Vidi interaktivnu mapu objavljenu danas od strane grupe “Stability Pact Watch” (grupa za
monitoring Pakta za stabilnost u jugoistočnoj Europi). [1]
http://www.bankwatch.org/balkan_energy/
Najmanje 18 milijardi američkih dolara biti će potrebno za financiranje trenutnih i
planiranih projekata povezanih s nuklearnom energijom te onih u vezi sa fosilnim gorivima.
Mnogi od tih projekata će primiti i podršku od međunarodnih financijskih institucija (MFI) koje se
financiraju javnim novcem poreznih obveznika iz Europe i Svijeta. Uz gornju brojku iznos od 253
milijuna američkih dolara, koji su iz istih izvora u ovoj regiji uloženi u trenutne i planirane MFI
projekte u oblasti energetske efikasnosti ili obnovljive izvore energije, čini se gotovo smiješnim.
Zvezdan Kalmar iz nevladine organizacije «Centar za ekologiju i održivi razvoj» iz SiCg
kaže: “Većina projekata u jugoistočnoj Europi podrazumijeva tranzitnu infrastrukturu ili termoenergetska
proizvodna postrojenja za izvoz prljave energije u europsku uniju, stavljajući na
kocku zdravlje gra ana i životnu sredinu jugoistočne Europe za račun niskih cijena energije, i
time oštro koseći se sa političkim tvrdnjama o borbi protiv negativnih klimatskih promjena.
Planirani projekti će donijeti daleko manje koristi našoj regiji, te će samo još više produbiti
ovisnost regije o ruskim i blisko istočnim izvorima nafte”
Postavljanje ove mape se poklapa sa sastankom u Beogradu koji je posvećen balkanskim
naftovodima[2]. Mnogi od planiranih projekata koji su katalogizirani u mapi, kao AMBOv
naftovod[3] i nuklearna elektrana u BELENAMA već su izazvali oštro protivljenje zajednica i
ekologa u tim područjima.
Balkanske države imaju najviši stupanj energetske neefikasnosti u Europi, te zbog toga i
predstavljamo ovo područje kao područje sa ogromnim potencijalom za uštede u energetskoj
efikasnosti ali i sa isto tako ogromnim potencijalom za razvoj proizvodnje energije iz obnovljivih
izvora. Studija Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) je utvrdila da bi obnovljivi izvori u
Bugarskoj mogli proizvoditi čak do 8 GW do 2012. godine, što samo treba usporediti sa trenutno
ukupno instaliranih 12GW iz svih izvora u 2002. godini. [4]
Ana Čolović iz makedonske udruge «Eco- sense» kometira da su brige Makedonske vlade oko
fosilnih goriva kratkoročne sa obzirom na očigledan i opasani globalni rast cijena nafte i plina te
relativni nedostatak novo otkrivenih izvorišta i rezervi fosilnih izvora energije, što sa druge strane
ostavlja malo ili nimalo mjesta za ulaganja u projekte vezane za obnovljive izvore energije.
Ključni regionalni igrači kao EBRD i Svjetska banka su prepoznale važnost razvoja projekata
energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije u regiji. Ali do sada je zainteresiranost i rad
na ovim projektima očajno slaba u svim državama u regiji.”
Za više informacija:
Zvezdan Kalmar
Centar za ekologiju i održivi razvoj Beograd - Subotica (Serbia and Montenegro)
** 381 64 28 71 246
Email: vodana@yahoo.com
Ana Colovic
Eco-sense/CEE Bankwatch Network (Macedonia)
Tel +389 70 747 721
Email: ana@bankwatch.org
Petko Kovatchev
CEIE/CEE Bankwatch Network (Bulgaria)
Tel: + 359 888 420 453
Email: petkok@bankwatch.org
Marijan Galovic
CEE Bankwatch / Zelena akcija
Tel: 091 / 1950 073
Email: marijan@zelena-akcija.hr
1. Stability Pact Watch je koalicija nevladinih organizacija iz jugoistočne Evrope, koja je inicirana
unutar CEE Bankwatch Network mreže. Organizacije koje je sačinjavaju su: Za Zemiata
(Bugarska), TERRA Milleniul III (Rumunjska), Eco - Sense (Makedonija), Centar za ekologiju i
održivi razvoj (Srbija i Crna gora), Centar za životnu sredinu (Bosna i Hercegovina) i Zelena
Akcija (Hrvatska)
2.Vidi internet prezentaciju «Energy Observera»
http://www.energyobserver.com/srp/kongres_sr.html
3. Naftovod kroz ALBANIJU- MAKEDONIJU- BUGARSKU koji polazeći od Burgasa u Bugarskoj
povezuje ovu luku sa Vlorom u Albaniji.
4. Black i Veatch Korporacija 2003. je napravila stratešku procjenu potencijala za proizvodnju
energije iz obnovljivih izvora energije u državama u kojima funkcionira ured EBRD, gdje je
procijenjeno da Bugarska ima potencijal od 3400 MWe do 2020. te godine plus preko 3000 MWe
potencijala u biomasi, dok Bosna ima potencijal za male hidroelektrane od 2500 GWh
