Pretraga: autor "Tajana Sisgoreo" stranica 1 od 1

Foto: Pixabay

Europa nema koga da je bere

Poljoprivrednici diljem Europe, od Španjolske do Švedske, ovih se dana žale jer ovise o sezonskim radnicima iz istočnoeuropskih zemalja i sjeverne Afrike koji trenutno ne mogu doći raditi zbog zatvorenih granica usred pandemije. Jagode i šparoge trunu u Njemačkoj i Italiji, u Velikoj Britaniji nema tko izvaditi krumpire i obrati maline. Novonastala situacija jasno pokazuje kakav smo nepravedni lanac ovisnosti stvorili, ne poštujući radnička prava i tretirajući hranu kao svu drugu "robu" na tržištu. "Poljoprivredom vlada otuđenje - od ekosustava kojeg smo dio, vlastite hrane i vlastitog zdravlja", kaže nam Bruno Motik iz ZMAG-a.

Foto: Možemo - politička platforma (Facebook)

Politika treba biti bavljenje općim dobrom

"Javna poduzeća ne postoje da bi ostvarila dobit, nego da ostvaruju javni interes. Važno je da komunalne usluge budu u javnim rukama i pod demokratskom kontrolom. Budemo li imali javni prijevoz koji je brži, kvalitetniji i pouzdaniji, više će ga građana koristiti. Nužna nam je i aktivna stambena politika koja trenutno ne postoji. Gradovi su bitni politički akteri, u njima je ekološkim i demokratskim inovacijama puno lakše eksperimentirati nego na nacionalnim razinama", priča nam Tomislav Tomašević, gradski vijećnik i zastupnik Zagreb je NAŠ!, s ambicijom da postane gradonačelnik Zagreba.

Foto: Pixabay

Globalno bogatstvo izgrađeno neplaćenim radom žena

Ekonomska i politička elita okupljena na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu koji završava danas i ove se godine trudila problematizirati globalnu nejednakost zanemarujući glavne uzroke problema. Povodom foruma Oxfam je objavio godišnji izvještaj o drastičnoj globalnoj nejednakosti koji pokazuje da je lani 2,153 milijardera, pretežito muškaraca, posjedovalo više bogatstva nego 4,6 milijardi ljudi. "Ekonomska nejednakost izgrađena je na rodnoj nejednakosti, koju omogućava seksistički ekonomski sustav koji izrabljuje i marginalizira žene i djevojke, istovremeno uvećavajući bogatstvo i moć elite", govori nam Anna Ratcliff iz Oxfama.

Foto: T.S.

Hrvatski znanstvenici u borbi za sustavnu klimatsku akciju

Hrvatska znanstvena zajednica prvi je put istupila u javnosti po pitanju klimatske krize predavši danas hrvatskim nadležnim institucijama Apel za sustavnu klimatsku akciju, koji je potpisalo 550 znanstvenika. Zatražili su proglašenje klimatskog izvanrednog stanja na razini Hrvatske, uključenje znanstvene zajednice u donošenje politika vezanih za klimatsku krizu, tranziciju prema niskougljičnom društvu, i sustavni plan za suočavanje s posljedicama klimatskih promjena. "Klimatske promjene rasvjetljavaju društvene nejednakosti ne samo između razvijenih i nerazvijenih zemalja, već i unutar država", ističe znanstvenica Jelena Puđak.

Foto: Sindikat biciklista

Autocentrični gradovi su prošlost

"Biciklisti su zakonski obvezni voziti se na isprekidanim stazama koje nemaju svoj kontinuitet i sustavnu povezanost u okolnu prometnu mrežu. Nijedna biciklistička staza u Zagrebu nije propisna, valjana i cjelovita. Sustav u Hrvatskoj u prometnom je smislu izuzetno autocentričan. Kao da su promet samo auti, a ne živi ljudi. Gradovi se u naprednom i civiliziranom svijetu natječu tko će prije potjerati dizelske ili sve motore s unutarnjim sagorijevanjem iz svojih središta. Doba fosila i fosilnih goriva završava i trebamo se okrenuti budućnosti i održivim oblicima transporta”, objašnjava nam Vladimir Halgota iz Sindikata biciklista.

Iain Tolhurst (Foto: Maheklubi.ee)

Odgovor je uvijek u prirodi

Farma Tolhurst Organic jedna od najstarijih organskih farmi povrća u Engleskoj. Prehranjuje preko 400 obitelji, a većina hrane koju proizvode bude prodana u krugu od 20 km od farme. "Problem je što ljudi imaju naviku gledati na sve pojedinačno i odvojeno. Farma je živi organizam koji zahtijeva holistički pristup. Možemo proizvoditi kvalitetnu i raznoliku hranu na zemljištu koje je zapravo vrlo siromašno, što pokazuje da se naše tehnike i znanja mogu primijeniti bilo gdje u svijetu. Cjelokupni ugljični otisak naše farme procijenjen je na 8 tona. Usporedimo li se sa standardnom proizvodnjom u supermarketima, naša je farma oko 90 posto učinkovitija", priča nam osnivač Iain Tolhurst.

Foto: T.S.

Medellín, grad iz kojeg je onaj čije se ime tamo ne spominje

Dižem se rano, gladna kolumbijskog doručka i dodatnih informacija o Medellínu. Sjedam u metro, vozim se i uživam u atmosferi koju svaki put tamo zateknem. U niti jednoj zemlji nisam vidjela tako pristojne i ponosne putnike. U metrou se ne jede i ne pije, a nećete pronaći niti jedan trag smeća. Sudjelujem i u velikoj noćnoj biciklijadi koja se održava svaki tjedan. Putnici koje sam upoznala u hostelu otišli su se fotografirati na Escobarov grob. Pitam se, je li to isto kao da ja odem u Hrvatsku i fotografiram se na grobu nekog ratnog zločinca. Smješten u samom srcu Anda, Medellín je grad inspiracije i transformacije, rajskog krajolika i nevjerojatno susretljivih lokalaca.

Foto: Privatna arhiva

Oni čiji je otpor to što postoje

Ako se ikad zateknete u Britanskoj Kolumbiji na samom zapadu Kanade, prva će vam pomisao biti: kako li je samo sve veliko. Impresionirat će vas ogromne prašume prepune medvjeda i velikih rijeka, u kojima lososi putuju do Tihog oceana, najveće vodene površine na svijetu i doma najvećih sisavaca na planetu, impozantnih kitova. Druga pomisao će vam biti: tko su ljudi koji su tisućama godina živjeli u skladu s takvom prirodom? Da Pocahontas danas živi u Kanadi, vjerojatno bi živjela u nekom od rezervata ili bi se preselila na ulice gradova. Postojala bi velika vjerojatnost da joj je netko u obitelji alkoholičar, beskućnik ili da je proživjela neki oblik nasilja.