Početkom ovoga tjedna u H-Alterovu redakciju stigao je dugo očekivani odgovor povjerenice za informiranje Anamarije Musa u vezi našega zahtjeva za pristup ugovoru između Ministarstva gospodarstva i tvrtke Spectrum Geo Limited, strogo čuvanom u sefu ovoga ministarstva. Ugovor je bio sklopljen 25. srpnja 2013. godine i određuje međusobne obaveze u suradnji na prikupljanju novih seizmičkih podataka iz "Onemogućavanjem traženih informacija dovodi se u pitanje transparentnost rada tijela javne vlasti, u ovom slučaju MINGO-a, kao i nepotrebno stvaranje nepovjerenja u njegov rad" jadranskog podmorja, obradi, interpretaciji te preradi postojećih podataka, zatim prodaji i marketingu.
Povjereničino rješenje glasi potpuno u našu korist.
Odobren nam je pristup informaciji na način da nam se dostave preslike glavnog ugovora i dvaju njegovih aneksa, koji detaljnije određuju uvjete "snimanja za više klijenata" te "obrade i marketinga seizmičkih podataka za više klijenata - kopno Hrvatske". Aneksi su bili sklopljeni 25. srpnja odnosno 30. kolovoza te iste, 2013. godine. Povjerenica je naložila Ministarstvu gospodarstva da nam u roku od osam dana dostavi fotokopije ugovora i aneksa ugovora sa Spectrumom.
Zahtjev za fotokopijama toga ugovora uputili smo Ministarstvu gospodarstva još u rujnu 2013. godine, što znači da na ostvarivanje prava na pristup informacijama i mi, ali i ukupna hrvatska javnost, čekamo dulje od dvije godine. U međuvremenu svjedočili smo žestokom otporu organizacija za zaštitu okoliša, građana jadranskog priobalja i drugih ekološki svjesnijih ljudi, kao i HDZ-ovim i OraH-ovim saborskim interpelacijama u travnju ove godine, pri čemu su posebno teške riječi pale zbog Vladine odluke da Spectrumu u okviru ovoga posla dodijeli i prijašnje Inine geološke podatke. Iako je Vlada zadnjih mjeseci taktički "zaledila" svoju nakanu da jadransko podmorje otvori za eksploataciju nafte, objavljivanje ugovora sa Spectrumom i dalje je važno jer bi on mogao postati paradigma uzurpacije javnog dobra u korist privatnoga kapitala.
Dana 10 travnja 2014. MINGO nas je rješenjem obavijestio da se ne moramo nadati čitanju spornog ugovora: "Ministarstvo gospodarstva MINGO bi kao središnje tijelo državne uprave trebalo osigurati maksimalnu razinu transparentnosti svojega rada prema građanima, a osobito bi to trebalo pri sklapanju ugovora s trgovačkim društvima u privatnom vlasništvu"zatražilo je od društva Specrtum Geo Ltd. suglasnost za objavu ugovora, a ista je uskraćena. Također, uzeto je u obzir da je društvo Spectrum Geo Ltd. provelo snimanje seizmičkih podataka u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i epikontinentalnom pojasu RH (….). Kako su rezultati snimanja seizmičkih podataka temelj za raspisivanje javnog nadmetanja za istraživanje ugljikovodika te samim time i privlačenja investitora u RH, (…) utvrđeno je da bi omogućavanje pristupa traženoj informaciji ugrozilo gospodarski interes i investicijsku klimu Republike Hrvatske."
Iz ovoga dopisa vidljivo je koliko snažno MINGO protežira interes privatne inozemne tvrtke u odnosu na interes domaće javnosti: Javnost od strane vlasti nikad nije bila pitana (recimo referendumom) vidi li svoj interes u "bušenju Jadrana", niti joj je pravodobno predstavljen utjecaj seizmičkih istraživanja i "bušenja Jadrana" po morsku floru i faunu. S druge strane, MINGO je od Spectruma tražio "dozvolu" za objavljivanje ugovora, što je ovaj, logično, glatko odbio. MINGO izrijekom navodi da mu je "investicijska klima" važnija od demokratskih procesa koji su, ako javnost nije temeljito informirana, ispražnjeni od bitnog sadržaja. Upravo na tome smo temeljili našu žalbu koju smo sastavili uz pomoć GONG-ovog pravnog tima, i krajem travnja 2014. predali povjerenici za informiranje.
Povjerenica je svoj nalog MINGO-u da nam dostavi fotokopiju ugovora obrazložila prije svega loše provedenim testom razmjernosti i javnog interesa. Radi se o postupku u kojem je tijelo vlasti od kojeg se traži neka "povjerljiva" informacija dužno ispitati je li interes javnosti za njezinim "MINGO nije uzelo u obzir da je okoliš dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i da ima njenu osobitu zaštitu, čineći time informacije o okolišu informacijama od posebnog značaja i interesa za javnost"objavljivanjem iznad potrebe za zaštitom određenih specifičnih interesa koji time mogu biti oštećeni.
"Razmatrajući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa Ministarstvo gospodarstva nije identificiralo javni interes putem javnih rasprava, parlamentarnih rasprava, analizom sadržaja medija, što je osobito izraženo u ovom predmetu, te nije uzelo u obzir da javni interes obično uključuje potrebu za otkrivanjem podataka vezanih uz javne rasprave, javno sudjelovanje u političkoj debati, odgovornost za javne fondove i javnu sigurnost, podatke vezane uz sigurnost i okoliš", utvrdila je Anamarija Musa. "Ministarstvo gospodarstva nije uopće uzelo u obzir razloge za omogućavanje pristupa traženoj informaciji, odnosno ono nije Povjerenici za informiranje, uz spis predmeta, dostavilo nikakav dokaz da je razmatralo razloge za omogućavanje pristupa informaciji", ustanovila je Musa.
Ona je ustanovila i da joj MINGO nije uopće dostavilo dokaz da su ugovor sa Spectrumom i njegovi aneksi poslovna tajna, što je tvrdilo u rješenju o odbijanju zahtjeva za dostavljanje fotokopije ugovora. "Uvidom u predmetni ugovor utvrđeno je da isti (…) sadrži odredbu o povjerljivosti, no ne i odredbu o tome što bi (…) predstavljalo poslovnu tajnu odnosno da bi i sam ugovor bio poslovna tajna." Dapače, "Čl. 19. St. 2. Zakona o zaštiti tajnosti podataka propisuje da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne "Utvrđeno je kako se predmetna informacija - ugovor kao ni njegova dva aneksa ne mogu smatrati poslovnom tajnom"osobe. (…) Utvrđeno je kako se predmetna informacija - ugovor kao ni njegova dva aneksa ne mogu smatrati poslovnom tajnom."
Nadalje, povjerenica je ustanovila i da se MINGO oglušio o odredbu Zakona o pravu na pristup informacijama koja propisuje da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, s obzirom da ugovor sa Spectrumom itekako "utječe i može utjecati na potrošnju javnih sredstava".
"Potrebno je napomenuti da trgovačka društva u privatnom vlasništvu trebaju imati na umu kako su ugovori koje s njima sklapaju tijela javne vlasti podložni određenim načelima transparentnosti. Naime, navedeni ugovori su podložni preispitivanju od strane javnosti putem instrumenata koje građanima daje ustavno pravo na pristup informacijama(…), te stoga trgovačka društva u privatnom vlasništvu koja ne žele biti podvrgnuta javnom interesu ne bi trebala sklapati ugovore s državnim tijelima. S druge strane, svako tijelo javne vlasti, pa tako i MINGO, trebalo bi biti svjesno značaja Zakona o pravu na pristup informacijama, kao organskog zakona koji uređuje temeljno, ustavom zajamčeno ljudsko pravo", obrazložila je Musa.
Ona je također pripomenula da ustvari uopće nije jasno kakvu bi štetu za gospodarske interese RH i privlačenje investitora moglo prouzročiti omogućavanje pristupa ugovoru sa Spectrumom: "Iz obrazloženja osporenog rješenja moguće je zaključiti da bi do ugroze navedenih interesa "Ministarstvo gospodarstva nije uopće uzelo u obzir razloge za omogućavanje pristupa traženoj informaciji, odnosno nije Povjerenici za informiranje, uz spis predmeta, dostavilo nikakav dokaz da je razmatralo razloge za omogućavanje pristupa informaciji"došlo zbog otkrivanja rezultata seizmičkih podataka, koji nisu sastavni dio zatraženog ugovora niti njegovih dodataka."
Pored navedenoga, povjerenica je podsjetila MINGO na još dva zakona i na jednu uredbu: Zakon o zaštiti prirode određuje da su priroda i njezini dijelovi - a Jadran to svakako jest - od interesa za Republiku i da uživaju njezinu osobitu zaštitu. Pristup informacijama i sudjelovanje javnosti u pitanjima koja se tiču okoliša uređeni su pak Zakonom o zaštiti okoliša i Uredbom o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša. "MINGO nije uzeo u obzir da je okoliš dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i da ima njenu osobitu zaštitu, čineći time informacije o okolišu informacijama od posebnog značaja i interesa za javnost. Iz perspektive zaštite okoliša, suvremeni društveni i gospodarski razvoj predstavlja prekretnicu u naporima za očuvanje zdravog okoliša, očuvanje kakvoće ljudskog života, zdravlja te biljnog i životinjskog svijeta. Ustavna je obveza države da, vođena načelima održivog razvoja, svima osigura uvjete za zdrav okoliš. Međutim to nije isključivo obveza države, već je obveza svakoga, da u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti osobitu skrb posveti zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša."
Povjerenica za informiranje skrenula je pažnju MINGO-a i na činjenicu da su ugovori koje središnja tijela državne uprave sklapaju s trgovačkim društvima u privatnom vlasništvu često predmet rasprave u medijima, te da je šira javnost za njih osobito zainteresirana. "Onemogućavanjem traženih informacija dovodi se u pitanje transparentnost rada tijela javne vlasti, u ovom slučaju MINGO-a, kao i nepotrebno stvaranje nepovjerenja u njegov rad. MINGO bi kao središnje tijelo državne uprave trebalo osigurati maksimalnu razinu transparentnosti svojega rada prema građanima, a osobito bi to trebalo pri sklapanju ugovora s trgovačkim društvima u privatnom vlasništvu."
Na kraju valja napomenuti da smo povjereničino rješenje dobili putem prvostupanjskog tijela, dakle MINGO-a, ali da se u istoj koverti nije nalazio i traženi ugovor. Na naše pitanje, upućeno e-mailom, što je s ugovorima, MINGO-va službenica za informiranje nije nam ništa odgovorila. Iz toga, kao i iz dosadašnjeg ponašanja Ministarstva, možemo nazrijeti da ih nećemo tako skoro niti dobiti, već da će ono protiv rješenja povjerenice za informiranje pokrenuti upravnu tužbu. Pouzdajući se pritom u poslovičnu sporost našega sudstva, a možda i u njegovu podložnost političkim utjecajima i pritiscima.
Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
