Tko su investitori u projekt na Srđu, ni dubrovačkoj ni široj javnosti nije dobro poznato. Lanac tvrtki koje su u ovom projektu nanizane poput babuški, proteže se od Dubrovnika, preko Zagreba, do Nizozemske i Djevičanskih otoka. Ove tvrtke kupovale su proteklih godina zemlju na Srđu po cijeni od svega nekoliko eura do 20 eura po četvornom metru. Nastojali su lokalnom stanovništvu objasniti da je to zemlja predviđena samo za golf, bezvrijedan kamenjar iznad Dubrovnika, na kojem osim sadržaja unutar golf terena ništa drugo neće nikada biti moguće graditi.
Ono što bi Dubrovčane trebalo natjerati da se zamisle oko prave prirode ove investicije jest to što je svaka čestica u vlasništvu golfera zapravo založena kod PBZ-a.
Nitko još Šipancima i Dubrovčanima nije objasnio kako je zona Čemprijesi ušla u GUP mimo javne rasprave na kojoj o njoj nije bilo ni spomena, mimo Prostornog plana DNŽ u kojemu nije ni postojala
To znači da investitor ovaj projekt vodi, kupuje zemljište, te plaća reklame i putovanja novcem banke, podignutim na kredit čiji je polog sama zemlja na Srđu. Vrijednost prostora je zapravo temeljni kapital na kojem se zasniva ovaj projekt. Procijenjena vrijednost zemljišta sigurno nije veća od 15-20 eura po četvornom metru, pa će se pravi dobitak za investitora dogoditi tek u onom trenutku kada na spomenute čestice zemljišta na Srđu bude temeljem UPU-a mogao ucrtati vile i apartmane. Tada te čestice neće vrijediti "skromnih" 20 eura nego, po nekim procjenama, 400 eura, koliko u Dubrovniku vrijedi turističko zemljište na kojemu je moguća izgradnja. No, za razliku od vila i apartmana na turističkom zemljištu koje se mogu samo iznajmljivati ili prodati kao cjelovita turistička zona, vile i apartmani u sklopu golfa mogu se, temeljem Zakona o golfskim terenima i Zakona o prostornom planiranju i gradnji, etažirati i prodavati na slobodnom tržištu.
Donošenje Zakona o golfu čvrsto je povezano s poslovanjem Hypo banke u Istri, investicijama u golfske terene i njihovim vezama s bivšim premijerom Sanaderom. Odvjetnički ured Veljković - Modrušan - Jelenković, koji zastupa investitore u golf, vile i apartmane, navodno je napisao prijedlog Zakona o golfu kojega je Hrvatski sabor izglasao 2008. godine.
Taj odvjetnički ured zastupa investitora u golf teren podno Motovuna s 500 kreveta u apartmanima, 60 vila i hotelom, tvrtku Jupiter Adria. Tu tvrtku Dubrovčani bolje poznaju kao trenutne vlasnike turističke zone Čemprijesi na Šipanu. Slučaj oko ulaska ove zone od 1500 kreveta u GUP Grada Dubrovnika iz 2005. godine, smještene na otoku s 200 stanovnika do kojih informacija o tome nikad nije stigla, i danas izaziva nevjericu.
Nitko još Šipancima i Dubrovčanima nije objasnio kako je zona Čemprijesi ušla u GUP mimo javne rasprave na kojoj o njoj nije bilo ni spomena, mimo Prostornog plana DNŽ u kojemu nije ni postojala.
Ono što bi Dubrovčane trebalo natjerati da se zamisle oko prave prirode ove investicije jest to što je svaka čestica u vlasništvu golfera zapravo založena kod PBZ-a
Izrađivač ovog GUP-a iz 2005. bila je splitska tvrtka URBOS. Riječ je o istoj tvrtci koja izrađuje UPU Golf parka na Srđu, a koja je na javnoj raspravi u rujnu 2010., uz podršku gradonačelnika Andre Vlahušića, pokušala podvaliti Dubrovčanima izgrađenost od 80 ha s vilama i apartmanima, umjesto prikazanih tobožnjih 30 ha.
Vrijednost ovih vila i apartmana na tržištu neće se temeljiti na tome što su one u sastavu golf terena ili 500 metara udaljene od mora, već će se prodavati kao nekretnine koje se nalaze u Dubrovniku, s nevjerojatnim pogledom na Grad koji je dio UNESCO-ve baštine.
Očito je da spretni mešetari nekretninama pokušavaju zaraditi na prostornoj renti Dubrovnika, njegovom ugledu i ljepoti, donoseći mu devastaciju prostora i vizura, samog temelja turističkog i ekonomskog opstanka grada u koju gosti dolaze radi neponovljive kulturne baštine i ljepote krajolika. Želju mešetara zemljištem za brzom zaradom na temelju resursa lokalnog stanovništva moguće je razumjeti, no spremnost naših političara i vijećnika koji im to na štetu svojih građana pokušavaju omogućiti, nije lako shvatiti.
Đuro Capor, autor ovoga priloga, koordinator je Građanske inicijative Srđ je naš. (op.ur.)
