Na današnjoj konferenciji za medije na Markovom trgu znanstvenici i znanstvenice su pozvali tijela zakonodavne i izvršne vlasti Republike Hrvatske na donošenje i implementaciju ambicioznih politika koje su nužan preduvjet za sustavno suočavanje s klimatskom krizom. Pojasnili su da ne istupaju ni protiv jedne konkretne vlade i političke garniture, već kao znanstvena zajednica pružaju ruku pomoći svim nadležnim institucijama s ciljem stvaranja učinkovite politike.Jedan od neposrednih povoda ovom Apelu su i znanstvenici koji su se uključili u različite pokrete diljem svijeta, kao i pokret srednjoškolaca za klimu koji je zaživio i u Hrvatskoj
Znanstvenici su istaknuli da su na raspolaganju svim institucijama u Hrvatskoj te da nude svoju pomoć u zajedničkom suočavanju s klimatskim promjenama. Apel za sustavnu klimatsku akciju predan je Uredu Predsjednika, Vladi, Saboru te Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, a potpisuje ga oko 550 znanstvenika i znanstvenica.
''Sve znanstvene činjenice s kojima raspolažemo ukazuju da je došlo do klimatskog izvanrednog stanja. Ovim Apelom želimo što prije potaknuti suradnju između nadležnih institucija i znanstvene zajednice, jer samo zajedničkim i solidarnim djelovanjem možemo zaustaviti klimatsku krizu u kojoj se nalazimo'', pojasnili su predstavnici potpisnika Apela.
''Znanstvenici koji djeluju na području prirodnih znanosti ukazuju godinama o ranjivosti Hrvatske na klimatske promjene. Počeci globalnog zatopljenja osjećaju se na jugu Hrvatske, sve su duža i intenzivnija sušna razdoblja, česti su hladni valovi tijekom zime koji su posljedica mlaznog strujanja s Arktika, koji dublje prodiru zbog razlika u temperaturi, u Jadranu svjedočimo invazivnim ribljim vrstama i promjenama u sastavu planktona te se pojavljuju nove biljne i životinjske vrste, poput tigrastih komaraca, koje prije petnaestak godina nisu bile prisutne na našem području'', pojašnjava nam Nikola Biliškov, znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković.Biliškov i Puđak naglasili su kako u Hrvatskoj ima brojnih pozitivnih primjera održivog razvoja, ali je najčešće riječ o individualnim inicijativama na lokalnim razinama te je nužan institucionalizirani odgovor na klimatsku krizu u kojoj se nalazimo
Jelena Puđak, znanstvenica s Instituta Ivo Pilar, dodala je da klimatski ekstremi, kojima i ovih dana svjedočimo, ne zahtijevaju samo sveobuhvatnu promjenu u energetskom i industrijskom sektoru, već i u utvrđenim obrascima ponašanja. Posljedice su, naime, vidljive u društvenoj organizaciji jer direktno utječu na gospodarstvo zemlje te potiču sve veći broj prisilnih migracija na regionalnoj i globalnoj razini.
Prema izvješću Europske agencije za zaštitu okoliša iz 2018. godine, Hrvatska je bila pri samom vrhu po udjelu ekonomskih gubitaka zbog prirodnih nepogoda jer ne postoji predviđeni iznos za katastrofe uzrokovane klimatskim promjenama.
''Klimatske promjene rasvjetljavaju društveno regenerirane nejednakosti ne samo između razvijenih i nerazvijenih zemalja, već i unutar država. Ranjive skupine koje su najmanje doprinijele emisijama stakleničkih plinova, zbog nejednakog pristupa resursima i neadekvatne infrastrukture, trpe najveće posljedice klimatskih promjena i o njima treba posebno voditi računa pri donošenju i oblikovanju odgovora na klimatsku krizu. Otpornost društva u cjelini i sami kapaciteti prilagodbe uvelike će ovisiti o uklanjanju tih nejednakosti'', istaknula je Puđak.
Biliškov i Puđak naglasili su kako u Hrvatskoj ima brojnih pozitivnih primjera održivog razvoja, ali je najčešće riječ o individualnim inicijativama na lokalnim razinama te je nužan institucionalizirani odgovor na klimatsku krizu u kojoj se nalazimo. Međutim, u političkom diskursu prisutan je izostanak rasprave o posljedicama klimatskih promjena, što je bilo vidljivo i za vrijeme sučeljavanja predsjedničkih kandidata, u kojem nijedan kandidat u predstavljanju svojih političkih programa nije ozbiljno pristupio ovoj temi. ''Sve znanstvene činjenice s kojima raspolažemo ukazuju da je došlo do klimatskog izvanrednog stanja. Ovim Apelom želimo što prije potaknuti suradnju između nadležnih institucija i znanstvene zajednice, jer samo zajedničkim i solidarnim djelovanjem možemo zaustaviti klimatsku krizu u kojoj se nalazimo'', pojasnili su
Ovo izuzetno bitno pitanje trebalo bi u kontinuitetu postavljati i nametati hrvatskim političarima za vrijeme perioda u kojem Hrvatska predsjeda Europskom unijom, odnosno – zahtijevati od hrvatskih političara da jasno i glasno zagovaraju bolje i obuhvatnije politike na razini EU po pitanju adekvatnog nošenja s klimatskim promjenama.
Možda se čini iluzorno očekivati takav angažman od hrvatskih političara, kao i pridavati veliku političku i pregovaračku moć poziciji Hrvatske u ovom periodu, ali ako je za jedan od prioriteta za vrijeme predsjedanja određeno upravo pitanje klime, zelena energetika i “Europa koja je predana ciljevima održivog razvoja unutar i izvan svojih granica” - na tim pitanjima treba i eksplicitno inzistirati, kako u Hrvatskoj, tako i na razini čitave EU.
Tim više zato što je naša realnost još uvijek posve drugačija. ''Produljenje rada termoelektrane na ugljen Plomin 1 te uvoz ugljena iz prekooceanskih zemalja, kao i poticanje istraživanja potencijalnog tržišta nafte u Jadranu i na području Dinarida, pokazuje da nadležne institucije i dalje ne razmišljaju ozbiljno o zaokretu na obnovljive izvore energije'', upozorava Biliškov.
Prošle godine donesena je Rezolucija Europskog parlamenta o proglašenju klimatskog izvanrednog stanja na razini cijele Europske unije. Snažnijom financijskom potporom u borbi protiv klimatskih promjena želi se smanjiti emisija stakleničkih plinova za 40 posto do 2030. godine, a do 2050. godine cilj je postići nultu emisiju stakleničkih plinova na prostoru članica Europske unije.
''Mi još nismo započeli tranziciju prema niskougljičnom društvu, iako bismo kao članica Europske Unije trebali implementirati određene mjere i zakone. Nismo ni blizu 10 posto, a kamoli 30 posto ili 100 posto koliko će Europska unija zahtijevati. Međunarodna politika je ograničenog dosega i ona ne može biti u onoj mjeri pravno obvezujuća i stroga sa sankcijama u kojoj to može biti nacionalna politika. Trenutno u Hrvatskoj najveći udio emisija stakleničkih plinova ima sektor energetike, a slijedi ga industrijski sektor i loše gospodarenje otpadom'', zaključuje Puđak.''Produljenje rada termoelektrane na ugljen Plomin 1 te uvoz ugljena iz prekooceanskih zemalja, kao i poticanje istraživanja potencijalnog tržišta nafte u Jadranu i na području Dinarida, pokazuje da nadležne institucije i dalje ne razmišljaju ozbiljno o zaokretu na obnovljive izvore energije'', upozorava Biliškov
Znanstvenici ipak optimistično naglašavaju da se podiže svijest o klimatskim promjenama među građanima i građankama u Hrvatskoj te su kroz svoja istraživanja uočili da su građani sve svjesniji klimatske krize i spremni podržati pozitivne politike koje bi za cilj imale smanjenje stakleničkih plinova.
Jedan od neposrednih povoda ovom Apelu su i znanstvenici koji su se uključili u različite pokrete diljem svijeta, kao i pokret srednjoškolaca za klimu koji je zaživio i u Hrvatskoj. Hrvatski su znanstvenici predajom Apela za sustavnu klimatsku akciju tako napravili svoj prvi i važan iskorak u javnosti.
Planiraju u budućnosti organizirati brojne tribine na koje će pozivati i političare te koje će kroz različita znanstvena područja biti usmjerene prema određenim aspektima klimatskih promjena, informiranju i osnaživanju u zajedničkoj borbi za zajednički nam planet.
Kako bi još uvijek bilo nade za taj planet, bit će potrebna što brža i šira konkretizacija ovakvih napora, ali i obuhvatna transformacija društva i provođenje riječi u djelo na najvišim razinama političke moći.
