Hrvatska bi, kako bi zadržala postojeći broj stanovnika, svake godine trebala imati 15.000 useljenika više nego iseljenika. U današnjoj situaciji, u kojoj žena za života prosječno rodi tek 1,4 dijete, država treba pronaći način da stimulira 15.000 osoba godišnje da se dosele u Hrvatsku. Plan useljavanja ciljnih skupna bit će jedna od mjera Nacionalne demografske politike, najavila je ministrica Jadranka Kosor.
- Prema mojem mišljenju, Hrvatska se treba pozabaviti kontroliranim useljavanjem, što čine i ostale zemlje sa sličnim problemima. Treba odlučiti kakva joj populacija treba i tada reći, primjerice, stimulirat ćemo useljavanje, ali ne starijih od 40 godina i ne nepismenih - objašnjava demograf Jakov Gelo, ujedno i član Vladina Savjeta za demografsku politiku. Također, Gelo kaže kako će država napraviti analizu kako bi vidjeli iz kojih drava želimo poticati useljenike, odnosno kompatibilne skupine koje će se lako integrirati u naše društvo i smatrati Hrvatsku svojom domovinom.
- Nama su svakako najinteresantnije zemlje koje bilježe tendenciju povećanog iseljavanja mladih i kojima je istodobno Hrvatska financijski atraktivnija od domicilne zemlje. - izjavio je Gelo. Naglasio je kako su to očito zemlje nove Europe, poput Ukrajine, Bugarske, Rumunjske, Srbije, BiH, Kosova, ali i upozorava da useljavanje ne može biti nadomjestak za novorođene u Hrvatskoj, na čijem povećanju Hrvatska mora sustavno raditi.
- Stimuliranje useljavanja je “jeftinije” od stimuliranja rađanja, no to je samo kratkoročno rješenje. Naime, useljenici iz nama zanimljivih zemalja vrlo se brzo prilagođavaju našem načinu života i našim prokreacijskim navikama. Valja znati da je u njihovim zemljama pak stopa nataliteta još niža nego kod nas - objašnjava Gelo. Uz to, dodaje, Hrvatska će kao mjeru populacijske politike svakako donijeti i plan povratka svojih iseljenika, kao i jasnu politiku redistribucije stanovništva kako bi stimulirala naseljavanje slabo naseljenih područja poput Like ili otoka.
