Neovisna revizija kao odgovor na korupciju

Transparency International Hrvatska radi na vlastitom prijedlogu zakona o financiranju političkih stranaka i kampanja kojim bi se zabranile donacije javnih službi i poduzeća, koja djeluju u javnom sektoru. Zabranile bi se i donacije stranih kompanija i poduzeća, stranih političkih stranaka i svih vjerskih zajednica, a u stručnom timu koji radi na prijedlogu su profesori Nenad Zakošek, Zdravko Petak i Dražen Lalić s Fakulteta političkih znanosti te Mario Jelušić s Pravnog fakulteta. Prijedlogom zakona, koji još nije dovršen, zabranit će se donacije javnih poduzeća ili poduzeća dijelom u vlasničkom portfelju države, odnosno javnih službi i poduzeća koja djeluju u javnom sektoru. Da bi se smanjila mogućnost korupcije i istodobno povećalo povjerenje građana u političke stranke, jednom godišnje kontrolirat će ih neovisna revizija. Stranke bi svoja financijska izvješća morale javno objavljivati, a bila bi publicirana i u 'Narodnim novinama'. Sumnju da pojedina poduzeća ili pojedinci kupuju politički utjecaj anonimnim financijskim donacijama trebala bi otkloniti odredba prema kojoj će identitet donatora morati biti poznat i javno dostupan. Pitanje je kako će se to tehnički urediti. Naime, neke države u potpunosti zabranjuju anonimne donacije, a neke samo one iznad određenog iznosa. U drugom slučaju taj limit za anonimnost u pravilu je prilično nizak. Mogućnost kupovine političkog utjecaja ograničila bi se i uvođenjem strogog gornjeg limita iznosa donacija i fizičkih i pravnih osoba. Rastrošnost u predizbornim kampanjama ograničila bi se odredbom o najvećem dopuštenom iznosu koji se smije potrošiti na predizborne aktivnosti i propagandu. Vezano uz to uvela stroža financijska kontrola u stranke, koje imaju svoje financijske 'rezervne položaje', odnosno zaklade, fondacije i poduzeća. Da sve ne bi ostalo samo na papiru, nužne su i kazne. Osim kazni za odgovornu osobu i stranku, jedno od mogućih rješenja je i suspenzija proračunskog financiranja za stranku koja se ogriješi o zakon, a prima novac iz proračuna. Ugrade li se navedena načela u zakon, Hrvatska bi praktično ispunila preporuke Vijeća Europe iz listopada 1998. godine. One su definirane na trećoj konferenciji tijela za borbu protiv korupcije u Madridu. Osim već navedenog preporuča se i osiguravanje proračunskog financiranja u 'razumnim granicama' koja u Hrvatskoj za parlamentarne stranke znači, da više od 70 posto svojih prihoda ostvaruju proračunskom dotacijom. Budu li se doslovno slijedile preporuke, sve anonimne donacije bit će protuzakonite. U skladu s preporukama o provedbi zakona trebala bi brinuti jedna ili više neovisnih institucija koja ima istražne ovlasti nadziranja stranačkih računa, predizbornih troškova, ali i izricanja sankcija. Stručni tim Transparency Internationala trebao bi prijedlog zakona dovršiti prije kraja svibnja.