"Mislim da biste vi, gospodine Pusić, umrli za pravo gospodina Bartulice da izražava svoje mišljenje i kada se s njim ne slažete, a vrijedi i obratno", parafrazirao je toliko aktualnu Voltaireovu misao Henrik Ofstad, veleposlanik Kraljevine Norveške, na jučerašnjoj konferenciji u HND-u na kojoj se razgovaralo o partnerstvu Hrvatske i Norveške, razvojnim, gospodarskim i znanstveno-obrazovnim temama, ali sa velikim naglaskom na pitanja tolerancije, jednakosti i uloge civilnog društva u dvama društvima.
Na taj se način Ofstad nametnuo kao posrednik nakon što je Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava replicirao Stjepi Bartulici, Milorad Pupovac: "Postoji opasnost da se u Hrvatskoj nastavi ona vrsta vrijednosnog sistema za koji smo mislili da je iza nas"povjereniku za vjerske zajednice u Uredu predsjednika Republike Hrvatske, s kojim se nije složio u vezi njegove tvrdnje da je u Hrvatskoj na djelu stvarna tolerancija između različitih vjerskih zajednica. Ofstad je uputio prisutne na iskustvo Norveške, objasnivši da je njegova zemlja bila jedna od rijetkih zapadnih država koja je imala državnu crkvu. U želji da istakne kako u određenom trenutku i određenim uvjetima svaka vjerska grupacija može biti manjinska, objasnio je da je katoličanstvo bilo stigmatizirano u Norveškoj zbog određenih grijeha matične crkve, te je on kao katolik bio manjina. "Tolerancija je mentalni sklop koji može biti naučen, baš kao i mržnja", rekao je Ofstad. Pusić smatra da se toleranciju mora osuditi na konkretnim primjerima pri čemu je neke i naveo, npr. riječi novinara Jutarnjeg lista Tomislava Židaka o nogometašu Josipu Šimuniću kao o nekome tko je "veliki čovjek i nogometaš" koji je "donio nacionalni naboj", natpis "Za dom spremni" na spomeniku poginulim HOS-ovcima u Splitu, ali i uvrede na osobnoj razini Hrvoja Hitreca koji je njegovo postavljanje ćiriličnih ploča u zagrebačkoj Ulici grada Vukovara nazvao "četničkom provokacijom".
Za predsjednika Srpskog narodnog vijeća i zastupnika u Hrvatskom saboru Milorada Pupovca, neracionalnost je istaknuta karakteristika hrvatskog društva. "Želimo sigurna rješenja, a ne raspravu, otkad smo postali članica EU nemamo više obzira. Pojedini akteri smatraju da je potrebno stvoriti hrvatsko zajedništvo, a nitko ne objašnjava što bi to uopće bilo. Postoji opasnost da se u Hrvatskoj nastavi ona vrsta vrijednosnog sistema za koji smo mislili da je iza nas", rekao je Pupovac aludirajući na devedesete godine. On smatra da i političke stranke, pogotovo desne, gube interes za participaciju manjinskih predstavnika kada je riječ o bitnim pitanjima političke i društvene stvarnosti.
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović govorila je o konkretnim žalbama i problemima građana s kojima se u svojoj praksi susreće. "Važna stavka Socijalni dijalog u Hrvatskoj ne samo da nije dosegnuo razinu punoljetnosti, nego je tek naučena abecedau odnosu prema nacionalnim manjinama je pitanje obnove, povratka i stambenog zbrinjavanja ljudi koji se nakon rata vraćaju u svoje domove. Zaprimili smo četrdeset pritužbi 2012. godine, a dvije godine kasnije 195 pritužbi. Riječ je o velikom porastu koji govori o tome da je sustav koji imamo neodrživ, samo dio razloga za takvo stanje stvari je financijske prirode", istaknula je Vidović, sugerirajući da financije mogu biti i izgovor za neriješavanje nagomilanih problema. Promjene se teško postižu i zbog prečestog mijenjanja zakona koji se odnose na ovu problematiku, pravne nesigurnosti i generalne nesređenosti na razini sustava. Kao najzastupljenije područje diskriminacije navela je prava nacionalnih manjina koja se odnose na zasnivanje ili očuvanje radnog odnosa, objasnivši da se s poteškoćama najčešće susreću pripadnici srpske i romske manjine.
Na konferenciji, zainteresiranima je predstavljena darovnica Europskog ekonomskog prostora i Kraljevine Norveške (EEA and Norway Grants), a važan dio programa bila je razmjena iskustva i panel o Tripartitnom dijalogu u koji su uključeni Vlada, poslodavci i sindikati, a koji u Hrvatskoj postoji od 1994. Godine. Prema mišljenju govornika, on još nije zaživio u potpunosti, odnosno, kako je to rekao predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Mladen Novosel, socijalni dijalog u Hrvatskoj ne samo da nije dosegnuo razinu punoljetnosti, nego je tek naučena abeceda.
