenutačnom ministricom. Recimo, 2002. godine oboje su bili članovi inicijalne skupine koja je osnovala Hrvatsko društva pisaca i tada su zajedno izabrani u njegov Upravni odbor; zajedno su 2007. godine bili članovi žirija za dodjelu književne nagrade Jutarnjeg lista; oboje su 2009. godine sudjelovali u projektu "Irena Vrkljan - samo albumi, knjige i plehnata kutija" . Dugogodišnje poznanstvo vjerojatno nije odmoglo dvojici medijskih pregalaca da od ministrice dobiju obećanje, a potom i novce. No ni nakon dva tjedna čekanja i telefonskog urgiranja, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa nije nas usrećilo svojim mišljenjem o ovom "slučaju".

Suprotno od novinarstva

Premda je prošao zakonom određeni rok, Grad Zagreb nije nam odgovorio na zahtjev za ostvarenje prava na pristup informacijama. Tražili smo na uvid ugovor koji su početkom 2014. godine potpisali Drago Pilsel i Milan Bandić, o korištenju 20 tisuća kuna koje je Grad dodijelio udruzi Novum za objavljivanje određenih sadržaja na Autografu. To što Grad Zagreb dodjeljuje novce medijima, pa i portalima, nije, naravno, nikakva novost, a niti je samo po sebi sporno. Specifičnost ovoga slučaja sastoji se ipak u tome da su sredstva, doduše gotovo simbolička, dodijeljena mimo bilo kakvog natječaja. Zaključak o potpori može se pronaći na službenim stranicama Grada (Klasa 612-11/14-01/2
Zdenko Duka, predsjednik HND-a: "Tijelo javne vlasti koje daje novac očekuje da ga novinari i medij ne kritiziraju nego da iznose tzv. pozitivne informacije i viđenje Urbr: 251-03-02-14-2, od 28. siječnja 2014.) On se poziva na Zakon o javnoj nabavi, ali na onaj njegov dio koji predviđa izuzeće od primjene toga zakona. Izuzeće pak nije obrazloženo činjenicom da se radi o mizernom iznosu, nego predmetom ugovaranja: omogućavanjem pristupa javnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži (čl. 10. st. 1. tč. 11. Zakona).

Kako to da netko tko nije vlasnik javne elektroničke komunikacijske mreže, već samo jednog internetskog portala, može sklapati ugovor o pružanju ili iskorištavanju te mreže? "Ta odredba Zakona odnosi se na ugovore koje sklapa javni naručitelj, a pitanje tko je druga ugovorna strana nije meritorno. /…/ Pitanje vlasničkih prava nad 'elektroničkom komunikacijskom mrežom' nije od značaja za ocjenjivanje takvog ugovora u smislu izuzeća", odgovaraju nam u Ministarstvu gospodarstva. Znači, ako čelnik nekog tijela vlasti želi financirati neki "svoj" portal - čl. 10. st. 1. tč. 11. pruža mu neslućene mogućnosti za razvoj vlastite kreativnosti.

"Udruga Novum će putem novinarskog portala www.autograf.hr kojeg je vlasnik svakodnevno izvještavati o temama vezanim za rad gradske uprave odnosno gradskih upravnih tijela Grada Zagreba, a s posebnim naglaskom o temama vezanim uz javne potrebe u kulturi Grada Zagreba", piše u obrazloženju Bandićeve odluke dodjeli 20 tisuća kuna toj udruzi. Od Grada nismo dobili odgovor na pitanje je li obavljena evaluacija provedbe ugovorenoga posla i kakvi su njezini rezultati, budući da na stranicama Autografa ni u tragovima ne pronalazimo navedene sadržaje.

Čak i da je Grad na osnovu Zakona o javnoj nabavi raspisao natječaj za medijsko (novinarsko) izvještavanje o radu gradske uprave, takav bi natječaj sa stanovišta novinarske etičnosti bio sporan. Zakon o javnoj nabavi odnosi se, naime, na nabavu robe, radova ili usluga od strane Čak i da je Grad na osnovu Zakona o javnoj nabavi raspisao natječaj za medijsko (novinarsko) izvještavanje o radu gradske uprave, takav bi natječaj sa stanovišta novinarske etičnosti bio sporan zakonom pobrojanih javnih naručitelja. Novinsko praćenje rada nekoga od tih tijela vlasti i institucija ne smije biti "kupljeno", jer se time uglavljuje zavisnost novinara, odnosno "kupovina" novinarskog stava. Javna nabava novinarskog izvještavanja pretpostavka je ukidanja novinarstva i njegove zamjene PR-om - a PR je djelatnost dijametralno suprotna novinarstvu. Ona teži prikazivati u javnosti lijepu sliku svojega klijenta, dok je novinarstvo kritičko izvještavanje i komentiranje događaja. "Ako se ne radi o HRT-u ili o Hini, onda bi financirati medije javnim novcem trebalo bi biti moguće jedino putem javnog poziva, odnosno natječaja, tako da se mediji novčano potpomognu na osnovu jasnih kriterija i procjenom njihovih programa", tumači za H-Alter predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka. "Ja sam apsolutno za to da se javnim novcem pomognu (i privatni) mediji jer smo došli u situaciju da i na taj način treba olakšati sve teži ekonomski položaj medija. To čine i u europskim zemljama. To treba raditi transparentno, tako da se zna zašto se novac dodjeljuje. No, način da se to radi ugovorima o redovitom medijskom praćenju nekog tijela netransparentan je i sigurno da utječe na novinarske slobode. Tijelo javne vlasti koje daje novac očekuje da ga novinari i medij ne kritiziraju nego da iznose tzv. pozitivne informacije i viđenje. To nije dobro, ali je nažalost istina, da bi se još mnogi mediji bez tog novca iz lokalne samouprave ugasili."

Ukoliko bi ova, ili bilo koja druga vlast željela svojim javnim politikama potaknuti oživljavanje istinskog, kritičkog novinarstva – a po svemu sudeći ona to uopće ne želi – morala bi do savršenstva unaprijediti procedure dodjele financijskih sredstava za ostvarenje toga cilja, i poštovati ih. Sve ostalo je propast: prestanak izlaženja ili pad u (ne)prikriveni Public Relation, a takvo "novinarstvo" ujedno je i sumrak (liberalne) demokracije.

<
Vezane vijesti