Prema podacima za razdoblje od 1997. do 2002.godine, pretilo je više od pet posto školske djece, a njih 11 posto ima povećanu tjelesnu težinu. Također, 44 posto školske djece ne doručkuje, a otkad su u školama postavljeni automati, učenici uglavnom kupuju grickalice, slatkiše i gazirane napitke - kaže dr. Zrinka Petrović iz Odjela za praćenje i unaprjeđenje prehrane HZJZ-a "Tko je dopustio postavljanje automata s grickalicama u škole? Moje dijete se uvijek zdravo hranilo, pazila sam što jede, a sada primjećujem da sve češće traži kovanice za aparat. Valjda je to pitanje prestiža, djetetu je neugodno ako svi njegovi vršnjaci imaju za grickalice, a ono nema"... Sve je više ovakvih priča zabrinutih roditelja koji su zatečeni problemom za koji u školama ne nalaze zadovoljavajući odgovor. Postavljanje automata u školama, naime, u kojima se i prema statistici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nalaze uglavnom grickalice, slatkiši i zaslađeni gazirani napici, a manje mliječni proizvodi, dodatno je pogoršalo ionako loše prehrambene navike hrvatskih školaraca. Integralne žitarice i voće Zbog toga je HZJZ još prije gotovo dva mjeseca ministarstvima zdravstva, obrazovanja i poljoprivrede uputio prijedlog Smjernica za cjelovit pristup unaprjeđenju školske prehrane, u kojemu uz preporuku nutricionista kako bi trebao izgledati školski obrok, stoji i prijedlog vezan uz sadržaj automata. Stav je Zavoda da se u dogovoru sa školom i dobavljačima utječe na izbor namirnica u automatima, te da bi se ondje prije svega trebali naći mlijeko i mliječni proizvodi, voćni sokovi, sušeno voće, orašasti plodovi, sjemenke, te grickalice od integralnih žitarica, s manjim sadržajem masnoća i šećera. - Prema našim podacima za razdoblje od 1997. do 2002.godine, pretilo je više od pet posto školske djece, a njih 11 posto ima povećanu tjelesnu težinu. Također, 44 posto školske djece ne doručkuje, a otkad su u školskim prostorima postavljeni automati, učenici uglavnom kupuju grickalice, slatkiše i gazirane napitke - kaže dr. Zrinka Petrović iz Odjela za fiziologiju, praćenje i unaprjeđenje prehrane HZJZ-a. Bullying oko aparata No, nije problem samo u sadržaju automata. Roditelji, naime, upozoravaju da su aparati svojevrsna mjesta bullyinga, osobito nad djecom mlađe školske dobi, kojima stariji učenici oduzimaju kovanice ili kupljene proizvode. U zagrebačkim školama, od kojih većina raspolaže automatima, ne dijele ista razmišljanja. - Nije fer što roditelji kritiziraju automate. U našoj školi pokazali su se izuzetno dobrima. Cijene su vrlo popularne, ni jedan proizvod nije skuplji od tri kune. Što je najvažnije, otkad imamo aparat djeca su prestala pretrčavati preko ceste u susjednu trgovinu - kaže ravnateljica zagrebačke OŠ "Tin Ujević" Nada Celestin Jelić, a slične ocjene iznijeli su u nizu škola. Ipak, ima i drukčijih mišljenja. Rok trajanja istekao - Automati ne dolaze u obzir. U školi imamo obrok i vodimo računa da se djeca što zdravije hrane. Neka roditelji doma ocijene što njihova djeca smiju jesti. Dio djece ne smije sve jesti, a držim da i nije za tako malu djecu da nose sitniš sa sobom - kaže ravnateljica Osnovne montessori škole Narcisa Bućinski, u čijoj školi za automate nema mjesta. Predsjednik školskog Sindikata Preporod Željko Stipić upozorava, pak, da u školama nema kontrole kvalitete proizvoda iz automata, te da nitko ne provjerava je li proizvodima istekao rok trajanja. "Mora postojati Pravilnik o kakvoći tih proizvoda, a tu se mora uključiti nadležno Ministarstvo obrazovanja", poziva Stipić. Svaki automat - 700 kuna za školu Automati se u škole postavljaju u skladu s Odlukom o ostvarivanju i korištenju vlastitih prihoda škola, koju od 2002. godine donose županije, odnosno Grad Zagreb. Znači, poslovi tog tipa pod ingerencijom su lokalne uprave, a odluku o postavljanju automata donose školski odbori. Točnije, škole za sve zakupe svojih objekata i prostora raspisuju natječaje. Od prošle godine škole su oslobođene obveze uplate dijela prihoda takvog tipa u proračun županija, što znači da sav novac ostaje školama koje na taj način mogu namaknuti prihod. Od iznajmljivanja prostora za automate škola od dobavljača dobiva 700 kuna mjesečno po automatu, a većina škola ih obično ima po dva ili tri. Prikupljeni novac, kažu u školama, uglavnom služi za kupnju nove opreme i održavanje. piše Marijana CVRTILA
