Imovinske kartice: što je sve zatajeno? (I)

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, točno četiri mjeseca nakon što je to napravio Jutarnji.hr, dovršio je 20.000 kuna vrijedne internetske stranice. Od danas građani na toj web adresi mogu 24 sata dnevno vidjeti što je 1150 državnih dužnosnika na razini države, županija, gradova i općina upisalo u imovinske kartice i, ako sumnjaju ili imaju saznanja da podaci nisu točni, to prijaviti Povjerenstvu. - Zakasnili smo, ali smo ispunili svoju zakonsku obvezu. Ovo nije velik korak, ali je važan za podizanje demokratskih standarda u Hrvatskoj. Građani će imati mogućnost provjeravati vjerodostojnost izabranih predstavnika na javnim funkcijama i istinitost objavljenih podataka. Smisao ove stranice je da se javnost referira na točnost podataka, a Povjerenstvo će sve navode provjeravati - rekao je Josip Leko, šef Povjerenstva. Građani na stranicama podatke mogu provjeravati na četiri načina: po prezimenu, prebivalištu, stranci i dužnosti, a na stranicama nisu objavljeni podaci iz županija i gradova u kojima su završeni lokalni izbori. Njih će Povjerenstvo objaviti čim novoizabrani dužnosnici predaju imovinske kartice, a podaci iz kartica obnavljat će se nakon svake prijavljene promjene, što je dužnosnik dužan po zakonu učiniti najmanje jednom na godinu. Na stranicama će konstantno kolati oko 2000 imovinskih kartica, a Leko je najavio da će objaviti i Zakon o sprječavanju sukoba interesa, razne pravilnike, Odluke Povjerenstva i podatke o članovima Povjerenstva. Na upit novinara što misli o uvođenju imovinskih kartica sudbenoj vlasti, Leko je rekao kako su zemlje koje nas okružuju i imaju manje stanovnika, svojim zakonima obuhvatile više državnih dužnosnika nego što ih ima Hrvatska. - U Sloveniji ima 2000 dužnosnika koji predaju imovinske kartice, u Crnoj Gori čak 5000. Doista ne vidim razlog da svi suci ne predaju imovinske kartice i da se napravi revizija njihove imovine, ali mislim da je ovo i dobar povod da se napokon uvedu porezne kartice za sve građane. Mislim da bi to bio najveći doprinos antikorupcijskom programu - zaključio je Leko. U kratkoj analizi imovinskih kartica na službenim stranicama Povjerenstva i onih koje je objavio Jutarnji.hr, međutim, ispada da je Povjerenstvo objavilo nepotpune podatke o nekim dužnosnicima. Tako je, primjerice, premijer Ivo Sanader u imovinskoj kartici prijavio zbirku umjetnina i knjižica, ali tog podatka na službenim stranicama Povjerenstva nema. Ono što je Jutarnji.hr smatrao važnim za objavu, a Povjerenstvo je izostavilo, jest i ušteđevina premijerove djece; 92.000 kuna jedne i 78.000 kuna druge kćerke. Po modelu da se ne objavljuje imovina djece moguće je da političar svu imovinu koju ne želi prijaviti, odnosno želi sakriti od javnosti, upiše u rubriku djeca i osigura da to javnost putem interneta ne dozna. Na imovinskoj kartici zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, primjerice, nije objavljen podatak da je kćerka vlasnica osobnog automobila Peugeot 206 iz 2001. godine, kupljenog na kredit koji gradonačelnik i danas otplaćuje. U imovinskoj kartici Miomira Žužula i dalje stoji da je supruga manjinski vlasnik poduzeća MTS, što je nedavno njegova supruga demantirala na sudu tijekom suđenja novinaru Matiji Babiću. Budući da je Žužul nakon afere Imostroj prestao obnašati funkciju ministra vanjskih poslova i morao je ispuniti novu imovinsku karticu, još uvijek ostaje nejasno je li njegov rođak Ivan Karin ipak suvlasnik poduzeća MTS. Prema službenim podacima Tatjana Žužul je, naime, i dalje manjinski vlasnik poduzeća MTS. Povjerenstvo, podsjetimo, još uvijek nije razmatralo je li Miomir Žužul bio u sukobu interesa kada je Vlada oprostila dug od 6,2 milijuna kuna poduzeću koje je kupio njegov rođak.