Zagrebačka Gradska skupština izglasala je odluku o prilagođavanju ulica za promet bicikala. Mali je to korak prema onome što je puno europskih gradova krenulo ozbiljno raditi u vrijeme pandemije. "U kratkom periodu do lokalnih izbora očekujem nešto više sluha za pitanje biciklističkog prometa, ali bojim se načina na koji se realiziraju rješenja", kaže Svibor Jančić, zastupnik iz političke platforme Zagreb je NAŠ!, koja je inicijator ove odluke Skupštine.

Tijekom pandemije sve više ljudi bira bicikl kao prijevozno sredstvo, stoga su u brojnim gradovima diljem svijeta prethodnih tjedana uspostavljene dodatne biciklističke trake. Prva "pop-up" biciklistička traka u Beču svečano je otvorena jučer. To neće biti jedina takva traka u Beču, najavljena je i uspostava još jedne nove u 22. okrugu.

Pariz je najnoviji svjetski grad koji uvodi nove biciklističke staze za vrijeme pandemije. Oko 650 kilometara biciklističkih staza - uključujući brojne izvanredne "koronske biciklističke staze" - bit će spremno za 11. svibanj. Drugdje u Francuskoj 116 gradova, uključujući Lille, Dijon, Rouen, Le Mans i St Etienne, planira izgraditi privremene biciklističke staze za vrijeme trenutnog lockdowna, kao i u narednih nekoliko mjeseci.

Sindikat biciklista je objavio prijedlog mjera za ublažavanje posljedica krize, u kojem pozivaju jedinice lokalne samouprave na prenamjenu prometnih površina za bicikliste i pješake. Berlin i Budimpešta već unazad par tjedana prenamjenjuju dijelove kolnika u isključivo biciklističke trake, Beč je nastavio širiti svoje zone smirenog prometa u ulicama stambenih četvrti, ovaj im se tjedan pridružio i Bruxelles. "Rješenja već postoje, ona su jednostavna, kreativna i njihova provedba nije vremenski niti financijski zahtjevna", poručuju iz Sindikata biciklista.

Budimpešta je odlučila uspostaviti privremene biciklističke staze za nekoliko vrlo ključnih trasa po gradu. Cilj glavnog grada Mađarske ovom odlukom je pružiti svojim stanovnicima alternativan i sigurniji način putovanja za vrijeme pandemije koronavirusa.

U New Yorku je u vrijeme pandemije broj putovanja biciklom zabilježio porast od više od 50 posto, a Bogota je privremeno otvorila čak 76 kilometara novih biciklističkih traka, oduzimanjem prostora automobilskom prometu. "U Zagrebu bi trebalo povećati broj stanica javnih bicikala, a barem privremena mjera mogla bi biti dopuštanje vožnje biciklom po kolniku, umjesto po stazama na nogostupima", ističe Tena Šarić iz Sindikat biciklista. Od poplave u Gunji, preko ekonomske krize, do zagađenja zraka, klimatske i sadašnje zdravstvene krize – bicikl uvijek iznova spašava stvar.

Automatski brojači koji svakodnevno mjere biciklistički promet na bečkim ulicama zabilježili su da je protekle godine tim gradom prometovalo 2,5 posto više biciklistica i biciklista nego 2018. godine. Prema riječima bečke dogradonačelnice Birgit Hebein, rastući broj biciklista potvrđuje da sve više građana odlučuje promijeniti svoje navike pa odabire prijevozno sredstvo na dva kotača. U tome ih podržava i Grad Beč koji ove godine planira dodatno proširiti svoju mrežu biciklističkih staza.

U organizaciji Sindikata bicklista, zagrebački su biciklisti danas ponovno prosvjednom vožnjom ukazali na sustavno zanemarivanje problematike biciklističkog prometa te i dalje katastrofalnog stanja biciklističke infrastrukture u Zagrebu i Hrvatskoj.

“Kako propisno voziti po nepropisnoj infrastrukturi?”, pitanje je kojim Sindikat biciklista poziva građane i građanke na novu prosvjednu kritičnu masu. Kritična masa skuplja se u nedjelju, 27. listopada u 15 sati. Prosvjed kreće kod Muzeja Mimara, a njime se upozorava na sustavno zanemarivanje problematike biciklističkog prometa i katastrofalno stanje biciklističke infrastrukture u Zagrebu i Hrvatskoj.

"Gotovo sve 'biciklističke staze' u Zagrebu su nepropisne, često i opasne, a Grad otvoreno i javno tvrdi da ne namjerava na vrijeme uskladiti staze s novim Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi. U prošlogodišnjem izvještaju o biciklističkom prometu hvale se s tri kilometra nove staze, točnije boje na stazi. To je za grad od 800 tisuća stanovnika sramotno, jasno je da Zagreb zapravo ništa ne radi po pitanju razvoja biciklističkog prometa", kaže predsjednik Sindikat biciklista Tomislav Nakić-Alfirević.