Kako iz Sindikata biciklista navode, početkom 2000-tih godina većina urbanih biciklista u Budimpešti pedalirala je uglavnom radi rekreacije, dok su rijetki koristili bicikl kao prijevozno sredstvo, ponajprije zbog nepostojanja osnovne biciklističke infrastrukture.
Nekoliko godina kasnije, gradska vlast potpuno je ukinula budžet za biciklističku infrastrukturu jer smatrala da je ne koristi nitko. Promjena je započela 2004. godine kao spontana reakcija na odluku budimpeštanskog gradonačelnika da pomakne Dan bez automobila na nedjelju kako ne bi bio ometan automobilski promet.
"Vođeni pionirima biciklističkog pokreta i njihovima prijateljima, prvi biciklistički prosvjedi organizirani su u manje od dva tjedna i okupili su oko četiri tisuće ljudi. Uzori su pronađeni u biciklističkom pokretu u San Franciscu odakle je snažno odjeknula kritična masa održana 2002. s ciljem promoviranja bicikliranja kao zdravog, jeftinog i ekološkog načina prijevoza", navode iz Sindikata biciklista.
Od tada su kritične mase organizirane u Budimpešti dva puta godišnje, na Dan planeta Zemlje i Dan bez automobila, s brojem sudionika u neprestanom porastu, od deset tisuća sudionika 2005. godine do osamdeset tisuća 2008. godine. Iako kritična masa nije ništa osim polagane zajedničke vožnje gradom skupine biciklista, ogromne brojke sudionika privukle su pažnju medija, javnosti i političara. Civilne organizacije koje su organizirale događaj, iskoristile su ga zahtijevajući političku akciju i povećanje budžeta za biciklističku infrastrukturu.
Uskoro je u parlamentu osnovana biciklistička frakcija koja je sadržavala predstavnike svih političkih struja te je utemeljen posebni fond za biciklističku infrastrukturu u koji je odlazilo tri posto godišnjeg budžeta za prometnu infrastrukturu, a kritična masa našla se i na dnevnom redu parlamentarnih zasjedanja.
Osim toga, 2007. godine ministar prometa je donio odluku o udvostručenju fonda za razvoja biciklističke infrastrukture čemu je pridodano i 168 milijuna € iz razvojnih EU fondova u razdoblju do 2013. U ljeto 2007. i službeno je pokrenut nacionalni program Biking Hungary. Ovakav uspjeh brzo je postao vidljiv i na ulicama, tj. broj biciklista se udvostručavao svake godine tri godine za redom i još uvijek je u porastu. Izravna posljedica je razvoj Budimpešte u smjeru čišćeg, ugodnijeg i čovjeku primjerenijeg grada.
S obzirom na to da je biciklistički pokret i održavanje kritičnih masa ispunio svoj cilj, organizatori su odlučili prekinuti s organiziranjem kritičnih masa te se ove godine na „paradi biciklista“ slavio postignuti uspjeh.
"Doći iz Zagreba na takav događaj predstavlja za nas suočavanje s nizom emocija. Zapanjeni smo razinom do koje je dovedena protočnost i sigurnost biciklističkog prometa, kulturom svih sudionika u prometu i, na kraju krajeva, rezultatom do kojeg je moguće doći uz malo političke volje u gradu bez biciklističke tradicije, udaljenom svega 350 km od nas“, navode iz Sindikata biciklista.
U vožnji budimpeštanskim ulicama, bulevarima, mostovima, sudjelovalo je oko 18 tisuća ljudi te su dvadeset kilometarsku vožnju završili na otoku Margit tradicionalnim podizanjem bicikala u zrak.
"Svaka čast organizatorima događaja kao i njihovim prethodnicima koji su postigli nevjerojatno za svoje bicikliste. Želimo i mi barem djelić takve sudbine Zagrebu. Možda smo pioniri s početka priče, oni na čiju će se inicijativu konačno početi događati pozitivne promjene", zaključuju.
